Norveška je upozorila na strateški pomorski prolaz na krajnjem sjeveru Europe, čija bi kontrola Rusiji otvorila dodatni prostor za djelovanje prema Atlantiku i povećala prijetnju NATO-u. Riječ je o Bear Gapu, odnosno Medvjeđem prolazu, morskom pojasu dugom više od 600 kilometara između norveškog kopna i arhipelaga Svalbard.
Norveški ministar obrane Tore Sandvik upozorio je da prijeti opasnost da Rusija preuzme "kontrolu nad sjeverom Skandinavije" ako Europa ne poduzme odlučne korake. U izjavi za britanski The Times naglasio je ozbiljnost situacije.
Posebno je ukazao na napredne sustave naoružanja koje Rusija razvija. "Znamo da, ako mogu kontrolirati Bear Gap, mogu upotrijebiti i hipersonične projektile protiv NATO-a. Protiv Londona, protiv Norveške, protiv Danske", dodao je Sandvik.
Strateška važnost arktičkog prolaza
Ruska Sjeverna flota, u koju su uložena velika sredstva, čini oko dvije trećine nuklearnog udarnog potencijala ruske mornarice i sve više širi svoje operacije u vodama NATO-a na sjeveru.
Sandvik je naglasio da je Bear Gap, koji omogućuje prijelaz iz Barentsova u Norveško more, strateški jednako važan kao i prolaz GIUK na zapadu, koji povezuje Norveško more s Atlantikom.
Upozorenje dolazi u trenutku kada Arktik postaje sve važnija strateška regija. Zbog otapanja leda otvaraju se novi pomorski putovi, a velike zalihe nafte i drugih prirodnih resursa, uz pojačano suparništvo između Rusije, NATO-a, Kine i SAD-a, pretvaraju ga u sve važnije vojno i komercijalno područje.
Arktičko vijeće okuplja osam arktičkih država: Rusiju, Kanadu, SAD, Dansku, Norvešku, Island, Švedsku i Finsku. Od njih pet ima obalu na Arktičkom oceanu, Rusija, Kanada, SAD, Danska preko Grenlanda i Norveška.
Rusija godinama obnavlja arktičke baze i jača svoju Sjevernu flotu, dok članice NATO-a također šire svoju vojnu prisutnost u regiji.
"Ključni ulaz na krajnjem sjeveru"
Bear Gap nalazi se između Barentsova i Norveškog mora, što ga čini jednim od ključnih putova kojima ruske podmornice i brodovi mogu iz svojih arktičkih baza doći do sjevernog Atlantika. Smješten je zapadno od ruskog poluotoka Kola, gdje se nalazi većina ruskih pomorskih nuklearnih snaga i sjedište Sjeverne flote.
Kristian Åtland, viši istraživač na Norveškom institutu za obrambena istraživanja, pojasnio je da Bear Gap "služi kao ključni ulaz za pomorske pokrete i nadzor na krajnjem sjeveru".
"Rusija ovo područje smatra sastavnim dijelom svoje takozvane strategije 'obrane bastiona'", rekao je Åtland za Al Jazeeru. "Kako bi osigurala sigurno djelovanje podmornica s balističkim projektilima Sjeverne flote unutar bastiona, odnosno u Barentsovu moru, Rusija želi moći kontrolirati prolaz kod Medvjeđeg otoka."
Gunhild Hoogensen Gjørv, profesorica na Arktičkom sveučilištu u Norveškoj, rekla je da je Bear Gap "način na koji Rusija izlazi u sjeverni Atlantik".
Ako bi Rusija kontrolirala to područje, "mogli bi ispaljivati projektile s brodova", a "tehnički, vjerojatno bi mogli pogoditi Ujedinjeno Kraljevstvo, Dansku, Nizozemsku, a da ne spominjemo nordijske zemlje". Ključno pitanje, prema Gjørv, jest bi li Rusija doista odlučila napasti susjedne zemlje.
"Ako se odluče na to, to je totalni rat. To nije samo eskalacija prijetnji ispod praga, to je rat punog opsega, i vrlo je teško zamisliti da je Rusija spremna razmišljati u tim okvirima", dodala je.
Poseban status Svalbarda i prijetnja hibridnog rata
Norveška ima puni suverenitet nad Svalbardom i time nadzire područje Bear Gapa, ali prema Svalbardskom ugovoru iz 1920. arhipelag se ne smije koristiti u ratne svrhe, uključujući uspostavu pomorskih baza i utvrda. Zbog toga na Svalbardu nema stalne norveške vojne prisutnosti.
Bruno Tertrais, zamjenik direktora francuskog instituta FRS, nedavno je ocijenio da je "izravna i otvorena ruska vojna akcija protiv Svalbarda malo vjerojatna, ali je intenziviranje hibridnog rata protiv arhipelaga moguće, pa čak i vjerojatno".
Napomenuo je da je Norveška na to odgovorila izmjenama zakona kako bi olakšala deportaciju sankcioniranih ruskih državljana, a 2025. kupila je i osam britanskih fregata tipa 26.
Odgovor Norveške i jačanje europske suradnje
U europskim se prijestolnicama nadaju da bi nuklearno odvraćanje moglo pridonijeti stabilnosti na Arktiku. Norveški premijer Jonas Gahr Støre izjavio je prošlog tjedna da će Oslo započeti razgovore o jačanju suradnje vezane uz francusko nuklearno oružje.
Od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću narasle su sumnje u američki nuklearni kišobran koji je štitio Europu od kraja Drugog svjetskog rata.
"Ovo činimo s obzirom na sigurnosno-političku situaciju u Europi, uključujući masovno rusko naoružavanje, također i u nuklearnom području, te činjenicu da Rusija vodi rat punih razmjera protiv druge europske zemlje", rekao je Støre norveškoj novinskoj agenciji NTB.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron posljednjih je mjeseci ponudio razgovore o ulozi francuskog nuklearnog odvraćanja u europskoj sigurnosti. Uz Francusku, nuklearno oružje u Europi posjeduje i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Više europskih zemalja pokazalo je interes za razgovore o tome kako bi francusko nuklearno odvraćanje moglo pridonijeti zaštiti Europe. U tim se raspravama spominje i mogućnost šireg uključivanja europskih saveznika, ali zasad nije riječ o jasno dogovorenom modelu ni o konkretnom raspoređivanju nuklearnog oružja na teritoriju drugih država.
Kako je prošli tjedan izvijestio The Telegraph, spominje se i mogućnost da Nizozemska sudjeluje u takvom aranžmanu.
Ruske nuklearne vježbe i jačanje arsenala
Rusija posjeduje najveći nuklearni arsenal na svijetu, s otprilike 4400 raspoređenih i uskladištenih nuklearnih bojevih glava, dok SAD ima oko 3700, prema podacima Saveza američkih znanstvenika.
Prošli mjesec Rusija je održala jedne od svojih najvećih nuklearnih vježbi posljednjih godina, s čak 64.000 sudionika, kako bi pripremila svoje snage za "pripremu i uporabu nuklearnih snaga u slučaju agresije".
Predsjednik Vladimir Putin poručio je svom ministru obrane i najvišim generalima da bi uporaba takvog oružja uvijek bila izvanredna mjera i posljednje utočište.
"S obzirom na rastuće napetosti u svijetu i pojavu novih prijetnji i rizika, naša nuklearna trijada mora i dalje služiti kao pouzdan jamac suvereniteta Savezne Države Rusije i Bjelorusije", rekao je Putin u Kremlju.
Upozorenje iz Ujedinjenog Kraljevstva
Britanski ministar obrane John Healey upozorio je u veljači da Rusija "predstavlja najveću prijetnju sigurnosti Arktika i krajnjeg sjevera još od Hladnog rata", dok Putin obnavlja vojnu prisutnost u regiji i ponovno otvara stare baze.
"Ujedinjeno Kraljevstvo pojačava zaštitu Arktika i krajnjeg sjevera, udvostručuje broj svojih vojnika u Norveškoj i pojačava zajedničke vježbe sa saveznicima iz NATO-a", rekao je.
Norveški ministar obrane Tore Sandvik upozorio je da prijeti opasnost da Rusija preuzme "kontrolu nad sjeverom Skandinavije" ako Europa ne poduzme odlučne korake. U izjavi za britanski The Times naglasio je ozbiljnost situacije.
Posebno je ukazao na napredne sustave naoružanja koje Rusija razvija. "Znamo da, ako mogu kontrolirati Bear Gap, mogu upotrijebiti i hipersonične projektile protiv NATO-a. Protiv Londona, protiv Norveške, protiv Danske", dodao je Sandvik.
Strateška važnost arktičkog prolaza
Ruska Sjeverna flota, u koju su uložena velika sredstva, čini oko dvije trećine nuklearnog udarnog potencijala ruske mornarice i sve više širi svoje operacije u vodama NATO-a na sjeveru.
Sandvik je naglasio da je Bear Gap, koji omogućuje prijelaz iz Barentsova u Norveško more, strateški jednako važan kao i prolaz GIUK na zapadu, koji povezuje Norveško more s Atlantikom.
Upozorenje dolazi u trenutku kada Arktik postaje sve važnija strateška regija. Zbog otapanja leda otvaraju se novi pomorski putovi, a velike zalihe nafte i drugih prirodnih resursa, uz pojačano suparništvo između Rusije, NATO-a, Kine i SAD-a, pretvaraju ga u sve važnije vojno i komercijalno područje.
Arktičko vijeće okuplja osam arktičkih država: Rusiju, Kanadu, SAD, Dansku, Norvešku, Island, Švedsku i Finsku. Od njih pet ima obalu na Arktičkom oceanu, Rusija, Kanada, SAD, Danska preko Grenlanda i Norveška.
Rusija godinama obnavlja arktičke baze i jača svoju Sjevernu flotu, dok članice NATO-a također šire svoju vojnu prisutnost u regiji.
"Ključni ulaz na krajnjem sjeveru"
Bear Gap nalazi se između Barentsova i Norveškog mora, što ga čini jednim od ključnih putova kojima ruske podmornice i brodovi mogu iz svojih arktičkih baza doći do sjevernog Atlantika. Smješten je zapadno od ruskog poluotoka Kola, gdje se nalazi većina ruskih pomorskih nuklearnih snaga i sjedište Sjeverne flote.
Kristian Åtland, viši istraživač na Norveškom institutu za obrambena istraživanja, pojasnio je da Bear Gap "služi kao ključni ulaz za pomorske pokrete i nadzor na krajnjem sjeveru".
"Rusija ovo područje smatra sastavnim dijelom svoje takozvane strategije 'obrane bastiona'", rekao je Åtland za Al Jazeeru. "Kako bi osigurala sigurno djelovanje podmornica s balističkim projektilima Sjeverne flote unutar bastiona, odnosno u Barentsovu moru, Rusija želi moći kontrolirati prolaz kod Medvjeđeg otoka."
Gunhild Hoogensen Gjørv, profesorica na Arktičkom sveučilištu u Norveškoj, rekla je da je Bear Gap "način na koji Rusija izlazi u sjeverni Atlantik".
Ako bi Rusija kontrolirala to područje, "mogli bi ispaljivati projektile s brodova", a "tehnički, vjerojatno bi mogli pogoditi Ujedinjeno Kraljevstvo, Dansku, Nizozemsku, a da ne spominjemo nordijske zemlje". Ključno pitanje, prema Gjørv, jest bi li Rusija doista odlučila napasti susjedne zemlje.
"Ako se odluče na to, to je totalni rat. To nije samo eskalacija prijetnji ispod praga, to je rat punog opsega, i vrlo je teško zamisliti da je Rusija spremna razmišljati u tim okvirima", dodala je.
Poseban status Svalbarda i prijetnja hibridnog rata
Norveška ima puni suverenitet nad Svalbardom i time nadzire područje Bear Gapa, ali prema Svalbardskom ugovoru iz 1920. arhipelag se ne smije koristiti u ratne svrhe, uključujući uspostavu pomorskih baza i utvrda. Zbog toga na Svalbardu nema stalne norveške vojne prisutnosti.
Bruno Tertrais, zamjenik direktora francuskog instituta FRS, nedavno je ocijenio da je "izravna i otvorena ruska vojna akcija protiv Svalbarda malo vjerojatna, ali je intenziviranje hibridnog rata protiv arhipelaga moguće, pa čak i vjerojatno".
Napomenuo je da je Norveška na to odgovorila izmjenama zakona kako bi olakšala deportaciju sankcioniranih ruskih državljana, a 2025. kupila je i osam britanskih fregata tipa 26.
Odgovor Norveške i jačanje europske suradnje
U europskim se prijestolnicama nadaju da bi nuklearno odvraćanje moglo pridonijeti stabilnosti na Arktiku. Norveški premijer Jonas Gahr Støre izjavio je prošlog tjedna da će Oslo započeti razgovore o jačanju suradnje vezane uz francusko nuklearno oružje.
Od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću narasle su sumnje u američki nuklearni kišobran koji je štitio Europu od kraja Drugog svjetskog rata.
"Ovo činimo s obzirom na sigurnosno-političku situaciju u Europi, uključujući masovno rusko naoružavanje, također i u nuklearnom području, te činjenicu da Rusija vodi rat punih razmjera protiv druge europske zemlje", rekao je Støre norveškoj novinskoj agenciji NTB.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron posljednjih je mjeseci ponudio razgovore o ulozi francuskog nuklearnog odvraćanja u europskoj sigurnosti. Uz Francusku, nuklearno oružje u Europi posjeduje i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Više europskih zemalja pokazalo je interes za razgovore o tome kako bi francusko nuklearno odvraćanje moglo pridonijeti zaštiti Europe. U tim se raspravama spominje i mogućnost šireg uključivanja europskih saveznika, ali zasad nije riječ o jasno dogovorenom modelu ni o konkretnom raspoređivanju nuklearnog oružja na teritoriju drugih država.
Kako je prošli tjedan izvijestio The Telegraph, spominje se i mogućnost da Nizozemska sudjeluje u takvom aranžmanu.
Ruske nuklearne vježbe i jačanje arsenala
Rusija posjeduje najveći nuklearni arsenal na svijetu, s otprilike 4400 raspoređenih i uskladištenih nuklearnih bojevih glava, dok SAD ima oko 3700, prema podacima Saveza američkih znanstvenika.
Prošli mjesec Rusija je održala jedne od svojih najvećih nuklearnih vježbi posljednjih godina, s čak 64.000 sudionika, kako bi pripremila svoje snage za "pripremu i uporabu nuklearnih snaga u slučaju agresije".
Predsjednik Vladimir Putin poručio je svom ministru obrane i najvišim generalima da bi uporaba takvog oružja uvijek bila izvanredna mjera i posljednje utočište.
"S obzirom na rastuće napetosti u svijetu i pojavu novih prijetnji i rizika, naša nuklearna trijada mora i dalje služiti kao pouzdan jamac suvereniteta Savezne Države Rusije i Bjelorusije", rekao je Putin u Kremlju.
Upozorenje iz Ujedinjenog Kraljevstva
Britanski ministar obrane John Healey upozorio je u veljači da Rusija "predstavlja najveću prijetnju sigurnosti Arktika i krajnjeg sjevera još od Hladnog rata", dok Putin obnavlja vojnu prisutnost u regiji i ponovno otvara stare baze.
"Ujedinjeno Kraljevstvo pojačava zaštitu Arktika i krajnjeg sjevera, udvostručuje broj svojih vojnika u Norveškoj i pojačava zajedničke vježbe sa saveznicima iz NATO-a", rekao je.
