Vlada Ruske Federacije donijela je Odluku 20. kolovoza 2014. godine o izuzeću pojedinih proizvoda s liste poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zabranjenih za uvoz u Rusku Federaciju. To su mlijeko bez laktoze, mlađ lososa, sjemenski krumpir, luk, hibridni kukuruz šećerac, dodaci prehrani.
Podsjetimo, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin donio je Uredbu № 560 “O primjeni određenih posebnih gospodarskih mjera kako bi se osigurala sigurnost Ruske Federacije“ temeljem koje je, od 6. kolovoza 2014. godine, Vlada Ruske Federacije odlučila uvesti zabranu uvoza u Rusku Federaciju s rokom na godinu dana poljoprivrednih proizvoda, sirovina i prehrambenih proizvoda podrijetlom iz SAD-a, Europske Unije, Kanade, Australije i Kraljevine Norveške, sukladno popisu uz Odluku.
Rusija predstavlja drugo najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredno-prehrambene poizvode EU (udio od 10%). Izvoz hrane EU na rusko tržište kontinuirano raste i u proteklih je deset godina povećan sa 4 na gotovo 12 mlrd EUR. EU uglavnom izvozi proizvode veće dodane vrijednosti poput voća i povrća (dio oko 15%), sir (8%), jaka alkoholna pića i vermut (11%), svinjsko meso (8%). S druge strane, uvoz hrane iz Rusije u EU znatno je manji i iznosi oko 1,7 mlrd EUR, a radi se uglavnom o sirovinama ili proizvodima niže faze prerade: ulja, uljarice, sačme žitarice, koža i sl.
Makroekonomski gledano paketom sankcija kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a, bit će ugrožen segment od oko 1,5% ukupnoga hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (20-25 milijuna USD), što temeljimo na podacima vanjskotrgovinske razmjene između Hrvatske i Rusije u posljednjem razdoblju. Ipak na razini pojedinačnih izvoznika ovaj paket sankcija mogao bi prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji, poručuju iz HGK.
Poslovnipuls.com
Podsjetimo, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin donio je Uredbu № 560 “O primjeni određenih posebnih gospodarskih mjera kako bi se osigurala sigurnost Ruske Federacije“ temeljem koje je, od 6. kolovoza 2014. godine, Vlada Ruske Federacije odlučila uvesti zabranu uvoza u Rusku Federaciju s rokom na godinu dana poljoprivrednih proizvoda, sirovina i prehrambenih proizvoda podrijetlom iz SAD-a, Europske Unije, Kanade, Australije i Kraljevine Norveške, sukladno popisu uz Odluku.
Rusija predstavlja drugo najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredno-prehrambene poizvode EU (udio od 10%). Izvoz hrane EU na rusko tržište kontinuirano raste i u proteklih je deset godina povećan sa 4 na gotovo 12 mlrd EUR. EU uglavnom izvozi proizvode veće dodane vrijednosti poput voća i povrća (dio oko 15%), sir (8%), jaka alkoholna pića i vermut (11%), svinjsko meso (8%). S druge strane, uvoz hrane iz Rusije u EU znatno je manji i iznosi oko 1,7 mlrd EUR, a radi se uglavnom o sirovinama ili proizvodima niže faze prerade: ulja, uljarice, sačme žitarice, koža i sl.
Makroekonomski gledano paketom sankcija kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a, bit će ugrožen segment od oko 1,5% ukupnoga hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (20-25 milijuna USD), što temeljimo na podacima vanjskotrgovinske razmjene između Hrvatske i Rusije u posljednjem razdoblju. Ipak na razini pojedinačnih izvoznika ovaj paket sankcija mogao bi prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji, poručuju iz HGK.
Poslovnipuls.com
