Republika Srpska (RS) će ispitati mogućnosti za izlazak iz sporazuma, koji je predvidio stvaranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, ustvrdio je u petak predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.
Ističući da su ranije predstavnici vlasti RS-a ''bili prisiljeni na odustajanje od Vojske RS-a'' te da su ''pod brutalnim pritiskom na RS formirane Oružane snage BiH'', Dodik je rekao da se istovremeno Kosovu daje pravo da formira svoju vojsku i da jedan dio međunarodnih snaga stoji iza toga.
''Ovo će biti prilika da mi, u okviru Aneksa jedan B Day tonskog sporazuma razmotrimo naše sudjelovanje u sporazumu o formiranju Oružanih snaga BiH i RS će to uraditi u najskorije vrijeme. Putem nadležnih institucija ispitat ćemo mogućnosti za izlazak iz tog sporazuma koji je predvidio stvaranje Oružanih snaga BiH'', rekao je Dodik ističući da sve odluke koje se po tom pitanju budu donosile bez RS, bit će znak da taj entitet stavi upitnik na taj sporazum, a odredit će se i prema drugim zajedničkim pitanjima u BiH.
Tvrdi da Oružane snage BiH ne pripadaju interesima naroda u BiH, već da služe NATO potrebama.
Kaže i da on osobno, a ne Predsjedništvo BiH, ''odbacuje bilo kakvu mogućnost da Kosovo formira svoju vojsku'' te stoji iza odluka rukovodstva Srbije u vezi s tim pitanjem.
''Pokrenut ću inicijativu da se, na razini Predsjedništva BiH, osudi formiranje Vojske Kosova, jer je time izravno ugrožen Aneks jedan B Daytonskog sporazuma o regionalnoj stabilizaciji'', ustvrdio je on, nakon sastanka najviših dužnosnika RS-a o pitanjima aktiviranja Akcijskog plana za članstvo BiH u NATO-u (MAP) i poziciji RS u svjetlu skupštinske rezolucije o vojnoj neutralnost.
Naglasio je da je dio međunarodnice zajednice podržao ovu odluku vlasti u Prištini te da se njome danas ''promijenila regionalna stabilnost''.
Tvrdi i ''da je napad na Srbe na sjeveru Kosova, napad na sve Srbe i smatrat će da je to znak i za Srbe u RS da brane svoja stečena prava i brane ustavni poredak onako kako je predviđeno međunarodnim ugovorima, uz odbacivanje svih vrsta međunarodnih interevencija''.
Na sastanku najviših dužnosnika RS-a o pitanjima aktiviranja Akcijskog plana za članstvo BiH u NATO-u (MAP), ponovljeno je da RS ostaje pri skupštinskoj rezoluciji o vojnoj neutralnosti, ne podržava aktivaciju MAP-a i traži od srpskih predstavnika u Vijeću ministara BiH da se ne bave tim pitanjem, jer oni dolaze iz RS i treba da poštuju stavove njezinog parlamenta.
Rečeno je i da RS ne podržava ulazak BiH u bilo koje vojne saveze sve do konačnog određenja Srbije, kao potpisnice i jamca Daytonskog mirovnog sporazuma i Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, o njezinom odnosu prema integracijama u vojne saveze.
Usvojeno je ukupno 15 zaključaka, a najavljene su i izmjene Kaznenog zakona RS-a po kojima, ne pridržavanje stavova i odluka Narodne skupštine RS-a, po pitanjima koja zadiru u ustavnu poziciju, status i nadležnosti RS u institucijama BiH bit će kazneno djelo.
Ističući da su ranije predstavnici vlasti RS-a ''bili prisiljeni na odustajanje od Vojske RS-a'' te da su ''pod brutalnim pritiskom na RS formirane Oružane snage BiH'', Dodik je rekao da se istovremeno Kosovu daje pravo da formira svoju vojsku i da jedan dio međunarodnih snaga stoji iza toga.
''Ovo će biti prilika da mi, u okviru Aneksa jedan B Day tonskog sporazuma razmotrimo naše sudjelovanje u sporazumu o formiranju Oružanih snaga BiH i RS će to uraditi u najskorije vrijeme. Putem nadležnih institucija ispitat ćemo mogućnosti za izlazak iz tog sporazuma koji je predvidio stvaranje Oružanih snaga BiH'', rekao je Dodik ističući da sve odluke koje se po tom pitanju budu donosile bez RS, bit će znak da taj entitet stavi upitnik na taj sporazum, a odredit će se i prema drugim zajedničkim pitanjima u BiH.
Tvrdi da Oružane snage BiH ne pripadaju interesima naroda u BiH, već da služe NATO potrebama.
Kaže i da on osobno, a ne Predsjedništvo BiH, ''odbacuje bilo kakvu mogućnost da Kosovo formira svoju vojsku'' te stoji iza odluka rukovodstva Srbije u vezi s tim pitanjem.
''Pokrenut ću inicijativu da se, na razini Predsjedništva BiH, osudi formiranje Vojske Kosova, jer je time izravno ugrožen Aneks jedan B Daytonskog sporazuma o regionalnoj stabilizaciji'', ustvrdio je on, nakon sastanka najviših dužnosnika RS-a o pitanjima aktiviranja Akcijskog plana za članstvo BiH u NATO-u (MAP) i poziciji RS u svjetlu skupštinske rezolucije o vojnoj neutralnost.
Naglasio je da je dio međunarodnice zajednice podržao ovu odluku vlasti u Prištini te da se njome danas ''promijenila regionalna stabilnost''.
Tvrdi i ''da je napad na Srbe na sjeveru Kosova, napad na sve Srbe i smatrat će da je to znak i za Srbe u RS da brane svoja stečena prava i brane ustavni poredak onako kako je predviđeno međunarodnim ugovorima, uz odbacivanje svih vrsta međunarodnih interevencija''.
Na sastanku najviših dužnosnika RS-a o pitanjima aktiviranja Akcijskog plana za članstvo BiH u NATO-u (MAP), ponovljeno je da RS ostaje pri skupštinskoj rezoluciji o vojnoj neutralnosti, ne podržava aktivaciju MAP-a i traži od srpskih predstavnika u Vijeću ministara BiH da se ne bave tim pitanjem, jer oni dolaze iz RS i treba da poštuju stavove njezinog parlamenta.
Rečeno je i da RS ne podržava ulazak BiH u bilo koje vojne saveze sve do konačnog određenja Srbije, kao potpisnice i jamca Daytonskog mirovnog sporazuma i Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, o njezinom odnosu prema integracijama u vojne saveze.
Usvojeno je ukupno 15 zaključaka, a najavljene su i izmjene Kaznenog zakona RS-a po kojima, ne pridržavanje stavova i odluka Narodne skupštine RS-a, po pitanjima koja zadiru u ustavnu poziciju, status i nadležnosti RS u institucijama BiH bit će kazneno djelo.
