Rasjedi nam pokazuju djelovanje unutarnjih sila i procesa s golemim spuštenim ili izdignutim dijelovima litosfere. Rasjedanje nam govori o nemiru litosfere tijekom starije, ali i mlađe geološke prošlosti. A oni koji traže mir i više od toga, danas je za njih ovo nezaobilazno područje. Ako želite kušati led i rashladiti se usred ljetne žege na otvorenom, posjetiti prekrasan vidik na kojem vam puls ubrzano raste, biti na mjestu gdje bi seizmografi, često, bilježili lagano podrhtavanje tla (i mi smo osjetili !!!), vidjeti snagu prirode, osjetiti ljepotu života… onda je to najbolje učiniti između dvaju markantnih rasjeda.

Zapadni rasjed je „dom“ jame Ledenice ili Propale, a istočni rasjed je Plemina i Pasja stijena (gotovo okomita litica), a između njih raznolika biološka transverzala. Rasjedi i navedeni toponimi smješteni su u južnoj polovini općine Prozor-Rama, između Vran, B(l)aćina i Ljubuše planine, u okviru Kupreško - ljubuške tektonske jedinice i strukturne jedinice Ljubuše. Zapadni rasjed povezuje naselje Klanac s rasjedom Vran-Doljani (sjever-jug) a istočni Pasju stijenu i sredogorje Krstac s navedenim rasjedom Vran-Doljani.

Rasjedi su, glavninom, nastajali tijekom epohe miocena (23 – 5 mil. god.) s aktivnošću koja ni do danas nije prestala. Do rasjeda i biološke transverzale može se doći iz općine Prozor-Rama preko Orašca prema Tomislavgradu, Jablanici ili Posušju i obratno u svim varijantama. Mi smo za početak našeg puta odabrali zapadni, normalni, rasjed i posjetu jami Ledenici koja, vjerojatno, funkcionira i kao intermitentno vrelo ili mukavica (veoma rijetko!!!). Kraj je sedmog mjeseca. Do Ledenice smo došli kroz gustu crnogoricu i uz relativno visoki nagib padina (odnosno preko dijela zapadnog rasjeda).

Sl.1 Jama Ledenica ili Propala s cjelogodišnjim ledom i ljetnom temperaturnom inverzijom (Prirodno ohlađena voda i zrak dobro su nam došli!).

Sl.2 Ledenica je oblikovana unutarnjim i modelirana vanjskim silama u slojevitom, jurskom, vapnencu nastalom prije više od 150 mil. god.

Sl.3 Propala je oblikovana u debelo uslojenom jurskom vapnencu i smještena na nadmorskoj visini od oko 1470 m

Sl.4 Lijep pogled iz „zelenog mora“ i Ledenice prema vrhu Idovcu (na planini Raduši)

Poslije kušanja ledene vode u ugodno rashlađenoj okolici, ostavljamo Ledenicu i njene biološke stanare i idemo na istok

Sl.5 Vrbica ili Potočnjak raste na vlažnom staništu uz zapadni rasjed

Sl.6 Mirišljive i slatke jagode pratile su nas na putu prema istočnom rasjedu - na biološkoj transverzali

Sl.7 U podini zapadnog rasjeda, okruženo bukovom šumom i crnogoricom, na nadmorskoj visini oko 1400 m, ugodno nas je iznenadila veća količina vode - ponikvasto jezerce s visokim stupnjem eutrofikacije

Sl.8 Nastavljamo put preko Zavranja(1683 ) i Porišice (1665 m) do istočnog rasjeda

Sl.9 Porišica, dio biološke transverzale, je bogata Srčanikom

Sl.10 Lilium maratgon L. (turška lilija,turban ljiljan) na biološkoj transverzali

Sl.11 Čuvarkuća na Porišici

Sl.12 Prirodna ljekarna

Sl.13 Raznolikosti…

Sl.14 …na Porišici i okolici

Sl.15 Preko ponikava i udolina do istočnog rasjeda

Sl 16 Istočni, normalni, rasjed Pasja-Plemina stijena viđen iz Gornjih Višnjana (Pogled prema JJI)

Sl.17 Rijetko viđen, nezaboravan i adrenalinski pogled s najvišeg vrha (gotovo okomice) Pasje stijene (1689m) prema istoku, na potok Šerovinu, vrhove planine Vranice (i Zec planinu)

Sl.18 Rasjed Pasja stijena, viđen izbliza…

Sl.19 …od čije visine i strmine zastaje dah, a puls ubrzava

Sl.20 Na dijelu Plemine stijene…

Sl.21 …opasno je stajalište na jednoj od „glavica“ čije je okomito podnožje oko 300m niže

Sl.22 Pećina „umetnuta“ na okomitoj rasjednoj plohi… (i teško je doći do nje)

Sl.23 Nemilosrdni pokreti tektonskih ploča - rasjed Plemina stijena

Sl.24 Pitoma B(l)aćina planina (s planinama Prenjom i Čvrsnicom u pozadini)

Sl.25 Veličanstven izgled, dijelom rasjednog, kanjona rijeke Volujak. Kanjonske strane, mjestimice su duboke i do 500m. To je jedinstvena prirodna ljepota.

Sl.26 Izvanredno lijepo izgledaju Sierra Čvrsnica i Prenj - pogled s Plemine stijene

Sl.27 Bitovnja planina, magmatsko-metamorfni kompleks na dodiru sa sedimentim karbonatnim planinama - Bjelašnica…(oko 400 – 30 mil. god.)

Sl.28 Neotektonska gorska visoravan Draševo (dio je Raduše planine)

Sl.29 Pogled s Pekea na, SZ, krov Rame - Idovac (1955 m)

Posljedica tektonskih pokreta i nastanka raspuklina ima i svoju privlačnu, ramsku, stranu. Vidjeti moć prirode, osjetiti lagani potres, život na svakom koraku, prekrasne vidike, upoznati uži i širi zavičaj, osipanje kamenja niz liticu, glasanje životinja, pjev ptica... I to sve u miru. Tako blizu, a tako daleko!!

Tekst i fotografije: prof. Miro Pavličević