Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da će Ukrajina najvjerojatnije početi mirovne pregovore tek kada joj ponestane resursa i da će iskoristiti svaki potencijalni prekid neprijateljstava da se ponovno naoruža uz zapadnu pomoć.
Rat je posijao razaranje po dijelovima istočne i južne Ukrajine, ubijene su ili ozlijeđene stotine tisuća ljudi i izazvan je najveći prekid u odnosima Rusije sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962. godine.
Putin je, govoreći na gospodarskom forumu u ruskom pacifičkom lučkom gradu Vladivostoku, rekao da ukrajinska protuofenziva protiv ruskih snaga do sada nije uspjela i da je ukrajinska vojska pretrpjela teške gubitke.
Imam dojam da žele zagristi što više mogu i onda, kada su njihovi resursi blizu nule, postići prekid neprijateljstava i početi pregovore kako bi obnovili svoje resurse i obnovili borbenu sposobnost, rekao je Putin.
Putin je dodao da su ga mnogi potencijalni posrednici pitali je li Rusija spremna prestati s borbom, ali je rekao da Rusija teško može prestati s borbom kad se suočava s ukrajinskom protuofenzivom.
Da bi postojala bilo kakva šansa za razgovore, rekao je Putin, Ukrajina bi prvo morala poništiti svoju samonametnutu zakonsku zabranu mirovnih pregovora i objasniti što želi.
Onda ćemo vidjeti, rekao je Putin.
Rusija kontrolira oko 18 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim koji je anektirala 2014. i dio istočne i južne Ukrajine nad kojim je preuzela kontrolu 2022.
Ukrajina već nekoliko mjeseci pokušava vratiti dio tog teritorija i ponovno je zauzela neka sela, ali još nije postigla značajan teritorijalni prodor protiv snažno utvrđenih ruskih linija na kojima su posijane tisuće mina.
Ukrajina kaže da neće stati sve dok zadnji ruski vojnik ne bude izbačen s njezine zemlje. Zapad kaže da želi pomoći Ukrajini da porazi Rusiju – cilj za koji dužnosnici Kremlja kažu da je nerealan san.
Putin je rekao da je odluka Zapada da opskrbi Ukrajinu kasetnim bombama i streljivom s osiromašenim uranijem zločin, ali premda takve isporuke mogu produljiti rat, one neće promijeniti njegov krajnji ishod.
Također je kritizirao odluku Zapada da opskrbi Ukrajinu zrakoplovima F-16.
Upitan treba li Rusija uvesti novu obveznu mobilizaciju, Putin je rekao da svaki dan 1.000 do 1.500 Rusa potpisuje ugovore o dobrovoljnom odlasku u vojsku.
Tijekom proteklih šest ili sedam mjeseci, 270.000 ljudi potpisalo je takve ugovore, rekao je Putin – što je nešto niža brojka od 280.000 koju je bivši predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio ranije ovog mjeseca.
Rat je posijao razaranje po dijelovima istočne i južne Ukrajine, ubijene su ili ozlijeđene stotine tisuća ljudi i izazvan je najveći prekid u odnosima Rusije sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962. godine.
Putin je, govoreći na gospodarskom forumu u ruskom pacifičkom lučkom gradu Vladivostoku, rekao da ukrajinska protuofenziva protiv ruskih snaga do sada nije uspjela i da je ukrajinska vojska pretrpjela teške gubitke.
Imam dojam da žele zagristi što više mogu i onda, kada su njihovi resursi blizu nule, postići prekid neprijateljstava i početi pregovore kako bi obnovili svoje resurse i obnovili borbenu sposobnost, rekao je Putin.
Putin je dodao da su ga mnogi potencijalni posrednici pitali je li Rusija spremna prestati s borbom, ali je rekao da Rusija teško može prestati s borbom kad se suočava s ukrajinskom protuofenzivom.
Da bi postojala bilo kakva šansa za razgovore, rekao je Putin, Ukrajina bi prvo morala poništiti svoju samonametnutu zakonsku zabranu mirovnih pregovora i objasniti što želi.
Onda ćemo vidjeti, rekao je Putin.
Rusija kontrolira oko 18 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim koji je anektirala 2014. i dio istočne i južne Ukrajine nad kojim je preuzela kontrolu 2022.
Ukrajina već nekoliko mjeseci pokušava vratiti dio tog teritorija i ponovno je zauzela neka sela, ali još nije postigla značajan teritorijalni prodor protiv snažno utvrđenih ruskih linija na kojima su posijane tisuće mina.
Ukrajina kaže da neće stati sve dok zadnji ruski vojnik ne bude izbačen s njezine zemlje. Zapad kaže da želi pomoći Ukrajini da porazi Rusiju – cilj za koji dužnosnici Kremlja kažu da je nerealan san.
Putin je rekao da je odluka Zapada da opskrbi Ukrajinu kasetnim bombama i streljivom s osiromašenim uranijem zločin, ali premda takve isporuke mogu produljiti rat, one neće promijeniti njegov krajnji ishod.
Također je kritizirao odluku Zapada da opskrbi Ukrajinu zrakoplovima F-16.
Upitan treba li Rusija uvesti novu obveznu mobilizaciju, Putin je rekao da svaki dan 1.000 do 1.500 Rusa potpisuje ugovore o dobrovoljnom odlasku u vojsku.
Tijekom proteklih šest ili sedam mjeseci, 270.000 ljudi potpisalo je takve ugovore, rekao je Putin – što je nešto niža brojka od 280.000 koju je bivši predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio ranije ovog mjeseca.
