Kremlj je dramatično pojačao osobnu sigurnost predsjednika Vladimira Putina, uvodeći nove mjere koje uključuju i postavljanje sustava za nadzor u domove njegovih bliskih suradnika.
Ovaj potez potaknut je valom atentata na visoke ruske vojne dužnosnike i strahom od državnog udara, stoji u izvješću jedne europske obavještajne agencije do kojeg je došao CNN.
U dokumentu se navodi kako je kuharima, tjelohraniteljima i fotografima koji rade s predsjednikom zabranjeno korištenje javnog prijevoza. Posjetitelji šefa Kremlja moraju proći dvostruke provjere, dok oni koji rade u njegovoj neposrednoj blizini smiju koristiti isključivo telefone bez pristupa internetu.
Dio mjera uveden je posljednjih mjeseci, nakon ubojstva visokog generala u prosincu prošle godine, koje je izazvalo sukobe u vrhu ruskog sigurnosnog aparata. Prema izvješću, sve to ukazuje na rastuću nelagodu u Kremlju, koji se suočava s gomilanjem problema u zemlji i inozemstvu, uključujući gospodarske poteškoće, sve očitije znakove neslaganja i neuspjehe na ukrajinskom bojištu.
Ruski sigurnosni dužnosnici drastično su smanjili broj lokacija koje Putin redovito posjećuje. On i njegova obitelj navodno više ne borave u svojim uobičajenim rezidencijama u Moskovskoj oblasti i na Valdaju, predsjedničkom odmaralištu između Sankt Peterburga i glavnog grada.
U izvješću se također navodi da Putin ove godine nije posjetio nijedan vojni objekt, za razliku od redovitih posjeta tijekom 2025. godine. Kako bi se zaobišla ta ograničenja, Kremlj u javnost pušta unaprijed snimljene materijale, dodaje se.
Od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, Putin tjednima boravi u moderniziranim bunkerima, često u Krasnodarskom kraju, obalnoj regiji na Crnom moru, satima udaljenoj od Moskve, stoji u izvješću.
Dokument, koji je izvor blizak europskoj obavještajnoj agenciji dostavio CNN-u i drugim medijima, pojavljuje se u vrijeme sve izraženije krize koja okružuje Kremlj, četiri godine nakon početka rata.
Ruski gubici, koje zapadne zemlje procjenjuju na oko 30.000 ubijenih i ranjenih mjesečno, uz ograničene teritorijalne dobitke i opetovane ukrajinske napade dronovima duboko u ruskom teritoriju, doveli su cijenu sukoba na razinu koju mnogi smatraju neodrživom.
Ekonomske posljedice rata također su postale opipljive. Prekidi mobilnog interneta redovito pogađaju veće gradove, što ljuti čak i proputinovsku buržoaziju i pridonosi osjećaju da rat počinje pogađati i urbanu elitu, koja je dosad uglavnom bila pošteđena njegovih posljedica.
Izvješće nudi rijedak uvid u zabrinutost Moskve zbog pogoršanja unutarnje sigurnosne situacije. Također iznosi potencijalno neugodne detalje o sukobu unutar ruskog sigurnosnog i vojnog vrha oko toga tko je odgovoran za zaštitu visokih časnika. Navodi se da je upravo taj sukob potaknuo reviziju Putinovih protokola i proširenje najviše razine osobne zaštite na još desetoricu viših zapovjednika.
Rizik od državnog udara
U izvješću se navodi: "Kremlj i sam Vladimir Putin od početka ožujka 2026. zabrinuti su zbog mogućeg curenja osjetljivih informacija, kao i zbog opasnosti od urote ili pokušaja državnog udara usmjerenog na ruskog predsjednika. Posebno je oprezan zbog upotrebe dronova za mogući pokušaj atentata od strane članova ruske političke elite".
Ipak, najzanimljiviji zaključak odnosi se na nekadašnjeg Putinovog čovjeka od povjerenja, Sergeja Šojgua. Smijenjeni bivši ministar obrane, sada tajnik Vijeća sigurnosti, "povezan je s rizikom od državnog udara jer zadržava značajan utjecaj unutar visokog vojnog zapovjedništva", stoji u izvješću.
Dodaje se da se uhićenje Šojguovog bivšeg zamjenika i bliskog suradnika Ruslana Calikova 5. ožujka ove godine smatra "kršenjem prešutnih dogovora o zaštiti među elitama, što slabi Šojgua i povećava vjerojatnost da bi i sam mogao postati meta pravosudne istrage".
Ruski istražni odbor u ožujku je priopćio da je Calikov uhićen pod optužbom za pronevjeru, pranje novca i podmićivanje. Izvješća o korupciji u vojnoj eliti su česta, no njihov broj se povećao od početka invazije na Ukrajinu.
Izvješće ne nudi dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje protiv Šojgua, koji je nekoć smatran iznimno bliskim Putinu, a pokušaj svrgavanja ruskog predsjednika predstavljao bi drastičan preokret u njegovoj lojalnosti. S obzirom na to da je cilj objave ovih informacija možda destabilizacija Kremlja, znakovito je da bi jedna europska obavještajna služba istovremeno praktički upozorila Kremlj na mogući državni udar.
Putin je već preživio jedan pokušaj državnog udara u lipnju 2023. godine, kada je šef plaćenika Jevgenij Prigožin vodio neuspjeli marš na Moskvu.
Unutarnji sukobi u moskovskoj eliti često su predmet nagađanja, ali rijetko izlaze u javnost. Duboko u četvrtoj godini invazije na Ukrajinu i u vrijeme dok američka potpora Kijevu slabi, europske obavještajne agencije imaju snažan motiv sugerirati postojanje sve većih sukoba i paranoje u Kremlju.
Priroda ovakvih obavještajnih podataka čini neke detalje teškima za provjeru. CNN je zatražio komentar od Kremlja.
Neke od detaljnih sigurnosnih mjera oko Putina već su ranije objavljene ili se o njima naveliko nagađalo, uključujući intenzivne tjelesne preglede, izbjegavanje pametnih telefona u Kremlju i ograničavanje predsjednikovog kretanja. Putin se i dalje redovito pojavljuje u javnosti; ovog tjedna sastao se s čečenskim vođom Ramzanom Kadirovim i iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem.
Putin se počeo izolirati tijekom pandemije bolesti COVID-19, često sjedeći na kraju dugog stola nasuprot svojim visokim gostima, a taj je obrazac nastavio sve do naredbe za invaziju u veljači 2022. godine. Izvješća sugeriraju da koristi identično uređene urede na više lokacija s kojih se obraća svom kabinetu putem videoveze.
Detalji o novim sigurnosnim mjerama dolaze nekoliko dana nakon što je Moskva najavila značajne promjene na paradi na Crvenom trgu 9. svibnja, kojom se obilježava pobjeda nad nacističkom Njemačkom. Ovogodišnji događaj, peti od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, održat će se bez teškog naoružanja poput oklopnih vozila i projektila.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov dao je naslutiti da su prijetnja i nedavni uspjesi ukrajinskih napada dugog dometa jedan od razloga za to. "U kontekstu ove terorističke prijetnje, naravno, poduzimaju se sve mjere kako bi se opasnost svela na najmanju moguću mjeru", rekao je. Prethodne parade bile su prikaz vojne moći Kremlja, no smanjene su od početka invazije na Ukrajinu, uz navođenje operativnih i sigurnosnih razloga.
Svađa u Kremlju
Obavještajno izvješće sugerira da je žestoka rasprava između visokih časnika na sastanku s Putinom u Kremlju krajem prošle godine djelomično potaknula nove mjere. Nakon što je 22. prosinca 2025. u Moskvi ubijen general-pukovnik Fanil Sarvarov, vjerojatno od strane ukrajinskih agenata, Putin je tri dana kasnije pozvao ključno sigurnosno osoblje na sastanak.
Tijekom sastanka, načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov kritizirao je šefa Federalne službe sigurnosti (FSB) Aleksandra Bortnikova zbog neuspjeha u zaštiti svojih časnika. Bortnikov se pak žalio na nedostatak resursa i osoblja za obavljanje posla. "Naglašavajući strah i demoralizaciju koje je to izazvalo među vojnim osobljem, Valerij Gerasimov oštro je kritizirao svoje kolege iz tajnih službi zbog manjka predviđanja", stoji u izvješću.
U izvješću se također navodi: "Na kraju tog napetog sastanka Vladimir Putin pozvao je na smirenost, predložio alternativni način rada i naložio sudionicima da u roku od tjedan dana iznesu konkretna rješenja problema." To brzo rješenje uključivalo je Putinovo proširenje ovlasti vlastite Federalne službe zaštite (FSO) - koja je u to vrijeme unutar vojnog zapovjedništva štitila samo Gerasimova - kako bi osigurala sigurnost za još desetoricu viših zapovjednika.
U izvješću se tvrdi da je jačanje Putinovih osobnih sigurnosnih mjera uslijedilo nakon ovog proširenja nadležnosti FSO-a.
Ovaj potez potaknut je valom atentata na visoke ruske vojne dužnosnike i strahom od državnog udara, stoji u izvješću jedne europske obavještajne agencije do kojeg je došao CNN.
U dokumentu se navodi kako je kuharima, tjelohraniteljima i fotografima koji rade s predsjednikom zabranjeno korištenje javnog prijevoza. Posjetitelji šefa Kremlja moraju proći dvostruke provjere, dok oni koji rade u njegovoj neposrednoj blizini smiju koristiti isključivo telefone bez pristupa internetu.
Dio mjera uveden je posljednjih mjeseci, nakon ubojstva visokog generala u prosincu prošle godine, koje je izazvalo sukobe u vrhu ruskog sigurnosnog aparata. Prema izvješću, sve to ukazuje na rastuću nelagodu u Kremlju, koji se suočava s gomilanjem problema u zemlji i inozemstvu, uključujući gospodarske poteškoće, sve očitije znakove neslaganja i neuspjehe na ukrajinskom bojištu.
Ruski sigurnosni dužnosnici drastično su smanjili broj lokacija koje Putin redovito posjećuje. On i njegova obitelj navodno više ne borave u svojim uobičajenim rezidencijama u Moskovskoj oblasti i na Valdaju, predsjedničkom odmaralištu između Sankt Peterburga i glavnog grada.
U izvješću se također navodi da Putin ove godine nije posjetio nijedan vojni objekt, za razliku od redovitih posjeta tijekom 2025. godine. Kako bi se zaobišla ta ograničenja, Kremlj u javnost pušta unaprijed snimljene materijale, dodaje se.
Od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, Putin tjednima boravi u moderniziranim bunkerima, često u Krasnodarskom kraju, obalnoj regiji na Crnom moru, satima udaljenoj od Moskve, stoji u izvješću.
Dokument, koji je izvor blizak europskoj obavještajnoj agenciji dostavio CNN-u i drugim medijima, pojavljuje se u vrijeme sve izraženije krize koja okružuje Kremlj, četiri godine nakon početka rata.
Ruski gubici, koje zapadne zemlje procjenjuju na oko 30.000 ubijenih i ranjenih mjesečno, uz ograničene teritorijalne dobitke i opetovane ukrajinske napade dronovima duboko u ruskom teritoriju, doveli su cijenu sukoba na razinu koju mnogi smatraju neodrživom.
Ekonomske posljedice rata također su postale opipljive. Prekidi mobilnog interneta redovito pogađaju veće gradove, što ljuti čak i proputinovsku buržoaziju i pridonosi osjećaju da rat počinje pogađati i urbanu elitu, koja je dosad uglavnom bila pošteđena njegovih posljedica.
Izvješće nudi rijedak uvid u zabrinutost Moskve zbog pogoršanja unutarnje sigurnosne situacije. Također iznosi potencijalno neugodne detalje o sukobu unutar ruskog sigurnosnog i vojnog vrha oko toga tko je odgovoran za zaštitu visokih časnika. Navodi se da je upravo taj sukob potaknuo reviziju Putinovih protokola i proširenje najviše razine osobne zaštite na još desetoricu viših zapovjednika.
Rizik od državnog udara
U izvješću se navodi: "Kremlj i sam Vladimir Putin od početka ožujka 2026. zabrinuti su zbog mogućeg curenja osjetljivih informacija, kao i zbog opasnosti od urote ili pokušaja državnog udara usmjerenog na ruskog predsjednika. Posebno je oprezan zbog upotrebe dronova za mogući pokušaj atentata od strane članova ruske političke elite".
Ipak, najzanimljiviji zaključak odnosi se na nekadašnjeg Putinovog čovjeka od povjerenja, Sergeja Šojgua. Smijenjeni bivši ministar obrane, sada tajnik Vijeća sigurnosti, "povezan je s rizikom od državnog udara jer zadržava značajan utjecaj unutar visokog vojnog zapovjedništva", stoji u izvješću.
Dodaje se da se uhićenje Šojguovog bivšeg zamjenika i bliskog suradnika Ruslana Calikova 5. ožujka ove godine smatra "kršenjem prešutnih dogovora o zaštiti među elitama, što slabi Šojgua i povećava vjerojatnost da bi i sam mogao postati meta pravosudne istrage".
Ruski istražni odbor u ožujku je priopćio da je Calikov uhićen pod optužbom za pronevjeru, pranje novca i podmićivanje. Izvješća o korupciji u vojnoj eliti su česta, no njihov broj se povećao od početka invazije na Ukrajinu.
Izvješće ne nudi dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje protiv Šojgua, koji je nekoć smatran iznimno bliskim Putinu, a pokušaj svrgavanja ruskog predsjednika predstavljao bi drastičan preokret u njegovoj lojalnosti. S obzirom na to da je cilj objave ovih informacija možda destabilizacija Kremlja, znakovito je da bi jedna europska obavještajna služba istovremeno praktički upozorila Kremlj na mogući državni udar.
Putin je već preživio jedan pokušaj državnog udara u lipnju 2023. godine, kada je šef plaćenika Jevgenij Prigožin vodio neuspjeli marš na Moskvu.
Unutarnji sukobi u moskovskoj eliti često su predmet nagađanja, ali rijetko izlaze u javnost. Duboko u četvrtoj godini invazije na Ukrajinu i u vrijeme dok američka potpora Kijevu slabi, europske obavještajne agencije imaju snažan motiv sugerirati postojanje sve većih sukoba i paranoje u Kremlju.
Priroda ovakvih obavještajnih podataka čini neke detalje teškima za provjeru. CNN je zatražio komentar od Kremlja.
Neke od detaljnih sigurnosnih mjera oko Putina već su ranije objavljene ili se o njima naveliko nagađalo, uključujući intenzivne tjelesne preglede, izbjegavanje pametnih telefona u Kremlju i ograničavanje predsjednikovog kretanja. Putin se i dalje redovito pojavljuje u javnosti; ovog tjedna sastao se s čečenskim vođom Ramzanom Kadirovim i iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem.
Putin se počeo izolirati tijekom pandemije bolesti COVID-19, često sjedeći na kraju dugog stola nasuprot svojim visokim gostima, a taj je obrazac nastavio sve do naredbe za invaziju u veljači 2022. godine. Izvješća sugeriraju da koristi identično uređene urede na više lokacija s kojih se obraća svom kabinetu putem videoveze.
Detalji o novim sigurnosnim mjerama dolaze nekoliko dana nakon što je Moskva najavila značajne promjene na paradi na Crvenom trgu 9. svibnja, kojom se obilježava pobjeda nad nacističkom Njemačkom. Ovogodišnji događaj, peti od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, održat će se bez teškog naoružanja poput oklopnih vozila i projektila.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov dao je naslutiti da su prijetnja i nedavni uspjesi ukrajinskih napada dugog dometa jedan od razloga za to. "U kontekstu ove terorističke prijetnje, naravno, poduzimaju se sve mjere kako bi se opasnost svela na najmanju moguću mjeru", rekao je. Prethodne parade bile su prikaz vojne moći Kremlja, no smanjene su od početka invazije na Ukrajinu, uz navođenje operativnih i sigurnosnih razloga.
Svađa u Kremlju
Obavještajno izvješće sugerira da je žestoka rasprava između visokih časnika na sastanku s Putinom u Kremlju krajem prošle godine djelomično potaknula nove mjere. Nakon što je 22. prosinca 2025. u Moskvi ubijen general-pukovnik Fanil Sarvarov, vjerojatno od strane ukrajinskih agenata, Putin je tri dana kasnije pozvao ključno sigurnosno osoblje na sastanak.
Tijekom sastanka, načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov kritizirao je šefa Federalne službe sigurnosti (FSB) Aleksandra Bortnikova zbog neuspjeha u zaštiti svojih časnika. Bortnikov se pak žalio na nedostatak resursa i osoblja za obavljanje posla. "Naglašavajući strah i demoralizaciju koje je to izazvalo među vojnim osobljem, Valerij Gerasimov oštro je kritizirao svoje kolege iz tajnih službi zbog manjka predviđanja", stoji u izvješću.
U izvješću se također navodi: "Na kraju tog napetog sastanka Vladimir Putin pozvao je na smirenost, predložio alternativni način rada i naložio sudionicima da u roku od tjedan dana iznesu konkretna rješenja problema." To brzo rješenje uključivalo je Putinovo proširenje ovlasti vlastite Federalne službe zaštite (FSO) - koja je u to vrijeme unutar vojnog zapovjedništva štitila samo Gerasimova - kako bi osigurala sigurnost za još desetoricu viših zapovjednika.
U izvješću se tvrdi da je jačanje Putinovih osobnih sigurnosnih mjera uslijedilo nakon ovog proširenja nadležnosti FSO-a.
Rijetkost je da zapadne obavještajne agencije u javnost puštaju ovako detaljna izvješća o povjerljivim raspravama neprijateljskih aktera, do kojih se vjerojatno dolazi putem ljudskih ili elektroničkih izvora, a objema vrstama prijeti kompromitacija. Ipak, objava bi mogla odražavati pokušaj europskih dužnosnika da iskoriste nadu za koju su kritičari dugo tvrdili da je njihova jedina strategija za poraz Rusije u Ukrajini - čekanje na njezin unutarnji kolaps.
