Pušenje je najštetniji oblik uživanja duhana. U najvećem broju slučajeva riječ je o pravoj ovisnosti. 24sata.hr donosi ulomak iz knjige "Liječnik vam savjetuje" dr. Ante Ljubičića iz Medicinske naklade gdje se navodi da dim cigarete sadržava na tisuće različitih kemijskih tvari od kojih je dosta njih kancerogeno.
Glavni među njima su nikotin, katran i ugljikov monoksid. Provjereno je da udisanje tih tvari uzrokuje ozbiljne bolesti poput raka grla i bronha, kardiovaskularne bolesti i niz drugih. Nije naodmet, uza sve to, spomenuti računicu da se uz pušenje 20 cigareta na dan tijekom 20 godina popuši i jedan automobil srednje snage.
Skraćuje životni vijek
Epidemiološki podaci govore da zbog pušenja svake godine u Europi umire oko 1,2 milijuna. Otprilike jedna polovica sadašnjih pušača umrijet će prije vremena zbog bolesti neposredno uzrokovane pušenjem. Hladna statistika otkriva da pušenje skraćuje životni vijek za oko 10 – 14 godina, a samo jedna cigareta za 7 minuta, pišu 24sata.hr.
Najveći broj, oko 65 posto smrtnih slučajeva koji se povezuju s pušenjem, posljedica je bolesti srca (srčanog infarkta), karcinoma pluća i kroničnih plućnih bolesti, a preostalih 35 posto od moždanog udara, aneurizme aorte, karcinoma usne šupljine, grla i dr.
S pušenjem se, također, povezuje i niz drugih teških bolesti, potom neotpornost prema infekcijama, neplodnost, spontani pobačaji, prerana menopauza i dr. I pasivno je pušenje povezano s istim rizikom nastanka malignih, respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, kao i kod aktivnih pušača. Zbog toga je sve više zemalja koje zakonski zabranjuju pušenje na radnome mjestu.
Kako nikotin djeluje
Nikotin se veže na specifične receptore u mozgu što dovodi do oslobađanja neurotransmitora dopamina koji izaziva doživljaj ugode i zadovoljstva. Kako je taj osjećaj kratkotrajan, mozak, odnosno njegov nagradni sustav koji ga memorira, razvija snažnu potrebu za ponavljanjem iste aktivnosti unedogled.
I to je put prema nastanku ovisnosti. S druge strane, snižavanje razine nikotina dovodi do žudnje za pušenjem i simptoma ustezanja, što je glavna zapreka za prestanak pušenja.
Glavni među njima su nikotin, katran i ugljikov monoksid. Provjereno je da udisanje tih tvari uzrokuje ozbiljne bolesti poput raka grla i bronha, kardiovaskularne bolesti i niz drugih. Nije naodmet, uza sve to, spomenuti računicu da se uz pušenje 20 cigareta na dan tijekom 20 godina popuši i jedan automobil srednje snage.
Skraćuje životni vijek
Epidemiološki podaci govore da zbog pušenja svake godine u Europi umire oko 1,2 milijuna. Otprilike jedna polovica sadašnjih pušača umrijet će prije vremena zbog bolesti neposredno uzrokovane pušenjem. Hladna statistika otkriva da pušenje skraćuje životni vijek za oko 10 – 14 godina, a samo jedna cigareta za 7 minuta, pišu 24sata.hr.
Najveći broj, oko 65 posto smrtnih slučajeva koji se povezuju s pušenjem, posljedica je bolesti srca (srčanog infarkta), karcinoma pluća i kroničnih plućnih bolesti, a preostalih 35 posto od moždanog udara, aneurizme aorte, karcinoma usne šupljine, grla i dr.
S pušenjem se, također, povezuje i niz drugih teških bolesti, potom neotpornost prema infekcijama, neplodnost, spontani pobačaji, prerana menopauza i dr. I pasivno je pušenje povezano s istim rizikom nastanka malignih, respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, kao i kod aktivnih pušača. Zbog toga je sve više zemalja koje zakonski zabranjuju pušenje na radnome mjestu.
Kako nikotin djeluje
Nikotin se veže na specifične receptore u mozgu što dovodi do oslobađanja neurotransmitora dopamina koji izaziva doživljaj ugode i zadovoljstva. Kako je taj osjećaj kratkotrajan, mozak, odnosno njegov nagradni sustav koji ga memorira, razvija snažnu potrebu za ponavljanjem iste aktivnosti unedogled.
I to je put prema nastanku ovisnosti. S druge strane, snižavanje razine nikotina dovodi do žudnje za pušenjem i simptoma ustezanja, što je glavna zapreka za prestanak pušenja.
