Broj Hrvata koji žive u Njemačkoj porastao je prošle godine za 22.000 objavio je u utorak njemački ured za statistiku koji je utvrdio i da je 26 posto stanovnika zemlje migrantskog porijekla.
Krajem 2018. su u Njemačkoj živjele 394.000, a krajem 2019. godine 416.000 tisuća ljudi hrvatskog podrijetla.
Godinu dana ranije, 2017. u zemlji je bilo 344.000 osoba s hrvatskim državljanstvom ili s hrvatskom useljeničkom pozadinom.
Prema statističkim podacima, krajem 2019. u Njemačkoj je živjelo 21,2 milijuna građana s migrantskom pozadinom, oko 26 posto stanovništva.
Njih 52 posto ima njemačko državljanstvo, a ostalo su državljani stranih zemalja.
Gotovo dvije trećine ili 65 posto osoba s migrantskom pozadinom dolazi iz neke od europskih država. Na prvom mjestu je Turska iza koje slijedi Poljska.
Statistički ured bilježi najsporiji porast udjela stanovnika s migrantskom pozadinom u ukupnom broju stanovnika od 2011.
Te su osobe natprosječno zastupljene u slabije plaćenim zanimanjima poput njegovatelja ili čistača i slabije su prisutne u obrazovnom sektoru te javnoj upravi, pokazalo je najnovije izvješće.
Pod pojmom osobe s migrantskom pozadinom, statistički ured smatra osobe koje su rođene kao državljani neke druge zemlje ili osobe kod kojih je barem jedan roditelj bio stranac ili useljenik, prenosi Hina.
Krajem 2018. su u Njemačkoj živjele 394.000, a krajem 2019. godine 416.000 tisuća ljudi hrvatskog podrijetla.
Godinu dana ranije, 2017. u zemlji je bilo 344.000 osoba s hrvatskim državljanstvom ili s hrvatskom useljeničkom pozadinom.
Prema statističkim podacima, krajem 2019. u Njemačkoj je živjelo 21,2 milijuna građana s migrantskom pozadinom, oko 26 posto stanovništva.
Njih 52 posto ima njemačko državljanstvo, a ostalo su državljani stranih zemalja.
Gotovo dvije trećine ili 65 posto osoba s migrantskom pozadinom dolazi iz neke od europskih država. Na prvom mjestu je Turska iza koje slijedi Poljska.
Statistički ured bilježi najsporiji porast udjela stanovnika s migrantskom pozadinom u ukupnom broju stanovnika od 2011.
Te su osobe natprosječno zastupljene u slabije plaćenim zanimanjima poput njegovatelja ili čistača i slabije su prisutne u obrazovnom sektoru te javnoj upravi, pokazalo je najnovije izvješće.
Pod pojmom osobe s migrantskom pozadinom, statistički ured smatra osobe koje su rođene kao državljani neke druge zemlje ili osobe kod kojih je barem jedan roditelj bio stranac ili useljenik, prenosi Hina.
