U Argentini je otkrivena najveća i najraznovrsnija svjetska kolekcija fosilnih ostataka iz dobe jure na površini od 60.000 četvornih kilometara.
Na lokaciji u Patagoniji su pronađeni fosilni ostaci biljaka i životinja stari između 140 i 160 milijuna godina, a fosili su pronađeni zahvaljujući eroziji zemljišta, piše Daily Mail.
Među fosilnim ostacima, prenosi Srna, pronađeni su i mekušci, što je vrlo rijetko na ovakvim lokacijama.
"Nijedno drugo mjesto na svijetu ne sadrži ovoliko različitih fosila iz doba jure", rekao je Juan Garcia Massini, geolog iz Regionalnog centra za znanstvena istraživanja (CRILAR).
Massini je jedan od autora rada u kome se najavljuje otkriće lokacije u listu Ameghiniana, koji je rekao da pronađeni fosili daju fantastičan uvid u to kako je svijet izgledao u to vrijeme.
Na ovoj lokaciji fosili su odlično sačuvani, pa je pronađena i grančica četinara u lidijskom kamenu. Pronađeni su, također, ostaci cijanobakterija ili zelenih bakterija. Gljivice su pronađene na zrncu polena četinara.
Massini je rekao da je ova lokacija specifična jer su sačuvani i tvrdi organizmi i mekušci u originalnom kontekstu, za razliku od većine poznatih fosilnih depozita.
Dodao je kako je odlučujući faktor očuvanja bila razina vode. U to vrijeme postojali su gejziri koji su formirali plitke bazene s vodom kao i močvare i bare gdje su živjele različite grupe biljaka, životinja i mikroskopskih organizama.
"Voda se, u snažnoj koncentraciji s mineralima zbog početnih visokih temperatura, vremenom nataložila nad tijelima, odnosno ostacima zajedno sa svojim supstratima", rekao je Massini.
Doba jure je prethodilo dobu krede, između 199,6 i 145,5 milijuna godina.
Na lokaciji u Patagoniji su pronađeni fosilni ostaci biljaka i životinja stari između 140 i 160 milijuna godina, a fosili su pronađeni zahvaljujući eroziji zemljišta, piše Daily Mail.
Među fosilnim ostacima, prenosi Srna, pronađeni su i mekušci, što je vrlo rijetko na ovakvim lokacijama.
"Nijedno drugo mjesto na svijetu ne sadrži ovoliko različitih fosila iz doba jure", rekao je Juan Garcia Massini, geolog iz Regionalnog centra za znanstvena istraživanja (CRILAR).
Massini je jedan od autora rada u kome se najavljuje otkriće lokacije u listu Ameghiniana, koji je rekao da pronađeni fosili daju fantastičan uvid u to kako je svijet izgledao u to vrijeme.
Na ovoj lokaciji fosili su odlično sačuvani, pa je pronađena i grančica četinara u lidijskom kamenu. Pronađeni su, također, ostaci cijanobakterija ili zelenih bakterija. Gljivice su pronađene na zrncu polena četinara.
Massini je rekao da je ova lokacija specifična jer su sačuvani i tvrdi organizmi i mekušci u originalnom kontekstu, za razliku od većine poznatih fosilnih depozita.
Dodao je kako je odlučujući faktor očuvanja bila razina vode. U to vrijeme postojali su gejziri koji su formirali plitke bazene s vodom kao i močvare i bare gdje su živjele različite grupe biljaka, životinja i mikroskopskih organizama.
"Voda se, u snažnoj koncentraciji s mineralima zbog početnih visokih temperatura, vremenom nataložila nad tijelima, odnosno ostacima zajedno sa svojim supstratima", rekao je Massini.
Doba jure je prethodilo dobu krede, između 199,6 i 145,5 milijuna godina.
