Academia Cravatica, ustanova posvećena povijesnom istraživanju i promociji simboličkih vrijednosti kravate, prisjetila se u srijedu, na dan ljetnoga solsticija, povijesnog dana kada je francuski kralj Luj XIV. pije 350 godina prvi puta zavezao kravatu, što se smatra početkom korištenja kravate u svijetu mode.
Čin kada je Luj XIV. prvi puta zavezao kravatu zabilježio je francuski slikar Henri Testelin, iako je zapravo riječ je o zamišljenoj sceni u kojoj Jean-Baptiste Colbert, prvi ministar francuske države na dan ljetnoga solsticija 1667. predstavlja kralju članove novoosnovane Akademije znanosti.
Kralj Luj XIV. i njegov brat Philippe na toj se reprezentativnoj slici izdvajaju po jednome detalju, jer za razliku od ostalih prikazanih povijesnih osoba odjevenih po staroj modi s čipkastim ovratnikom, oni nose kravate.
Izraz "Cravate" je u to doba značio "Hrvat", odnosno pridjev "hrvatski", pa je tako i rubac (šal), odnosno komad tkanine koji su oko vrata nosili hrvatski vojnici nazvan po njima, prenosi Hina.
Postoje indicije da je kravata nošena i prije, ali francuski ju je dvor ignorirao sve dok je živjela kraljeva majka Ana, bivša habsburška princeza, koja je rođena u Španjolskoj. Kralj je promijenio modu tek po njezinoj smrti 1666.
Dakle, može se pretpostaviti da je kravata tada već bila poznata, ali nije ušla u modu, no nakon što ju je Luj XIV., najslavniji vladar toga vremena, počeo nositi, kravata je postala službena moda koju su ubrzo prihvatile i druge zemlje.
Academia Cravatica prisjeća se također preustroja "Hrvatske kraljevske pukovnije" (Régiment Royal Cravates), na čelu s Vivonneom, koji je dovršen je mjesec ranije, odnosno 20. svibnja 1667.
Hrvatima je nakon Bitke kod Rocroia 19. svibnja 1643. pripala čast da dobiju svoju pukovniju pod nazivom "Régiment Royal Cravates", koja je osnovana 13. kolovoza 1643.
Tim nazivom je potvrđena etimologija riječi "kravata" koja ima isti korijen kao i francuska riječ za Hrvate, po kojima je kravata nazvana. Po riječima Nikola Albaneže, voditelja muzeoloških projekata Academia Cravatica, to dokazuje da je kravata potekla od Hrvata.
Pukovnija je u francuskoj vojsci bila visoko pozicionirana, a zanimljiv je podatak da su trojica od njenih prvih sedam zapovjednika postali maršalima francuske vojske.
Luj XIV. je prije preustroja poslao 1664. austrijskom caru 6000 vojnika kao pomoć u ratu protiv Osmanlija, a nakon te pobjede francuski zapovjednici bili su u Čakovcu kod Nikole Zrinskog i razgovarali o mogućnosti popunjavanja francuske Hrvatske pukovnije novim vojnicima iz Hrvatske, te o mogućoj suradnji. Kada su 1667. i posljednji kontingenti vojnika stigli u Pariz, moglo se ponovo preustrojiti pukovniju Régiment Royal Cravates.
Obljetnicom tih događaja Academia Cravatica promiče simboličke vrijednosti kravate, podsjećajući da je kravata (rubac), imenovana po Hrvatima, bila prihvaćena na francuskom dvoru i time ušla na velika vrata u svijet mode i tu se zadržala do današnjih dana.
Iako je doživjela transformacije, ostala je važan modni detalj koji promiče temeljne vrijednosti društva. Spona Hrvatske i svijeta je upravo kravata koja se koristi kao simbol vezivanja i odanosti, navodi Academia Cravatica.
Čin kada je Luj XIV. prvi puta zavezao kravatu zabilježio je francuski slikar Henri Testelin, iako je zapravo riječ je o zamišljenoj sceni u kojoj Jean-Baptiste Colbert, prvi ministar francuske države na dan ljetnoga solsticija 1667. predstavlja kralju članove novoosnovane Akademije znanosti.
Kralj Luj XIV. i njegov brat Philippe na toj se reprezentativnoj slici izdvajaju po jednome detalju, jer za razliku od ostalih prikazanih povijesnih osoba odjevenih po staroj modi s čipkastim ovratnikom, oni nose kravate.
Izraz "Cravate" je u to doba značio "Hrvat", odnosno pridjev "hrvatski", pa je tako i rubac (šal), odnosno komad tkanine koji su oko vrata nosili hrvatski vojnici nazvan po njima, prenosi Hina.
Postoje indicije da je kravata nošena i prije, ali francuski ju je dvor ignorirao sve dok je živjela kraljeva majka Ana, bivša habsburška princeza, koja je rođena u Španjolskoj. Kralj je promijenio modu tek po njezinoj smrti 1666.
Dakle, može se pretpostaviti da je kravata tada već bila poznata, ali nije ušla u modu, no nakon što ju je Luj XIV., najslavniji vladar toga vremena, počeo nositi, kravata je postala službena moda koju su ubrzo prihvatile i druge zemlje.
Academia Cravatica prisjeća se također preustroja "Hrvatske kraljevske pukovnije" (Régiment Royal Cravates), na čelu s Vivonneom, koji je dovršen je mjesec ranije, odnosno 20. svibnja 1667.
Hrvatima je nakon Bitke kod Rocroia 19. svibnja 1643. pripala čast da dobiju svoju pukovniju pod nazivom "Régiment Royal Cravates", koja je osnovana 13. kolovoza 1643.
Tim nazivom je potvrđena etimologija riječi "kravata" koja ima isti korijen kao i francuska riječ za Hrvate, po kojima je kravata nazvana. Po riječima Nikola Albaneže, voditelja muzeoloških projekata Academia Cravatica, to dokazuje da je kravata potekla od Hrvata.
Pukovnija je u francuskoj vojsci bila visoko pozicionirana, a zanimljiv je podatak da su trojica od njenih prvih sedam zapovjednika postali maršalima francuske vojske.
Luj XIV. je prije preustroja poslao 1664. austrijskom caru 6000 vojnika kao pomoć u ratu protiv Osmanlija, a nakon te pobjede francuski zapovjednici bili su u Čakovcu kod Nikole Zrinskog i razgovarali o mogućnosti popunjavanja francuske Hrvatske pukovnije novim vojnicima iz Hrvatske, te o mogućoj suradnji. Kada su 1667. i posljednji kontingenti vojnika stigli u Pariz, moglo se ponovo preustrojiti pukovniju Régiment Royal Cravates.
Obljetnicom tih događaja Academia Cravatica promiče simboličke vrijednosti kravate, podsjećajući da je kravata (rubac), imenovana po Hrvatima, bila prihvaćena na francuskom dvoru i time ušla na velika vrata u svijet mode i tu se zadržala do današnjih dana.
Iako je doživjela transformacije, ostala je važan modni detalj koji promiče temeljne vrijednosti društva. Spona Hrvatske i svijeta je upravo kravata koja se koristi kao simbol vezivanja i odanosti, navodi Academia Cravatica.
