Danas široj ramskoj javnosti manje poznat srpski istraživač i znanstvenik dr. Milenko Filipović objavio je 1955. knjigu o Rami sa nazivom "RAMA U BOSNI - etničko porijeklo prezimena i opis sela", Filipovićevo istraživanje ramskih sela, naziva riječica, potoka, njiva uzvisenja, grobalja i sl. pratilo je i istraživanje prezimena.
Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935. tu spada i tadašnje područje Rame.
USTIRAMA
U selu imaju 23 katoličke kuće i dvije muslimanske
K a t o l i c i - Džalte (8 k. sa 10 dom.), starinom su iz Sovića, gdje još imaju svoje zemlje. Bilo ih je i u Sovićima sedam braće i imali su lijepu sestru. Došao im aga da primi hak i rekao da će da spava sa sestrom im Jelom. Najmlađi od braće sjekirom odsječe agi glavu i oni se razbjegnu osim najstarijeg, koji je bio bolestan i nije mogao krenuti. Jelu su pak muslimani odveli za Šehića. Džalte smatraju, kao i Mijiće u Sovićima, jednim od najstarijih katoličkih rodova u Bosni. U Ustiramu su se doselili pradjedovi. Jedan je od Džalta išao u Omatlije pa se vratio. Osim u Ustirami danas ima Džalta u Sovićima, na Gračacu, na Zagradu (Paroš), na Uzdolu, zatim na Voljevcu, na Barama i u Otaležanima (konjički srez), Omatlijama, u Fojnici i u okolici Livna. - Lončari (4 k.) su starinom iz Graca u Hercegovini, odakle su došli prije sto godina. Stari su im raznosili i prodavali lonce i crepulje koji su se pravili na Gracu. Od istog roda su i Lončari u Rami. - Antunovići (3 k. sa 7 dom.) su došli oko 1850. iz Bukovice u Konjičkom srezu gdje im je bilo "tijesno". Od tog su roda i Tadići-Antunovići na Kućanima, koji su tamo došli sa Vratne Gore. - Pušići (2 k. sa 3 dom.) starinom su iz Ričica ispod Zavelema u Dalmaciji. Najprije je došao jedan kao najamnik, a poslije doveo i dva brata i ovdje se ukmetili oko 1850. - Bilići (4 k.) su došli sa Trišćana oko 1850. i ukmetili se u Balića (a u Trišćana nisu bili kmeti). U Trišćanima nije ostao nitko od njih. Oni su inače u Rami starosjedioci i za razliku od onih koji su odselili u Hercegovinu, zovu se i Ramljaci. - Pavlovići (2 k.) oba su došli na ženinstvo iz Meopotočja, jedan 1919. a drugi 1928. Osim Mijića, koji su izumrli, zna se da su u selu živjeli nekada i Ivandići.
M u s l i m a n i - Balići (2 k. sa 6 dom.) sami ne znaju ništa o porijeklu. Neki pričaju da su starinom Bajrići sa Ravnice, a drugi kažu da su se prozvali Balićima što im je neki predak nosio "bale" tovare. On je donosio tovare iz Dalmacije. 1900. su izumrli muslimani Osmići.
Selo je uvučeno u kratku ali duboku dolinu Ustiramskog Potoka, kilometar i pol uzvodno od ušća mu u Ramu. Kuće su na objema stranama potoka; na mjestu Jasenu kraj puta, na desnoj strani Rame, je Han Jukića i škola (sagrađena (1933.). Ustiramski Potok izvire na njivi Ždrlovcu nad samim selom. U selu su tri česme: Studenac, Džaltina Česma i Balića Česma. Seoskim zemljištem teku još neki potoci: Klekovica, koja dolazi iz Kućana, i prima potoke Krešim i Ploče(oba s desne strane). Seoskim zemljištem na desnoj strani Rame teče Balovac (ili Mošćanica ili Sopot). Na desnoj strani Rame su njive: Jenčići, Mrlje Strane, Mošćanica, Priuzine, Brize, Kaoci, a s lijeve strane: Neraje, Mesnice, Tvrdice, Skrabonos, Njivetina, Bejića Krč, Klekovnica, Lipeta, Vino-Brdo, Vine Njive, Trubar, Ravan, Ždrlovac, Lug, Sedra, Vito, Pivnica, Solilo, Zamlin, Polje, Jezerac, Sela, Ljubovo, Obod. Vinogradi su po Obodu, Rudnici i Svarači. Po Krešimu, Vinom Brdu i Jelovcu ima malo sitne šume. Ispaše su po stranama oko sela. Brda i kose oko sela zovu se: Mejnik, Orlac, Krešim, Velika Kosa, Paprica, Oštra Kosa, Vino Brdo, Prisika, Prigrađe, Orlišće, Ometaljka, Rove. "Planina" je na Jelovcu (Prisvir, Družanj, Valovac, Travna Kosa); tamo su tri staje. Livada ima i na Skrabonosu. Tu ima i 1 staja.
Kuće su u selu na okupu, ali bez ikakva reda, osim što su u gornjem dijelu sela muslimani, a u donjem katolici. Han na Jasenu podignut je oko 1900. katoličko groblje je na kosi Naklu (Nako) pored sela (zapadno), a muslimansko na Sedrama pod selom.
Na brdu Skrabonosu, zapadno od sela, ima dosta starina. Tu je, idući od Heldova, najprije jedno staro muslimansko groblje obraslo u sitnu šumu, a nad njim čair. Malo dalje je velika srednjovjekovna nekropola. Preko trideset stećaka, orijentiranih u pravcu Z-I. svi su ravni, a razne veličine; samo jedan uzan na sljeme ali oboren. Izvan te grupe, kraj puta, još jedan takav na sljeme. Svi su ti stećci rađeni vrlo grubo od prostog krečnjaka. Na onome izvan grupe u reljefu jedan mali krug. Na jednom ravnom stećku, pomjerenom i kresanom, polumjesec. Taj i još jedan stećak bili su u zidu neke male građevine. I na jednom drugom ravnom stećku velik polumjesec u plitkom reljefu, a s gornje, uzglavne (zapadne), strane velik križ. Priča se da je dva stećka iznijela na Skrabonos neka baba.
Drugo "grčko greblje" je u polju ispod sela, lijevo od ušća Ustiramskog Potoka. Tu je jedna mala stjenovita glavica; stećaka ima ispred i iza nje, ali i na samoj Glavici. Niže Glavice među stećcima ima jedan na sljeme (svi ostali su ravni). Na njemu je predstavljeno sedam lica kako igraju kolo. Ono u sredini je znatno veće od ostalih; svi se drže za ruke koje su podigli uvis. Sjeveroistočno od sela na kosi Prigrađu (s koje se diže i vis Rajan) ima stećaka, ravnih i na sljeme. Oko jednoga od tih stećaka obilaze žene iz zavjeta.
Mnogo ima starina iz starijeg turskog doba (prije kuge). U dnu polja pritječe u Ramu potočić Rudnica. Lijevo od njega je kosa Obod-Bogazi-Livadice. Priča se da su nekada na Obodu (iznad istočne polovice sela) bile kuće. Poznaju se neke zidine. Tu su bili muslimani prije kuge: bio je neki Kazo. Niže Oboda, a kraj vode, je mjesto Sela. Ispod Oboda u dnu polja, na mjestu Jezercu, bilo je veliko muslimansko groblje. Bašluka je gotovo nestalo, ali se poznaju mnogi grobovi. Mjesto Jezerac se zove po tome što je tu neka duboka jama, promjera oko 2,5 m pod vodom. Međutim, izgleda da je jezero umjetnog podrijetla: voda je dovedena u jamu. Sinovi Katini ukrali su jarca Husrepu s Ravnica. Kad je Husrep došao Kazi u vinograd i rekao mu to, Kazi je ispao kosir iz ruke i kazao: "Zamete se i moje kolino". I, kuga ih je sve pomorila.
Na pločnjaku uz Klekovnicu (pod Skrabonosom) je "svatovsko" groblje: katoličko i muslimansko, ali su spomenici svi polupani. Mnogo se u okolini priča o džamiji na Skrabonosu (v. opis Heldova). U strmoj strani ispod Skrabonosa ka rijeci je mjesto Kućetine: tu stoje neke zidine. Priča se i da je na Kiku iznad Neraja bilo selo, i tamo ima tragova od zidina. Nekih starih grobova ima i na Gračcu, na putu u Klek. Niže sela je mjesto Donji Krajevi. Tu je nekada bilo selo, ali se pomjerilo na sadašnje mjesto "sedef četa". Do katoličkog groblja je katoličko kužno groblje: ima samo desetak grobova, jer je tada bilo malo katolika u selu, a sadašnje katoličko groblje je mlađe od kužnog. Istočno od sela je Mijića Gruda: tu su se bili od kuge sklonili Mijići, koji su kasnije sasvim izumrli. I Džaltin vinograd je zasađen prije kuge. Prema predaji koju sam zabilježio od muslimana u Lizopercima, u Ustirami je kugu preživjela samo jedna muslimanska žena.
Selo je na strmini ispod brda Brikinje i Duvnica. Zapadno od sela teče Potanjski Potok, koji dolazi iz Godiča i ima usku a duboku dolinu. U njega utječe Sovina, koja teče kroz selo. Južno od sela je potok Osoje. Po selu ima dosta voda "živica": Zanoga, Barinića Voda, Kupušnjak, Rakuša, Grab, Potanjski Potok; sve su to česme pokraj puta. Zirati su po stranama: Osojnica, Stinica, Jusanice, Striževica, Krivača, Jubovo (Ljubovo), Crkvice, Privoje, Jubalaz, Podvornice, Postac, Grahovišće, Rove, Mučelje. Vinogradi su u strani desno od Potanjskog Potoka i na grudi istočno od sela. Čairi su po brdu i po kosama iznad sela: Duvnice, Brikilja, Gornje Ravne, Čufuk; Godič, Že- Dolac (Žeja), Ravan, Sriteža; Lipova Njiva, Docera, Šakonovac, Mekotine, Pod Rajnom, Ljubova. Selo oskudjeva ispašama i šumom. Privatnih sitnih šuma ima na Izlasku, Striževicama, Plandišu, Malom Didovju i Rasni.
Selo se sastoji od tri porodične grane kuća koje su u blizu. To su : Gornja Mahala ili Šutci-Šukovići (Šćuk), Srednja Mahala ili Bajramovići i Donja Mahala ili Pozderi. Džamija je pod Srednjom Mahalom. Mahale su odijeljene potocima. Kod Slatinske Ćuprije su dvije kuće i kavane. Staro muslimansko groblje je na Prgoti pod džamijom, a novo (od 1890.) uz džamiju, koja je stara. Katolici se sahranjuju u Hudutskom.
Priča se da je na Crkvicama na Begovoj Kosi bila crkva (neposredno pod selom). Kod džamije je veće "grčko" groblje. Očuvano je samo deset stećaka: jedan je na sljeme a ostali su ravni. Kod Rajna ima mjesto Tavnica. I tu su bili "Grci". Tu je Kraljica bezala lanac, pa išla do Kraljeva Stoca u Bokševiću. Jednom je pala u Vilinu Luku i tamo joj grob.
Prema predaji, u selu su bili muslimani: Herak u Srednjoj i Kreho u Donjoj Mahali, a prije njih su bili "Grci". Gdje je sada kuća Huse Pozdera bila je "grčka" kuća i bila u njoj dva brata. Jednom došlo dvanaest hajduka da ih porobe. Kuća je bila na dva boja i imala sa zapadne strane gvozdena a s istočne drvan vrata. Hajduci su varkom odbijeni i oni su, bježeći, među sobom se isjekli na Tovarnici. Kad je "grčka kuća" ostala pusta, dopala je Krehi, a poslije Pozderu. Za vrijeme kuge "umeli su se" Grci i Herak, a Kreho je ostao. Kod Slatinske Ćuprije, s lijeve strane Rame, bio je starinski han.
Franjevački samostan Rama-Šćit
Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935. tu spada i tadašnje područje Rame.
USTIRAMA
U selu imaju 23 katoličke kuće i dvije muslimanske
K a t o l i c i - Džalte (8 k. sa 10 dom.), starinom su iz Sovića, gdje još imaju svoje zemlje. Bilo ih je i u Sovićima sedam braće i imali su lijepu sestru. Došao im aga da primi hak i rekao da će da spava sa sestrom im Jelom. Najmlađi od braće sjekirom odsječe agi glavu i oni se razbjegnu osim najstarijeg, koji je bio bolestan i nije mogao krenuti. Jelu su pak muslimani odveli za Šehića. Džalte smatraju, kao i Mijiće u Sovićima, jednim od najstarijih katoličkih rodova u Bosni. U Ustiramu su se doselili pradjedovi. Jedan je od Džalta išao u Omatlije pa se vratio. Osim u Ustirami danas ima Džalta u Sovićima, na Gračacu, na Zagradu (Paroš), na Uzdolu, zatim na Voljevcu, na Barama i u Otaležanima (konjički srez), Omatlijama, u Fojnici i u okolici Livna. - Lončari (4 k.) su starinom iz Graca u Hercegovini, odakle su došli prije sto godina. Stari su im raznosili i prodavali lonce i crepulje koji su se pravili na Gracu. Od istog roda su i Lončari u Rami. - Antunovići (3 k. sa 7 dom.) su došli oko 1850. iz Bukovice u Konjičkom srezu gdje im je bilo "tijesno". Od tog su roda i Tadići-Antunovići na Kućanima, koji su tamo došli sa Vratne Gore. - Pušići (2 k. sa 3 dom.) starinom su iz Ričica ispod Zavelema u Dalmaciji. Najprije je došao jedan kao najamnik, a poslije doveo i dva brata i ovdje se ukmetili oko 1850. - Bilići (4 k.) su došli sa Trišćana oko 1850. i ukmetili se u Balića (a u Trišćana nisu bili kmeti). U Trišćanima nije ostao nitko od njih. Oni su inače u Rami starosjedioci i za razliku od onih koji su odselili u Hercegovinu, zovu se i Ramljaci. - Pavlovići (2 k.) oba su došli na ženinstvo iz Meopotočja, jedan 1919. a drugi 1928. Osim Mijića, koji su izumrli, zna se da su u selu živjeli nekada i Ivandići.
M u s l i m a n i - Balići (2 k. sa 6 dom.) sami ne znaju ništa o porijeklu. Neki pričaju da su starinom Bajrići sa Ravnice, a drugi kažu da su se prozvali Balićima što im je neki predak nosio "bale" tovare. On je donosio tovare iz Dalmacije. 1900. su izumrli muslimani Osmići.
Selo je uvučeno u kratku ali duboku dolinu Ustiramskog Potoka, kilometar i pol uzvodno od ušća mu u Ramu. Kuće su na objema stranama potoka; na mjestu Jasenu kraj puta, na desnoj strani Rame, je Han Jukića i škola (sagrađena (1933.). Ustiramski Potok izvire na njivi Ždrlovcu nad samim selom. U selu su tri česme: Studenac, Džaltina Česma i Balića Česma. Seoskim zemljištem teku još neki potoci: Klekovica, koja dolazi iz Kućana, i prima potoke Krešim i Ploče(oba s desne strane). Seoskim zemljištem na desnoj strani Rame teče Balovac (ili Mošćanica ili Sopot). Na desnoj strani Rame su njive: Jenčići, Mrlje Strane, Mošćanica, Priuzine, Brize, Kaoci, a s lijeve strane: Neraje, Mesnice, Tvrdice, Skrabonos, Njivetina, Bejića Krč, Klekovnica, Lipeta, Vino-Brdo, Vine Njive, Trubar, Ravan, Ždrlovac, Lug, Sedra, Vito, Pivnica, Solilo, Zamlin, Polje, Jezerac, Sela, Ljubovo, Obod. Vinogradi su po Obodu, Rudnici i Svarači. Po Krešimu, Vinom Brdu i Jelovcu ima malo sitne šume. Ispaše su po stranama oko sela. Brda i kose oko sela zovu se: Mejnik, Orlac, Krešim, Velika Kosa, Paprica, Oštra Kosa, Vino Brdo, Prisika, Prigrađe, Orlišće, Ometaljka, Rove. "Planina" je na Jelovcu (Prisvir, Družanj, Valovac, Travna Kosa); tamo su tri staje. Livada ima i na Skrabonosu. Tu ima i 1 staja.
Kuće su u selu na okupu, ali bez ikakva reda, osim što su u gornjem dijelu sela muslimani, a u donjem katolici. Han na Jasenu podignut je oko 1900. katoličko groblje je na kosi Naklu (Nako) pored sela (zapadno), a muslimansko na Sedrama pod selom.
Na brdu Skrabonosu, zapadno od sela, ima dosta starina. Tu je, idući od Heldova, najprije jedno staro muslimansko groblje obraslo u sitnu šumu, a nad njim čair. Malo dalje je velika srednjovjekovna nekropola. Preko trideset stećaka, orijentiranih u pravcu Z-I. svi su ravni, a razne veličine; samo jedan uzan na sljeme ali oboren. Izvan te grupe, kraj puta, još jedan takav na sljeme. Svi su ti stećci rađeni vrlo grubo od prostog krečnjaka. Na onome izvan grupe u reljefu jedan mali krug. Na jednom ravnom stećku, pomjerenom i kresanom, polumjesec. Taj i još jedan stećak bili su u zidu neke male građevine. I na jednom drugom ravnom stećku velik polumjesec u plitkom reljefu, a s gornje, uzglavne (zapadne), strane velik križ. Priča se da je dva stećka iznijela na Skrabonos neka baba.
Drugo "grčko greblje" je u polju ispod sela, lijevo od ušća Ustiramskog Potoka. Tu je jedna mala stjenovita glavica; stećaka ima ispred i iza nje, ali i na samoj Glavici. Niže Glavice među stećcima ima jedan na sljeme (svi ostali su ravni). Na njemu je predstavljeno sedam lica kako igraju kolo. Ono u sredini je znatno veće od ostalih; svi se drže za ruke koje su podigli uvis. Sjeveroistočno od sela na kosi Prigrađu (s koje se diže i vis Rajan) ima stećaka, ravnih i na sljeme. Oko jednoga od tih stećaka obilaze žene iz zavjeta.
Mnogo ima starina iz starijeg turskog doba (prije kuge). U dnu polja pritječe u Ramu potočić Rudnica. Lijevo od njega je kosa Obod-Bogazi-Livadice. Priča se da su nekada na Obodu (iznad istočne polovice sela) bile kuće. Poznaju se neke zidine. Tu su bili muslimani prije kuge: bio je neki Kazo. Niže Oboda, a kraj vode, je mjesto Sela. Ispod Oboda u dnu polja, na mjestu Jezercu, bilo je veliko muslimansko groblje. Bašluka je gotovo nestalo, ali se poznaju mnogi grobovi. Mjesto Jezerac se zove po tome što je tu neka duboka jama, promjera oko 2,5 m pod vodom. Međutim, izgleda da je jezero umjetnog podrijetla: voda je dovedena u jamu. Sinovi Katini ukrali su jarca Husrepu s Ravnica. Kad je Husrep došao Kazi u vinograd i rekao mu to, Kazi je ispao kosir iz ruke i kazao: "Zamete se i moje kolino". I, kuga ih je sve pomorila.
Na pločnjaku uz Klekovnicu (pod Skrabonosom) je "svatovsko" groblje: katoličko i muslimansko, ali su spomenici svi polupani. Mnogo se u okolini priča o džamiji na Skrabonosu (v. opis Heldova). U strmoj strani ispod Skrabonosa ka rijeci je mjesto Kućetine: tu stoje neke zidine. Priča se i da je na Kiku iznad Neraja bilo selo, i tamo ima tragova od zidina. Nekih starih grobova ima i na Gračcu, na putu u Klek. Niže sela je mjesto Donji Krajevi. Tu je nekada bilo selo, ali se pomjerilo na sadašnje mjesto "sedef četa". Do katoličkog groblja je katoličko kužno groblje: ima samo desetak grobova, jer je tada bilo malo katolika u selu, a sadašnje katoličko groblje je mlađe od kužnog. Istočno od sela je Mijića Gruda: tu su se bili od kuge sklonili Mijići, koji su kasnije sasvim izumrli. I Džaltin vinograd je zasađen prije kuge. Prema predaji koju sam zabilježio od muslimana u Lizopercima, u Ustirami je kugu preživjela samo jedna muslimanska žena.
Selo je na strmini ispod brda Brikinje i Duvnica. Zapadno od sela teče Potanjski Potok, koji dolazi iz Godiča i ima usku a duboku dolinu. U njega utječe Sovina, koja teče kroz selo. Južno od sela je potok Osoje. Po selu ima dosta voda "živica": Zanoga, Barinića Voda, Kupušnjak, Rakuša, Grab, Potanjski Potok; sve su to česme pokraj puta. Zirati su po stranama: Osojnica, Stinica, Jusanice, Striževica, Krivača, Jubovo (Ljubovo), Crkvice, Privoje, Jubalaz, Podvornice, Postac, Grahovišće, Rove, Mučelje. Vinogradi su u strani desno od Potanjskog Potoka i na grudi istočno od sela. Čairi su po brdu i po kosama iznad sela: Duvnice, Brikilja, Gornje Ravne, Čufuk; Godič, Že- Dolac (Žeja), Ravan, Sriteža; Lipova Njiva, Docera, Šakonovac, Mekotine, Pod Rajnom, Ljubova. Selo oskudjeva ispašama i šumom. Privatnih sitnih šuma ima na Izlasku, Striževicama, Plandišu, Malom Didovju i Rasni.
Selo se sastoji od tri porodične grane kuća koje su u blizu. To su : Gornja Mahala ili Šutci-Šukovići (Šćuk), Srednja Mahala ili Bajramovići i Donja Mahala ili Pozderi. Džamija je pod Srednjom Mahalom. Mahale su odijeljene potocima. Kod Slatinske Ćuprije su dvije kuće i kavane. Staro muslimansko groblje je na Prgoti pod džamijom, a novo (od 1890.) uz džamiju, koja je stara. Katolici se sahranjuju u Hudutskom.
Priča se da je na Crkvicama na Begovoj Kosi bila crkva (neposredno pod selom). Kod džamije je veće "grčko" groblje. Očuvano je samo deset stećaka: jedan je na sljeme a ostali su ravni. Kod Rajna ima mjesto Tavnica. I tu su bili "Grci". Tu je Kraljica bezala lanac, pa išla do Kraljeva Stoca u Bokševiću. Jednom je pala u Vilinu Luku i tamo joj grob.
Prema predaji, u selu su bili muslimani: Herak u Srednjoj i Kreho u Donjoj Mahali, a prije njih su bili "Grci". Gdje je sada kuća Huse Pozdera bila je "grčka" kuća i bila u njoj dva brata. Jednom došlo dvanaest hajduka da ih porobe. Kuća je bila na dva boja i imala sa zapadne strane gvozdena a s istočne drvan vrata. Hajduci su varkom odbijeni i oni su, bježeći, među sobom se isjekli na Tovarnici. Kad je "grčka kuća" ostala pusta, dopala je Krehi, a poslije Pozderu. Za vrijeme kuge "umeli su se" Grci i Herak, a Kreho je ostao. Kod Slatinske Ćuprije, s lijeve strane Rame, bio je starinski han.
Franjevački samostan Rama-Šćit
