Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Kovačevo Polje
Selo je razbijenog tipa, ali kuće pojedinih rodova obrazuju manje grupe. Ima 23 katoličke i 22 muslimanske, svega 45 kuća sa 49 porodica. Selo se spominje 1552.
K a t o l i c i: Dodik (1 k.), prvi su se od kršćana naselili u Kovačevu Polju, prije nekih 100 god. Starinom su iz Hercegovine ili iz Dalmacije. Međutim, oni će biti iz Dalmacije, jer i u Hercegovini ima Dodiga na više mjesta, a starinom su iz Dalmacije. - Jurići ili Nikolići (2 k.), njihov predak je bio iz Varoši, Imotski, gdje još imaju roda. Po Rami je bivao u najmu i naselio se u Kovačevu Polju 1831. god. - Stape - Stapići (1 k.) su došli u Kovačevo Polje s Kozla 1831. god. Nisu u rodu sa Stapićima u Podboru. - Stapići (2 k.) su došli iz Rumboka a starinom su Meštrovići iz Studenaca u Dalmaciji i rod su im Meštrovići u Prozoru. - Glibe (3 k.) su starinom Marojevići iz Goranaca u Hercegovini. Došao im je djed oko 1860. Bili su se prvo ukmetili u Čelicama, zatim na Višnjanima, pa u Kopčićima, gdje su se podijelili, odakle je jedan došao ovamo, drugi u Višnjane, a treći na Mejnik. - Stipići (2 k.) su od Stipića u Ploči, odakle su prešli prije 1878. Od istog su roda i Augustinovići ili Vidovići (2 k.) koji su od Augustinovića u Ploči, odakle su prešli prvo na Mlušu a zatim u Kovačevo Polje. - Pedići (2 k.) su se nekad zvali Brkićima. Došli su iz Kopčića. Kao Brkića ima ih još i na Orašcu. Ostali ih smatraju nesretnim koljenom, jer je Bariša Brkić imao 6 volova i nije htio da dovlači kamen, kada je počela gradnja crkve na Šćitu. - Grbeši (4 k.) su starinom Pinjuhi iz Hercegovine. Mnogo su se seljakali. U Kovačevo Polje su došli oko 1870. Ima ih na Orašcu i u Zenici. Imaju stanje i na Smojniku više Ponikava. - Mitrovići (1 k.) su doselili iz Rakitnog prije 1878. - Bošnjaci (2 k.)
M u s l i m a n i: Starincima se smatraju: Šuškovići (3 k.) u Redićima, Zečić (5 k. sa 9 dom.) u Oručevićima, Junuzovići (1 k. sa 2 dom.) u Junuzovićima. Zukanovići (4 k.) u istoimenom selu i Tabaci (4 k.) u Oručevićima. Zovu se Tabacima jer im je pradjed "tabačio" kožu. Staro im je prezime Oručevići. - Gorančići (6 k.) i Duvnjaci (3 k.) u Gorančićima su jedan rod. Starinci su. Baba je bila iz Goranaca i stoga se jedna grana zove Gorančići, a Duvnjaci su dobili to ime jer im je pradjed jedno vrijeme bio u Duvnu. Poslije 1878. nije bilo doseljavanja u Kovačevo Polje.
Izumrli su muslimani Muhibići. Iznad sela Redića ima mjesto Amšovići, koje je sigurno prozvano po nekom ranijem muslimanskom rodu. U Družnoviće su se iselili Ruvići. Bio je u selu katolički rod Franjići, koji su se iselili u Brestovsko (Fojnica); od toga roda bio je Franjo Franjić, prvi direktor franjevačke gimnazije u Visokom.
Naselje je na lijevoj strani Rame i glavnim svojim dijelom u polju, na flišu, i to dijelom donjom a dijelom gornjom ivicom polja (iznad recentne aluvijalne terase). Sela se zovu: Franjići, Brod, Ružica, Glavica, Zečići ili Redžići, Zuhanovići, U Ravne, Garačići i Oručevići i Klenjak.
U Oručevićima je starinski bunar sa živom vodom, ali ima vode samo zimi. U selu su vrela: Tornjaci, Močila, a na planini Osik i Voden Dolac. Kroz selo teku potoci Klenjak (i na njemu je jedan mlinčić) i Tornjaci, suv potok.
Njive su po polju i po stranama: Lađica, Potkraj, Močila, ravne, Cipala, Badnjevci, Kruškovik, Kovčevina, Brod (oko mosta, a s obje strane Rame), Crinovac.
Ranije je Kovačevo Polje imalo veliku ispašu na lijevoj strani Rame, počevši od kose Vardišća pa do Šćita. Sada im je ispaša iznad sela po stranama brda Smojnika, koje su pod šikarom. (U Smojniku su stijene Kamenita Dica, Orečevo Guvno i Vis, Kadin Bunar, zatim Javor, Brdo i Pasja Stijena). Planina ovog sela su bile Maglice. Tamo imaju stanje samo Gorančići i jedan od Gliba, inače su Maglice otskora pretvorene u selo.
Katoličko groblje je na lijevoj strani Rame, do mosta, i to od 1924. godine, a ranije su se kopali u Vidosavinu ili Adžića groblju. I muslimansko groblje je na lijevoj strani Rame, Rodnom Potoku. Pod jednim stećkom u okolini Livna pokopan je Radivoj Ilić Kovačepoljanin iz Rame.
Na visu Gradini, niže Matinih Stina, je jedna gromila. Druga gradina je iznad Priklapaca. Na njivi Barici je Mrtvo Groblje, neko nepoznato muslimansko groblje. Priča se da je u selu nekada bilo samo sedam muslimanskih kuća (a katolika nije uopće bilo). U selu je bila i neka tabhana na potoku Tornjacima. Pod Ružicom je bila vrba pod kojom bi sudio kadija Kurahović, kad bi došao iz Prozora. Njegova je zemlja bila na kojoj su sada Pedići.
Franjevački samostan Rama-Šćit
Kovačevo Polje
Selo je razbijenog tipa, ali kuće pojedinih rodova obrazuju manje grupe. Ima 23 katoličke i 22 muslimanske, svega 45 kuća sa 49 porodica. Selo se spominje 1552.
K a t o l i c i: Dodik (1 k.), prvi su se od kršćana naselili u Kovačevu Polju, prije nekih 100 god. Starinom su iz Hercegovine ili iz Dalmacije. Međutim, oni će biti iz Dalmacije, jer i u Hercegovini ima Dodiga na više mjesta, a starinom su iz Dalmacije. - Jurići ili Nikolići (2 k.), njihov predak je bio iz Varoši, Imotski, gdje još imaju roda. Po Rami je bivao u najmu i naselio se u Kovačevu Polju 1831. god. - Stape - Stapići (1 k.) su došli u Kovačevo Polje s Kozla 1831. god. Nisu u rodu sa Stapićima u Podboru. - Stapići (2 k.) su došli iz Rumboka a starinom su Meštrovići iz Studenaca u Dalmaciji i rod su im Meštrovići u Prozoru. - Glibe (3 k.) su starinom Marojevići iz Goranaca u Hercegovini. Došao im je djed oko 1860. Bili su se prvo ukmetili u Čelicama, zatim na Višnjanima, pa u Kopčićima, gdje su se podijelili, odakle je jedan došao ovamo, drugi u Višnjane, a treći na Mejnik. - Stipići (2 k.) su od Stipića u Ploči, odakle su prešli prije 1878. Od istog su roda i Augustinovići ili Vidovići (2 k.) koji su od Augustinovića u Ploči, odakle su prešli prvo na Mlušu a zatim u Kovačevo Polje. - Pedići (2 k.) su se nekad zvali Brkićima. Došli su iz Kopčića. Kao Brkića ima ih još i na Orašcu. Ostali ih smatraju nesretnim koljenom, jer je Bariša Brkić imao 6 volova i nije htio da dovlači kamen, kada je počela gradnja crkve na Šćitu. - Grbeši (4 k.) su starinom Pinjuhi iz Hercegovine. Mnogo su se seljakali. U Kovačevo Polje su došli oko 1870. Ima ih na Orašcu i u Zenici. Imaju stanje i na Smojniku više Ponikava. - Mitrovići (1 k.) su doselili iz Rakitnog prije 1878. - Bošnjaci (2 k.)
M u s l i m a n i: Starincima se smatraju: Šuškovići (3 k.) u Redićima, Zečić (5 k. sa 9 dom.) u Oručevićima, Junuzovići (1 k. sa 2 dom.) u Junuzovićima. Zukanovići (4 k.) u istoimenom selu i Tabaci (4 k.) u Oručevićima. Zovu se Tabacima jer im je pradjed "tabačio" kožu. Staro im je prezime Oručevići. - Gorančići (6 k.) i Duvnjaci (3 k.) u Gorančićima su jedan rod. Starinci su. Baba je bila iz Goranaca i stoga se jedna grana zove Gorančići, a Duvnjaci su dobili to ime jer im je pradjed jedno vrijeme bio u Duvnu. Poslije 1878. nije bilo doseljavanja u Kovačevo Polje.
Izumrli su muslimani Muhibići. Iznad sela Redića ima mjesto Amšovići, koje je sigurno prozvano po nekom ranijem muslimanskom rodu. U Družnoviće su se iselili Ruvići. Bio je u selu katolički rod Franjići, koji su se iselili u Brestovsko (Fojnica); od toga roda bio je Franjo Franjić, prvi direktor franjevačke gimnazije u Visokom.
Naselje je na lijevoj strani Rame i glavnim svojim dijelom u polju, na flišu, i to dijelom donjom a dijelom gornjom ivicom polja (iznad recentne aluvijalne terase). Sela se zovu: Franjići, Brod, Ružica, Glavica, Zečići ili Redžići, Zuhanovići, U Ravne, Garačići i Oručevići i Klenjak.
U Oručevićima je starinski bunar sa živom vodom, ali ima vode samo zimi. U selu su vrela: Tornjaci, Močila, a na planini Osik i Voden Dolac. Kroz selo teku potoci Klenjak (i na njemu je jedan mlinčić) i Tornjaci, suv potok.
Njive su po polju i po stranama: Lađica, Potkraj, Močila, ravne, Cipala, Badnjevci, Kruškovik, Kovčevina, Brod (oko mosta, a s obje strane Rame), Crinovac.
Ranije je Kovačevo Polje imalo veliku ispašu na lijevoj strani Rame, počevši od kose Vardišća pa do Šćita. Sada im je ispaša iznad sela po stranama brda Smojnika, koje su pod šikarom. (U Smojniku su stijene Kamenita Dica, Orečevo Guvno i Vis, Kadin Bunar, zatim Javor, Brdo i Pasja Stijena). Planina ovog sela su bile Maglice. Tamo imaju stanje samo Gorančići i jedan od Gliba, inače su Maglice otskora pretvorene u selo.
Katoličko groblje je na lijevoj strani Rame, do mosta, i to od 1924. godine, a ranije su se kopali u Vidosavinu ili Adžića groblju. I muslimansko groblje je na lijevoj strani Rame, Rodnom Potoku. Pod jednim stećkom u okolini Livna pokopan je Radivoj Ilić Kovačepoljanin iz Rame.
Na visu Gradini, niže Matinih Stina, je jedna gromila. Druga gradina je iznad Priklapaca. Na njivi Barici je Mrtvo Groblje, neko nepoznato muslimansko groblje. Priča se da je u selu nekada bilo samo sedam muslimanskih kuća (a katolika nije uopće bilo). U selu je bila i neka tabhana na potoku Tornjacima. Pod Ružicom je bila vrba pod kojom bi sudio kadija Kurahović, kad bi došao iz Prozora. Njegova je zemlja bila na kojoj su sada Pedići.
Franjevački samostan Rama-Šćit
