Povezani članci
Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Gorica
U naselju je ukupno 26 kuća.
K a t o l i c i: Svi su podrijetlom doseljenici i bili su kmetovi. - Novaci (2 k.), stari su im došli oko 1800. iz pologa u Hercegovini. Jedan se odvojio i otišao na Višnjane. - Šimunovići (3 k.), došao im je djed iz hercegovine. Stajali su na Stepenu. - Šimići (1 k.) su starinom iz Gruda. Došli su 1831. god. - Čurde (2 k.) su došli još za turskog vremena iz Rakitna. - Vidovići (4 k.) su došli iz Dubokih Potoka u Hercegovini prije 1878. Bili su na Mluši. Ima ih drugdje po Rami. - Krajinovići (2 k.) su došli iz Trišćana, a starinom su iz Hercegovine, iz Cerovih Dolaca kod Mostara doselio se pradjed. - Galić (1 k.) je došao oko 1900.iz Skrobučana, a starinom je iz Hercegovine. - Lagarušići (2 k.) su došli 1904. iz Izbišna, Mostar. - Pavlović (1 k.) je došao oko 1912. iz D. Rame. - Rkać (1 k.) je došao iz Širokog Brijega 1921. Zna se da su ranije bili u selu Augustinovići, Pavičići, a i mnogi drugi, jer su se kao kmetovi često seljakali.
M u s l i m a n i: Starincima se smatraju Čiče (1 k.). - Šabići (4 k.) su prešli iz Prozora uz neku kugu. Zovu ih Divjanima, jer su pobjegli iz prozora i "podivljali". Opširnije u opisu Prozora. - Pilavi (1 k.), došao je otac s Mluše na ženinštvo oko 1800. - Kukići (2 k.) su starinom iz Bilog Polja. Davno su izašli ovamo. - Balići (1 k.), otac je rodom s Krančića, mnogo se seljakao i naselio se na Gračanici oko 1900.
Sela Gorica i Oglavak i Oglavak se na visokoj ravni, rastavljeni dolom Sopotom. Oko ušća potoka Gračanice u Ramu je selo Gračanica. Ispod sela, prema Rami, su strme strane pod šikarom i grude: Strana, Brace, Kjučice, Pavića Krč, Krčovi, Dolovi. Nad selom su brdo Glavice, pod šumom, i Dubrave. Ima kuća i na zaravnjenoj planinskoj kosi Tolovcu.
Glavna voda je Sopot u istoimenom dolu. Po šumama su izvori: Lukovik, Matošćica, Močilo. Samo iza kiša teku kroz selo potoci Lanišće, Kjučki Potok i Marin Potok. Inače, istočnu granicu sela čini Rama a južnu Ramina desna pritoka Gračanica. Njive su većinom iznad kuća: Dub, Travnik, Dalač, Vrtače, Polje ili Poje, Staro Selo, Ravanče, Pojica, Gradina, Ban-Do, Laćuh. Vinogradi su u strani pod Gradinom. Ispaša i "drvosik" po Dubravama i Strani. Seoske planine su Tolovac i Roguja (Rogulja), na jugu i jugozapadu od sela. Na Tolovcu su stalno naseljene dvije obitelji Lagarušića , a dvije obitelji Novaka izlaze gore samo ljeti. Ostali iz sela izlaze na planinu samo radi sijena. Sjenokosi na planini zovu se: Desetine, Skok ili Skuk, Glavine, Rizvića Ravan, Korita, Tusta Meja, Trn. Pod Gradinom na visoku Prisoju su vinogradi.
Na Oglavku su svega 2 kuće, na Tolovcu 2 kuće i 2 stana, a na Gorici 18 kuća (sa 19 obitelji), od kojih 9 muslimanskih. Pod selom, na Gračanici, kraj ceste je 1 kuća Balića. Izvan tih glavnih grupa na Laćuhu 2, na Pojicu 1. Ukupno u naselju 26 kuća. kuće su na Gradini razrijeđene. Katoličko groblje je na Gradini malo niže od srednjovjekovnog groblja. Muslimansko groblje je na Barici nad selom.
U selu ima mnogo starina. Grovnice su ogromna srednjovjekovna nekropola na "tepi" ispod kuće Joze Šimunovića. Nad jednom pločom bila usađena vertikalna ploča na kojoj je bio uparan znak kiža. Drugo staro groblje su Mašeta kod Dalača, također veća srednjovjekovna nekropola ("grčka"). Stećci su svi ravni. Treća takva nepropola je u klancu, nadomak Paroša, u šumi, a četvrta na visu Ilinu Kreniku. Priča se da je na Gradini bio grad, a na Ilinu Kreniku da je bila crkva. Kamen kog je tu bilo seljaci su upotrijebili za građevine. Za crkvu se priča da ju je netko zatrpao. Još se priča da su kod crkve zaklani fratar i njegov sluga. Gorica je stradala od kuge; tada se bježalo odavde pod Munikozin Kik. Ništa se ne zna zašto se jedno mjesto zove Staro Selo. Na Parošu se priča da je na Gorici bila čaršija.
Gorica
U naselju je ukupno 26 kuća.
K a t o l i c i: Svi su podrijetlom doseljenici i bili su kmetovi. - Novaci (2 k.), stari su im došli oko 1800. iz pologa u Hercegovini. Jedan se odvojio i otišao na Višnjane. - Šimunovići (3 k.), došao im je djed iz hercegovine. Stajali su na Stepenu. - Šimići (1 k.) su starinom iz Gruda. Došli su 1831. god. - Čurde (2 k.) su došli još za turskog vremena iz Rakitna. - Vidovići (4 k.) su došli iz Dubokih Potoka u Hercegovini prije 1878. Bili su na Mluši. Ima ih drugdje po Rami. - Krajinovići (2 k.) su došli iz Trišćana, a starinom su iz Hercegovine, iz Cerovih Dolaca kod Mostara doselio se pradjed. - Galić (1 k.) je došao oko 1900.iz Skrobučana, a starinom je iz Hercegovine. - Lagarušići (2 k.) su došli 1904. iz Izbišna, Mostar. - Pavlović (1 k.) je došao oko 1912. iz D. Rame. - Rkać (1 k.) je došao iz Širokog Brijega 1921. Zna se da su ranije bili u selu Augustinovići, Pavičići, a i mnogi drugi, jer su se kao kmetovi često seljakali.
M u s l i m a n i: Starincima se smatraju Čiče (1 k.). - Šabići (4 k.) su prešli iz Prozora uz neku kugu. Zovu ih Divjanima, jer su pobjegli iz prozora i "podivljali". Opširnije u opisu Prozora. - Pilavi (1 k.), došao je otac s Mluše na ženinštvo oko 1800. - Kukići (2 k.) su starinom iz Bilog Polja. Davno su izašli ovamo. - Balići (1 k.), otac je rodom s Krančića, mnogo se seljakao i naselio se na Gračanici oko 1900.
Sela Gorica i Oglavak i Oglavak se na visokoj ravni, rastavljeni dolom Sopotom. Oko ušća potoka Gračanice u Ramu je selo Gračanica. Ispod sela, prema Rami, su strme strane pod šikarom i grude: Strana, Brace, Kjučice, Pavića Krč, Krčovi, Dolovi. Nad selom su brdo Glavice, pod šumom, i Dubrave. Ima kuća i na zaravnjenoj planinskoj kosi Tolovcu.
Glavna voda je Sopot u istoimenom dolu. Po šumama su izvori: Lukovik, Matošćica, Močilo. Samo iza kiša teku kroz selo potoci Lanišće, Kjučki Potok i Marin Potok. Inače, istočnu granicu sela čini Rama a južnu Ramina desna pritoka Gračanica. Njive su većinom iznad kuća: Dub, Travnik, Dalač, Vrtače, Polje ili Poje, Staro Selo, Ravanče, Pojica, Gradina, Ban-Do, Laćuh. Vinogradi su u strani pod Gradinom. Ispaša i "drvosik" po Dubravama i Strani. Seoske planine su Tolovac i Roguja (Rogulja), na jugu i jugozapadu od sela. Na Tolovcu su stalno naseljene dvije obitelji Lagarušića , a dvije obitelji Novaka izlaze gore samo ljeti. Ostali iz sela izlaze na planinu samo radi sijena. Sjenokosi na planini zovu se: Desetine, Skok ili Skuk, Glavine, Rizvića Ravan, Korita, Tusta Meja, Trn. Pod Gradinom na visoku Prisoju su vinogradi.
Na Oglavku su svega 2 kuće, na Tolovcu 2 kuće i 2 stana, a na Gorici 18 kuća (sa 19 obitelji), od kojih 9 muslimanskih. Pod selom, na Gračanici, kraj ceste je 1 kuća Balića. Izvan tih glavnih grupa na Laćuhu 2, na Pojicu 1. Ukupno u naselju 26 kuća. kuće su na Gradini razrijeđene. Katoličko groblje je na Gradini malo niže od srednjovjekovnog groblja. Muslimansko groblje je na Barici nad selom.
U selu ima mnogo starina. Grovnice su ogromna srednjovjekovna nekropola na "tepi" ispod kuće Joze Šimunovića. Nad jednom pločom bila usađena vertikalna ploča na kojoj je bio uparan znak kiža. Drugo staro groblje su Mašeta kod Dalača, također veća srednjovjekovna nekropola ("grčka"). Stećci su svi ravni. Treća takva nepropola je u klancu, nadomak Paroša, u šumi, a četvrta na visu Ilinu Kreniku. Priča se da je na Gradini bio grad, a na Ilinu Kreniku da je bila crkva. Kamen kog je tu bilo seljaci su upotrijebili za građevine. Za crkvu se priča da ju je netko zatrpao. Još se priča da su kod crkve zaklani fratar i njegov sluga. Gorica je stradala od kuge; tada se bježalo odavde pod Munikozin Kik. Ništa se ne zna zašto se jedno mjesto zove Staro Selo. Na Parošu se priča da je na Gorici bila čaršija.
