Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Šćipe
Selo ima 22 katoličke i 29 muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Markići (5 k. sa 6 dom.), pradjed im je došao iz Širokog Brijega - Škarice (3 k. sa 6 dom.) su starinom iz Posuškog Polja. Zvali su se Skočibušići. Došli su prije 100 godina. - Jelići (3 k.), doselio im se pradjed sa Širokog brijega. Mnogo su se seljakali. - Grubeše (8 k.) su starinom Domljanovići ili Damjanovići iz Rakitnog. Kako im se djed naselio među Grubešama, prozvaše i njih Grubešama. Četiri porodice su Domaljanovići, a ostalo Grubeše. Grubeša im i u Dobrošinu. - Bradić (1 k.) je došao oko 1880. s Orašca. Bivao je po najmu i ovdje se oženio i ostao. - Šuta (1 k.) je od Ivanika. Šutom je prozvan po muslimanskom rodu Šuta, kod kojih je bio u najmu. Istog roda je i Ivanko (1 k.) u Bajnoj Lučici. Opširnije u opisu Ivanika.
M u s l i m a n i: Cokoje (8 k.). Samo je jedna kuća pravih Cokoja i oni su starinci, predak im je došao među Cokoje na ženinstvo. - Hrnjaci (2 k.) se smatraju starincima. Nekada su bili vrlo imućni. - Čolaci (7 k.) su davno došli sa Gorice. - Bobari (4 k.). Njihov je predak došao iz Bobara u Uzdolu, oženivši se od Đogića, koji su tada bili na Poljanama. - Gelić (1 k.), kovač, bijeli Ciganin, došao je iz Skoplja oko 1900.
Naselje zahvata veliko prostranstvo, ali su mu glavna sela, Šćipe i Liske, visoko u strani duge kose Krsca (Krstac) a iznad Rike, koja postaje od dva potoka iz Blazina: od Jelika (lijevi) i od Žeženjače (desni). Između Šćipa i Lisaka je do Makovišće. Kuća ima i na samom Krscu, zatim u Bajnoj Lučici, pored spomenute rečice (s desne joj strane) a malo prije starog sela.
Na Krscu je voda Zaliplje, u Šćipama i Rovaču, a na Liscu česma ("točak") bez imena. Sve su njive po stranama: Šipova Poljana, Lisičja Jama, Kramelj - Potok, Šić, Vrila, Stup (Istup), Viganj, Međiđa Ravan, Bilice, Vrtača, Duge Njive, Dolac, Trnjača. Zadvornica, Nerode, Ravan, Makovišće, Greblje, Buliš (Boliš), Njiva, Crni Rat, Ljeske, Oglavak, Stajište, Šehina Ravan, Ljuto, Tovarnice, Sedlo, Brdo, Otočišće, Zalešnica, Selišće, Dolac. Šuma po stranama ima oko sela: Capare, Kosa, Lokve, Kučevac, Kamen, divan, Krstac, Balina Kosa. Ispaša je po šumama te po Timenu, Ledinama i Srednjem Ratu. Sjenokosi su u Blazinama na CI-u od sela: Stanovi, Divan, Urije, Zmijinjak, Kušića Krč, Dilovi, Krčina, Jastrebina, korita, Kut, Paline, Strašni Do. Po jednu staju imaju gore Škarice, Jelić i Imamovići, a ranije je bilo više staja.
U Šćipama su sela rasturena, a u njima kuće razrijeđene, osim u Liskama gdje su kuće zbijene. U selu Šćipama kuće su s obe strane potočića koji teče kroz selo i djele se na Gornji Kraj i Donji Kraj ili Cokoje. U Šćipama je džamija. Katoličko groblje je na Šipovači, a muslimanska groblja su kod džamije i u Makovišću.
Po planini ima mnogo promila od strebljenog kamena. Priča se da su nekada u selu bili i da su i da su izgjegli ispred Turaka. Na brijegu u Makovišću je . Na tom je brijegu, pričaju, bila zvonara, a na drugom crkva. Po Jarčevoj Ravni, koja je sada pod smrekama, su sijali ječam. Džamija je veoma stara. Priča se da je na mjestu gdje je sada džamija bila katolička crkva, a kazivali su mi da su po njivama izoravaju križevi i medaljoni. Muslimani vele da je džamija građena brzo poslije osvojenja Bosne i da ju je gradio Skenderpaša, koji je gradio i most na Banjoj Lučici. Kad se džamija pokvarila, napredno je Sulejmanpaša iz Travnika da se popravi. Onda je džamija i smanjena, te joj je sada munara odvojena. Na vrhu munare je polumjesec od kamena. Priča se da je toj džamiji polazilopo sedamdeset sedlenika iz okolice. Smatraju je starijom od bilo koje džamije u Prozoru.
Na Šćipama je neko katoličko kužno groblje. U to vrijeme živjeli su u selu neki katolici Praje, pa su i oni izumrli kasnije. Starinsko neko muslimansko groblje je u Makovišću. Tu su grobovi na dvije male glavnice (možda gromile). Bašluci su netesane ploče. Drugo je staro muslimansko groblje Ajoševo Groblje iznad kuća u Šćipama. Priča se da je bilo selo u Pivčevoj Lokvi i da se raselilo zbog hajduka, kao i selo koje je bilo na lijevoj strani rijeke (pod Ivankama). Mjesto Dobro Poljei Jezerice u planini bila su . Tu su mnogo dočekivali putnike Privorani. Prča se o hajducima Prlici i Račvu (muslimanima). Za Divan se kaže da je prozvan po tome što je na njemu sterana kabanica nekog paše, i svatko tko bi naišao morao bi na nju spustiti dar.
Šćipe
Selo ima 22 katoličke i 29 muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Markići (5 k. sa 6 dom.), pradjed im je došao iz Širokog Brijega - Škarice (3 k. sa 6 dom.) su starinom iz Posuškog Polja. Zvali su se Skočibušići. Došli su prije 100 godina. - Jelići (3 k.), doselio im se pradjed sa Širokog brijega. Mnogo su se seljakali. - Grubeše (8 k.) su starinom Domljanovići ili Damjanovići iz Rakitnog. Kako im se djed naselio među Grubešama, prozvaše i njih Grubešama. Četiri porodice su Domaljanovići, a ostalo Grubeše. Grubeša im i u Dobrošinu. - Bradić (1 k.) je došao oko 1880. s Orašca. Bivao je po najmu i ovdje se oženio i ostao. - Šuta (1 k.) je od Ivanika. Šutom je prozvan po muslimanskom rodu Šuta, kod kojih je bio u najmu. Istog roda je i Ivanko (1 k.) u Bajnoj Lučici. Opširnije u opisu Ivanika.
M u s l i m a n i: Cokoje (8 k.). Samo je jedna kuća pravih Cokoja i oni su starinci, predak im je došao među Cokoje na ženinstvo. - Hrnjaci (2 k.) se smatraju starincima. Nekada su bili vrlo imućni. - Čolaci (7 k.) su davno došli sa Gorice. - Bobari (4 k.). Njihov je predak došao iz Bobara u Uzdolu, oženivši se od Đogića, koji su tada bili na Poljanama. - Gelić (1 k.), kovač, bijeli Ciganin, došao je iz Skoplja oko 1900.
Naselje zahvata veliko prostranstvo, ali su mu glavna sela, Šćipe i Liske, visoko u strani duge kose Krsca (Krstac) a iznad Rike, koja postaje od dva potoka iz Blazina: od Jelika (lijevi) i od Žeženjače (desni). Između Šćipa i Lisaka je do Makovišće. Kuća ima i na samom Krscu, zatim u Bajnoj Lučici, pored spomenute rečice (s desne joj strane) a malo prije starog sela.
Na Krscu je voda Zaliplje, u Šćipama i Rovaču, a na Liscu česma ("točak") bez imena. Sve su njive po stranama: Šipova Poljana, Lisičja Jama, Kramelj - Potok, Šić, Vrila, Stup (Istup), Viganj, Međiđa Ravan, Bilice, Vrtača, Duge Njive, Dolac, Trnjača. Zadvornica, Nerode, Ravan, Makovišće, Greblje, Buliš (Boliš), Njiva, Crni Rat, Ljeske, Oglavak, Stajište, Šehina Ravan, Ljuto, Tovarnice, Sedlo, Brdo, Otočišće, Zalešnica, Selišće, Dolac. Šuma po stranama ima oko sela: Capare, Kosa, Lokve, Kučevac, Kamen, divan, Krstac, Balina Kosa. Ispaša je po šumama te po Timenu, Ledinama i Srednjem Ratu. Sjenokosi su u Blazinama na CI-u od sela: Stanovi, Divan, Urije, Zmijinjak, Kušića Krč, Dilovi, Krčina, Jastrebina, korita, Kut, Paline, Strašni Do. Po jednu staju imaju gore Škarice, Jelić i Imamovići, a ranije je bilo više staja.
U Šćipama su sela rasturena, a u njima kuće razrijeđene, osim u Liskama gdje su kuće zbijene. U selu Šćipama kuće su s obe strane potočića koji teče kroz selo i djele se na Gornji Kraj i Donji Kraj ili Cokoje. U Šćipama je džamija. Katoličko groblje je na Šipovači, a muslimanska groblja su kod džamije i u Makovišću.
Po planini ima mnogo promila od strebljenog kamena. Priča se da su nekada u selu bili i da su i da su izgjegli ispred Turaka. Na brijegu u Makovišću je . Na tom je brijegu, pričaju, bila zvonara, a na drugom crkva. Po Jarčevoj Ravni, koja je sada pod smrekama, su sijali ječam. Džamija je veoma stara. Priča se da je na mjestu gdje je sada džamija bila katolička crkva, a kazivali su mi da su po njivama izoravaju križevi i medaljoni. Muslimani vele da je džamija građena brzo poslije osvojenja Bosne i da ju je gradio Skenderpaša, koji je gradio i most na Banjoj Lučici. Kad se džamija pokvarila, napredno je Sulejmanpaša iz Travnika da se popravi. Onda je džamija i smanjena, te joj je sada munara odvojena. Na vrhu munare je polumjesec od kamena. Priča se da je toj džamiji polazilopo sedamdeset sedlenika iz okolice. Smatraju je starijom od bilo koje džamije u Prozoru.
Na Šćipama je neko katoličko kužno groblje. U to vrijeme živjeli su u selu neki katolici Praje, pa su i oni izumrli kasnije. Starinsko neko muslimansko groblje je u Makovišću. Tu su grobovi na dvije male glavnice (možda gromile). Bašluci su netesane ploče. Drugo je staro muslimansko groblje Ajoševo Groblje iznad kuća u Šćipama. Priča se da je bilo selo u Pivčevoj Lokvi i da se raselilo zbog hajduka, kao i selo koje je bilo na lijevoj strani rijeke (pod Ivankama). Mjesto Dobro Poljei Jezerice u planini bila su . Tu su mnogo dočekivali putnike Privorani. Prča se o hajducima Prlici i Račvu (muslimanima). Za Divan se kaže da je prozvan po tome što je na njemu sterana kabanica nekog paše, i svatko tko bi naišao morao bi na nju spustiti dar.
