Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Dobroša
Selo ima četrnaest katoličkih i jedna muslimanska kuća.
K a t o l i c i: - Petrovići ili Samarđići (2 k.) zovu se Samarđićima po djedu koji je pravio samare. Starinom su iz Rakitna, gdje još ima Petrovića. Došao je ovamo djed. Od tog roda su i Andrijanići (1 k.), Zadre (7 k.). Nekada je to bila kuća sa trideset i pet ukućana. Daljom starinom su Betunjani iz okoline Zadra, a u Dobrošu su došli iz Raške Gore. - Andričići ili Babići (2 k.) su došli prije 1878. s Orašca, gdje ih još ima. - Bagare (1 k.), djed je bio rodom iz sela Graca od Duvna. U Dobroši su od 1831. godine. - Meštrović (1 k.) je išao po najmu i naselio se oko 1900. Rod je s Meštrovićima u Prozoru.
Ranije su u Dobroši bili bili i ovi katolički rodovi: Vlajčići, sada u Krančićima, Ivančevići, koji su izumrli, a bili su iz Družinovića, i Barišići.
M u s l i m a n i: Od 1912. boravi u selu samo Jusić (1 k.) koji je ranije dolazio s Duga samo preko ljeta. Od 1926. ljeti dolazi na Krmsku Glavu Kurtagić iz Prozora.
Selo je raštrkano po kosama. Svuda oko sela i po selu mnogo šume. Dva su glavna čopora kuća: Gornja i Donja Dobroša. Gornja Dobroša je u vrhu Doca i na kosi. Donja Dobroša je oko potoka ispod Tisnog. Iznad sela su visoke a strme strane Kozje Stijene i Mali ili Crni Vrh, između čijih je gruda usječen potok Tisno. Selo ima mnogo živih voda; glavne su Svarovice i Kupušnjak. Od Kupušnjaka i od drugih manjih vrela nastaje potok Dragić koji silazi niz Ždrlo u potok Krupić. Njegova je pritoka i potok iz Tisnog. Ostali potoci se zovu: Iza Jasika Potok, Mračna Draga, Vodena Draga, Njive su raštrkane po Krčevinama: Selišće, Zelenjaci, Dolac, Ograde, Džaferovica, Ravne, Bila Voda, Diljke, Jesike, Ravančina, Staro Blace, Majdan, Urije. Šume su: Jelovac, Buljkovica, Golušnica, Tribanj, Kalac, Halipova Strana, Dubrave, Lučice, Slimena. Ranije je bilo mnogo više šuma. Čairi su povrh gruda, nad Kozim Stinama: Alinove Strane, Dubrave, Javora i Dragić.
Selo je razbijenog tima, ali kuće pojedinih rodova su u grupama. Katoličko je groblje iznad sela. Na raskrižju ispod sela je jedan stub. Na njemu ruke u reljefu. Ništa se ne zna o tome.
Bilo je katolika u selu i prije kuge, ali na mjestu Ravnom (u hataru Blaca). Tu su bili Kolakušići i oni su uz kugu zasnovali sdašnje seosko groblje.
U selu su nekada bili i muslimani Lelci. Groblje im je nad selom (Lelkovo groblje). Otišli su u Prozor. Prvi katolici su se naselili prije 160 godina, prije kuge. Priča se da je kroz Dobrošu prolazio Stojan Janković i oborio turski čardak; to se mjesto i sada tove Čardak.
Priča se da se prije kuge obrađivala sva planina i da se gore stajalo. Na Slimenima su nalaženi starinski novci. Nekada je Dobroša bila prozorska jafta, a granica bila na kosi Čardaku.
Dobroša
Selo ima četrnaest katoličkih i jedna muslimanska kuća.
K a t o l i c i: - Petrovići ili Samarđići (2 k.) zovu se Samarđićima po djedu koji je pravio samare. Starinom su iz Rakitna, gdje još ima Petrovića. Došao je ovamo djed. Od tog roda su i Andrijanići (1 k.), Zadre (7 k.). Nekada je to bila kuća sa trideset i pet ukućana. Daljom starinom su Betunjani iz okoline Zadra, a u Dobrošu su došli iz Raške Gore. - Andričići ili Babići (2 k.) su došli prije 1878. s Orašca, gdje ih još ima. - Bagare (1 k.), djed je bio rodom iz sela Graca od Duvna. U Dobroši su od 1831. godine. - Meštrović (1 k.) je išao po najmu i naselio se oko 1900. Rod je s Meštrovićima u Prozoru.
Ranije su u Dobroši bili bili i ovi katolički rodovi: Vlajčići, sada u Krančićima, Ivančevići, koji su izumrli, a bili su iz Družinovića, i Barišići.
M u s l i m a n i: Od 1912. boravi u selu samo Jusić (1 k.) koji je ranije dolazio s Duga samo preko ljeta. Od 1926. ljeti dolazi na Krmsku Glavu Kurtagić iz Prozora.
Selo je raštrkano po kosama. Svuda oko sela i po selu mnogo šume. Dva su glavna čopora kuća: Gornja i Donja Dobroša. Gornja Dobroša je u vrhu Doca i na kosi. Donja Dobroša je oko potoka ispod Tisnog. Iznad sela su visoke a strme strane Kozje Stijene i Mali ili Crni Vrh, između čijih je gruda usječen potok Tisno. Selo ima mnogo živih voda; glavne su Svarovice i Kupušnjak. Od Kupušnjaka i od drugih manjih vrela nastaje potok Dragić koji silazi niz Ždrlo u potok Krupić. Njegova je pritoka i potok iz Tisnog. Ostali potoci se zovu: Iza Jasika Potok, Mračna Draga, Vodena Draga, Njive su raštrkane po Krčevinama: Selišće, Zelenjaci, Dolac, Ograde, Džaferovica, Ravne, Bila Voda, Diljke, Jesike, Ravančina, Staro Blace, Majdan, Urije. Šume su: Jelovac, Buljkovica, Golušnica, Tribanj, Kalac, Halipova Strana, Dubrave, Lučice, Slimena. Ranije je bilo mnogo više šuma. Čairi su povrh gruda, nad Kozim Stinama: Alinove Strane, Dubrave, Javora i Dragić.
Selo je razbijenog tima, ali kuće pojedinih rodova su u grupama. Katoličko je groblje iznad sela. Na raskrižju ispod sela je jedan stub. Na njemu ruke u reljefu. Ništa se ne zna o tome.
Bilo je katolika u selu i prije kuge, ali na mjestu Ravnom (u hataru Blaca). Tu su bili Kolakušići i oni su uz kugu zasnovali sdašnje seosko groblje.
U selu su nekada bili i muslimani Lelci. Groblje im je nad selom (Lelkovo groblje). Otišli su u Prozor. Prvi katolici su se naselili prije 160 godina, prije kuge. Priča se da je kroz Dobrošu prolazio Stojan Janković i oborio turski čardak; to se mjesto i sada tove Čardak.
Priča se da se prije kuge obrađivala sva planina i da se gore stajalo. Na Slimenima su nalaženi starinski novci. Nekada je Dobroša bila prozorska jafta, a granica bila na kosi Čardaku.
