Znanstvenik koji prati stanje ledenjaka Hinman smještenog u američkoj saveznoj državi Washington između vrhova Mount Rainier i Glacier Peak, kaže kako je on u potpunosti nestao nakon što se tamo nalazio tisućama godina te da su mu zadnji udarac zadale galopirajuće klimatske promjene.
Stručnjaci su nedavno otkrili da bi se do kraja stoljeća moglo izgubiti do polovice ledenjaka na svijetu, čak i ako se ostvare globalni klimatski ciljevi. Glaciolog Mauri Pelto s fakulteta Nichols College ispričao je za CNN da posjećuje i promatra planinu Hinman već 40 godina. Kada je u ljeto 2022. s timom posjetio to područje, vidio je da je ledenjak u potpunosti nestao.
"Potpuno je nestao. Ovo je bio najveći ledenjak u ovom dijelu planinskog lanca - bio je izuzetan", rekao je Pelto.
"Još ima nade"
Ekološki inženjer David Shean sa Sveučilištu Washington navodi da se prilikom povlačenja ledenjaka mogu formirati manja ledena područja u udubljenjima koja su manje osjetljive na ekstremne temperature. No te su ledene površine često pretanke da bi klizile nizbrdo, što je važan kriterij za klasifikaciju ledene mase kao ledenjaka.
Shean je primijetio da na tom području još uvijek ima nešto leda u tim udubljenjima, ali da se više ne radi o ledenjaku te da bi i to moglo nestati u sljedećih desetak godina. Mnogi ledenjaci su nastali tijekom posljednjeg ledenog doba. Mada glaciolozi ne znaju točnu starost ledenjaka Hinman, Pelto je pronašao dokaze da se on tamo nalazio prije erupcije planine Mazama, odnosno da postoji više od 7000 godina.
"Još ima nade. Da bi se ledenjak formirao i održao, potrebna mu je veća prosječna akumulacija snježnih oborina. U tom bi se slučaju mogao oporaviti", rekao je Pelto.
Stručnjaci su nedavno otkrili da bi se do kraja stoljeća moglo izgubiti do polovice ledenjaka na svijetu, čak i ako se ostvare globalni klimatski ciljevi. Glaciolog Mauri Pelto s fakulteta Nichols College ispričao je za CNN da posjećuje i promatra planinu Hinman već 40 godina. Kada je u ljeto 2022. s timom posjetio to područje, vidio je da je ledenjak u potpunosti nestao.
"Potpuno je nestao. Ovo je bio najveći ledenjak u ovom dijelu planinskog lanca - bio je izuzetan", rekao je Pelto.
"Još ima nade"
Ekološki inženjer David Shean sa Sveučilištu Washington navodi da se prilikom povlačenja ledenjaka mogu formirati manja ledena područja u udubljenjima koja su manje osjetljive na ekstremne temperature. No te su ledene površine često pretanke da bi klizile nizbrdo, što je važan kriterij za klasifikaciju ledene mase kao ledenjaka.
Shean je primijetio da na tom području još uvijek ima nešto leda u tim udubljenjima, ali da se više ne radi o ledenjaku te da bi i to moglo nestati u sljedećih desetak godina. Mnogi ledenjaci su nastali tijekom posljednjeg ledenog doba. Mada glaciolozi ne znaju točnu starost ledenjaka Hinman, Pelto je pronašao dokaze da se on tamo nalazio prije erupcije planine Mazama, odnosno da postoji više od 7000 godina.
"Još ima nade. Da bi se ledenjak formirao i održao, potrebna mu je veća prosječna akumulacija snježnih oborina. U tom bi se slučaju mogao oporaviti", rekao je Pelto.
