Mekane i slatke, prekrasnog mirisa, sočnog, slatkog okusa, a pritom i pune zdravlja, breskve su prava poslastica koja će obogatiti vaš jelovnik. Pune su vitamina, minerala i antioksidansa te se mogu pohvaliti brojnim potencijalnim zdravstvenim blagodatima.
U svijetu se proizvodi približno 18.000.853 t/godišnje breskvi, što ovu biljku čini osmom na mjestu u ukupnoj svjetskoj proizvodnji voća.
Ukupno je 59 sorti bresaka, od kojih je aktivno 31, a neaktivno 28 sorti. U nas postoje i autohtone sorte breskve kao što je vinogradarska breskva, a glavna podjela sorti je prema vremenu dozrijevanja. Prema tome, postoje rane ljetne i kasne sorte.
Uzgoj breskve
Uzgoj breskve najbolje rezultate daje na dobro propusnim, dubokim tlima, na pjeskovitoj ilovači ili na laganim, pjeskovito do pjeskovito-ilovastim tlima. Idealan pH za uzgoj iznosi 6,0 - 7,0. Tlo treba biti niskog saliniteta te ne smiju imati više od 5% fiziološki aktivnog vapna. Oranični i površinski sloj tla treba biti dubok, rastresit, bogat humusom te sa dobrim vodnim, zračnim i toplinskim režimom. Dobra struktura i opskrbljenost tla humusom su ključni za uspješan rast i razvoj breskve. Postotak humusa treba iznositi minimalno 2 - 2,5%.
Prije sadnje potrebno je provesti rigolanje, odnosno duboko oranje na dubinu 60 - 90 cm. Rigolanje se provodi u ljetnim mjesecima, nakon čega se vrši tanjuranje za pripremu tla za sadnju.
Klima
Breskve se uzgajaju uglavnom u umjerenom pojasu s dva tipa klime: kontinentalna klima s oborinama u razdoblju od svibnja do listopada i sredozemna klima s vlažnim zimama i toplim i suhim ljetima. Odgovaraju joj topla staništa sa dosta sunca, a najviše joj odgovara umjerena klima niskih zimskih temperatura i toplih ljetnih, a dobro podnosi i blage i kišne mediteranske zime.
Najveću utjecaj na breskvu imaju temperatura zraka i oborine, a važna je i svjetlost. Osjetljiva je na kasno proljetne mrazeve, koji nanose najveće štete ovoj vrsti. Breskva je heliofitna biljka te zahtjeva dosta svjetlosti, koja je važna za pravilan razvoj pupova i obojenost i kvalitetu plodova. Smatra se da je idealan interval temperatura za uzgoj breskve 35 - 20°C, sa srednjom vegetacijskom temperaturom 18 - 20°C i razdobljem bez mraza od 200 dana.
Kritične minimalne temperature su između -20 i -25°C, a za pupove u otvaranju -0,7 i -5,5°C. Najpovoljniji položaji su sa srednjom dnevnom temperaturom (za vrijeme razvoja i zrenja plodova) 18 - 23°C. Slabo podnosi jake udare vjetra i višak vode u području korijena.
Vrijeme sadnje
Breskva se sadi u proljeće ili u jesen. U toplim i mediteranskim krajevima, preporučuje se sadnju obaviti na jesen kako bi mlada biljka iskoristila jesenske kiše te ojačala za sušno ljetno razdoblje iduće godine. Proljetna sadnja se vrši u kontinentalnim krajevima. Optimalna temperatura tla za sadnju je 12 - 15°C.
Breskva se može saditi na više načina (sjemenom ili sadnicama) i u različitim uvjetima (na otvorenom ili u zatvorenom). Ključno je odabrati idealno osunčano i zaštićeno mjesto sadnje za uzgoj na otvorenom te odgovarajuću sortu za podneblje i druge ekološke uvjete.
Sjeme breskve se može sijati direktno u tlo tijekom jeseni ili proljeća, a može se i pohraniti do siječnja ili prosinca nakon čega se vrši hladni tretman ili stratifikacija, kako bi se potaknulo klijanje. Stratifikacija se vrši tako da se sjeme prvo namače u vodi oko 1 - 2 sata, nakon čega se stavlja u plastičnu vrećicu sa malo vlažnom zemljom. U hladnjaku se čuva na temperaturi od -6°C. Klijanje na ovaj način može potrajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, što ovisi o klijavosti sjemena i sorti.
Drugi način je sjetva sjemena breskve direktno u tlo, što se radi na jesen. Tlo treba biti dobro drenirano te bogato organskom tvari. Ako je tlo siromašno, potrebno je dodati kompost ili drugi organski materijal.
Koštica ili sjeme se sadi na dubinu od oko 8 - 10 cm, a zatim se pokriva sa 2,5 cm komposta ili drugog organskog supstrata koji će sjeme štiti od hladnoće. Za dodatnu zaštitu od niskih temperatura zemlja se može i malčirati slamom. Potrebno ju je zaliti tijekom sadnje te nastaviti sa zalijevanjem, ali ne prečesto, već samo kada se tlo osuši. Do proljeća breskva nikne te izrastu nove mlade sadnice.
Sadnja sadnice
Sadnja breskve putem sadnica je češći način nego sadnja putem sjemena. Glavna prednost je ta što se sadnica bolje i brže ukorijeni te je brzo prilagodljiva na vanjske uvjete. Sadnice se obično lako nabavljaju u rasadnicima, a moguć je i uzgoj vlastite reznice iz odraslog stabla breskve. Kod oba slučaja, sadnica prije sadnje treba biti visoka do 150 cm u visini, a idealna visina je 70 - 80 cm.
Važno je i to da na korijenu nema mehaničkih i drugih oštećenja te da su svi biljni organi zdravi - bez bolesti i štetnika. Poželjno je da kora sadnice bude glatka i nježna, također bez oštećenja. Prije same sadnje, dobro je korijen umočiti u hormon rasta ili u otopinu vode i mikoriznih gljiva. Sadi se u zagnojenu rupu duboku 75 cm i široku 60 cm. Sadnica kupljena iz rasadnika je u pravilu već cijepljenja, dok je vlastite reznice potrebno vlastoručno cijepiti.
Faza mirovanja
Faza mirovanja breskve traje od jeseni do ranog proljeća. Breskva je listopadno drvo te na jesen lišće požuti pa otpada. Prilikom zimskog dubokog mirovanja potrebno je paziti na opasnost od smrzavanja stabla - kritične temperature za breskvu se u toj fazi kreću se od - 20 do - 24°C. U fazi mirovanja se vrši sadnja sadnica breskve i pomotehnički zahvati, posebno rezidba te zaštita od bolesti i štetnika, posebno kovrčavosti lista.
Uzgoj u vrtu
Breskva je idealna voćka za vrt. Osim što u proljeće ukrašava vrt svojim izrazito dekorativnim ružičastim cvjetovima, miriše i privlači pčele i druge oprašivače. Idealno mjesto u vrtu sa breskvu je osunčano mjesto zaštićeno od vjetra. Stablo breskve treba najmanje osam sati izravne sunčeve svjetlosti svaki dan, kako bi dalo kvalitetne plodove. Ako je tlo glineno i loše drenirano, breskva se može posaditi i na uzdignutu hrpu zemlje, ili tzv. uzdignutu gredicu.
Sadi se u rupu nekoliko centimetara dublju i dvostruko širu od korijena sadnice. Zatim se može zabiti kolac pokraj rupe, na dubinu od najmanje 2 m. Kolac služi kao potporanj mladoj biljci dok se je zakorijeni. Oko sadnice se može izraditi i zemljani "bazen", kako bi tlo zadržalo vodu. Posađeno stablo se malčira i pričvrsti vezicama za kolac.
Prije uzgoja u vrtu, potrebno je promisliti o mjestu sadnje, jer će na tom mjestu stablo ostati godinama. Najbolja ekspozicija za breskvu je sjever-jug.
Uzgoj u posudi
Breskvu je moguće držati i u posudi ili tegli. Važno je da posuda bude dovoljno velika kako bi vretenasti korijen imao što više prostora za rast. Potrebno je znati da kada korijen dosegne maksimalnu veličinu, niti nadzemni dio se neće više razvijati. Što znači da breskva u posudi nakon nekoliko vremena prestaje sa rastom te služi uglavnom za dekorativne svrhe.
U posudi se moguće i uzgajati bonsai breskvino drvo. Zemlja u posudi treba biti bogata humusom i dobro propusna. Biljka se ne treba zalijevati često, s obzirom na to da voda nema okolnog prostora za otjecanje, već je moguće zadržavanje u području korijena, što može izazvati truljenje korijena. Za uzgoj breskve u posudi preporučuje se odabrati manje bujne sorte.
Održavanje i njega
Breskva zahtijeva dosta redovne njege i održavanja. Od agrotehničkih mjera najvažnije su navodnjavanje, održavanje uzgojnog oblika rezidbom te prorjeđivanje plodova. Kako bi se postigla odgovarajuća veličina i kvaliteta plodova, potrebno je vršiti i pomotehničke mjere od kojih su najvažniji prorjeđivanje plodova i orezivanje grana.
Neke sorte breskve su više otporne na sušu, a neke manje. Ovisno o sorti, potrebno je prilagoditi navodnjavanje. Većina krupnoplodnih sorti bresaka je osjetljivo na sušu, zato što plodovi zahtijevaju velike količine vode. Najveće zahtjeve za vodom breskva ima tijekom kasnog proljeća i ljeta kada se temperature zraka značajno počinju povećavati. Tada intenzivno rastu mladice te se formiraju plodovi, za što je potrebno navodnjavanje. Sa navodnjavanjem se ne smije pretjerati, odnosno navodnjavati u kišnim razdobljima, kada ima dovoljno vode u tlu.
Breskva je voćna vrsta vrlo osjetljiva na višak vode u tlu, koji može dovesti do gušenja i truljenja korijena, posebno ako se uzgaja u tlima koja nisu propusna i koja nemaju povoljna druga fizikalna svojstva. Na takvim tlima se koristi šljiva kao podloga, zbog veće tolerantnosti na zadržavanje vode.
Vrijeme berbe plodova breskve može biti od svibnja do kolovoza, što ovisi prvenstveno da li se radi o ranoj ili kasnoj sorti.
U svijetu se proizvodi približno 18.000.853 t/godišnje breskvi, što ovu biljku čini osmom na mjestu u ukupnoj svjetskoj proizvodnji voća.
Ukupno je 59 sorti bresaka, od kojih je aktivno 31, a neaktivno 28 sorti. U nas postoje i autohtone sorte breskve kao što je vinogradarska breskva, a glavna podjela sorti je prema vremenu dozrijevanja. Prema tome, postoje rane ljetne i kasne sorte.
Uzgoj breskve
Uzgoj breskve najbolje rezultate daje na dobro propusnim, dubokim tlima, na pjeskovitoj ilovači ili na laganim, pjeskovito do pjeskovito-ilovastim tlima. Idealan pH za uzgoj iznosi 6,0 - 7,0. Tlo treba biti niskog saliniteta te ne smiju imati više od 5% fiziološki aktivnog vapna. Oranični i površinski sloj tla treba biti dubok, rastresit, bogat humusom te sa dobrim vodnim, zračnim i toplinskim režimom. Dobra struktura i opskrbljenost tla humusom su ključni za uspješan rast i razvoj breskve. Postotak humusa treba iznositi minimalno 2 - 2,5%.
Prije sadnje potrebno je provesti rigolanje, odnosno duboko oranje na dubinu 60 - 90 cm. Rigolanje se provodi u ljetnim mjesecima, nakon čega se vrši tanjuranje za pripremu tla za sadnju.
Klima
Breskve se uzgajaju uglavnom u umjerenom pojasu s dva tipa klime: kontinentalna klima s oborinama u razdoblju od svibnja do listopada i sredozemna klima s vlažnim zimama i toplim i suhim ljetima. Odgovaraju joj topla staništa sa dosta sunca, a najviše joj odgovara umjerena klima niskih zimskih temperatura i toplih ljetnih, a dobro podnosi i blage i kišne mediteranske zime.
Najveću utjecaj na breskvu imaju temperatura zraka i oborine, a važna je i svjetlost. Osjetljiva je na kasno proljetne mrazeve, koji nanose najveće štete ovoj vrsti. Breskva je heliofitna biljka te zahtjeva dosta svjetlosti, koja je važna za pravilan razvoj pupova i obojenost i kvalitetu plodova. Smatra se da je idealan interval temperatura za uzgoj breskve 35 - 20°C, sa srednjom vegetacijskom temperaturom 18 - 20°C i razdobljem bez mraza od 200 dana.
Kritične minimalne temperature su između -20 i -25°C, a za pupove u otvaranju -0,7 i -5,5°C. Najpovoljniji položaji su sa srednjom dnevnom temperaturom (za vrijeme razvoja i zrenja plodova) 18 - 23°C. Slabo podnosi jake udare vjetra i višak vode u području korijena.
Vrijeme sadnje
Breskva se sadi u proljeće ili u jesen. U toplim i mediteranskim krajevima, preporučuje se sadnju obaviti na jesen kako bi mlada biljka iskoristila jesenske kiše te ojačala za sušno ljetno razdoblje iduće godine. Proljetna sadnja se vrši u kontinentalnim krajevima. Optimalna temperatura tla za sadnju je 12 - 15°C.
Breskva se može saditi na više načina (sjemenom ili sadnicama) i u različitim uvjetima (na otvorenom ili u zatvorenom). Ključno je odabrati idealno osunčano i zaštićeno mjesto sadnje za uzgoj na otvorenom te odgovarajuću sortu za podneblje i druge ekološke uvjete.
Sjeme breskve se može sijati direktno u tlo tijekom jeseni ili proljeća, a može se i pohraniti do siječnja ili prosinca nakon čega se vrši hladni tretman ili stratifikacija, kako bi se potaknulo klijanje. Stratifikacija se vrši tako da se sjeme prvo namače u vodi oko 1 - 2 sata, nakon čega se stavlja u plastičnu vrećicu sa malo vlažnom zemljom. U hladnjaku se čuva na temperaturi od -6°C. Klijanje na ovaj način može potrajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, što ovisi o klijavosti sjemena i sorti.
Drugi način je sjetva sjemena breskve direktno u tlo, što se radi na jesen. Tlo treba biti dobro drenirano te bogato organskom tvari. Ako je tlo siromašno, potrebno je dodati kompost ili drugi organski materijal.
Koštica ili sjeme se sadi na dubinu od oko 8 - 10 cm, a zatim se pokriva sa 2,5 cm komposta ili drugog organskog supstrata koji će sjeme štiti od hladnoće. Za dodatnu zaštitu od niskih temperatura zemlja se može i malčirati slamom. Potrebno ju je zaliti tijekom sadnje te nastaviti sa zalijevanjem, ali ne prečesto, već samo kada se tlo osuši. Do proljeća breskva nikne te izrastu nove mlade sadnice.
Sadnja sadnice
Sadnja breskve putem sadnica je češći način nego sadnja putem sjemena. Glavna prednost je ta što se sadnica bolje i brže ukorijeni te je brzo prilagodljiva na vanjske uvjete. Sadnice se obično lako nabavljaju u rasadnicima, a moguć je i uzgoj vlastite reznice iz odraslog stabla breskve. Kod oba slučaja, sadnica prije sadnje treba biti visoka do 150 cm u visini, a idealna visina je 70 - 80 cm.
Važno je i to da na korijenu nema mehaničkih i drugih oštećenja te da su svi biljni organi zdravi - bez bolesti i štetnika. Poželjno je da kora sadnice bude glatka i nježna, također bez oštećenja. Prije same sadnje, dobro je korijen umočiti u hormon rasta ili u otopinu vode i mikoriznih gljiva. Sadi se u zagnojenu rupu duboku 75 cm i široku 60 cm. Sadnica kupljena iz rasadnika je u pravilu već cijepljenja, dok je vlastite reznice potrebno vlastoručno cijepiti.
Faza mirovanja
Faza mirovanja breskve traje od jeseni do ranog proljeća. Breskva je listopadno drvo te na jesen lišće požuti pa otpada. Prilikom zimskog dubokog mirovanja potrebno je paziti na opasnost od smrzavanja stabla - kritične temperature za breskvu se u toj fazi kreću se od - 20 do - 24°C. U fazi mirovanja se vrši sadnja sadnica breskve i pomotehnički zahvati, posebno rezidba te zaštita od bolesti i štetnika, posebno kovrčavosti lista.
Uzgoj u vrtu
Breskva je idealna voćka za vrt. Osim što u proljeće ukrašava vrt svojim izrazito dekorativnim ružičastim cvjetovima, miriše i privlači pčele i druge oprašivače. Idealno mjesto u vrtu sa breskvu je osunčano mjesto zaštićeno od vjetra. Stablo breskve treba najmanje osam sati izravne sunčeve svjetlosti svaki dan, kako bi dalo kvalitetne plodove. Ako je tlo glineno i loše drenirano, breskva se može posaditi i na uzdignutu hrpu zemlje, ili tzv. uzdignutu gredicu.
Sadi se u rupu nekoliko centimetara dublju i dvostruko širu od korijena sadnice. Zatim se može zabiti kolac pokraj rupe, na dubinu od najmanje 2 m. Kolac služi kao potporanj mladoj biljci dok se je zakorijeni. Oko sadnice se može izraditi i zemljani "bazen", kako bi tlo zadržalo vodu. Posađeno stablo se malčira i pričvrsti vezicama za kolac.
Prije uzgoja u vrtu, potrebno je promisliti o mjestu sadnje, jer će na tom mjestu stablo ostati godinama. Najbolja ekspozicija za breskvu je sjever-jug.
Uzgoj u posudi
Breskvu je moguće držati i u posudi ili tegli. Važno je da posuda bude dovoljno velika kako bi vretenasti korijen imao što više prostora za rast. Potrebno je znati da kada korijen dosegne maksimalnu veličinu, niti nadzemni dio se neće više razvijati. Što znači da breskva u posudi nakon nekoliko vremena prestaje sa rastom te služi uglavnom za dekorativne svrhe.
U posudi se moguće i uzgajati bonsai breskvino drvo. Zemlja u posudi treba biti bogata humusom i dobro propusna. Biljka se ne treba zalijevati često, s obzirom na to da voda nema okolnog prostora za otjecanje, već je moguće zadržavanje u području korijena, što može izazvati truljenje korijena. Za uzgoj breskve u posudi preporučuje se odabrati manje bujne sorte.
Održavanje i njega
Breskva zahtijeva dosta redovne njege i održavanja. Od agrotehničkih mjera najvažnije su navodnjavanje, održavanje uzgojnog oblika rezidbom te prorjeđivanje plodova. Kako bi se postigla odgovarajuća veličina i kvaliteta plodova, potrebno je vršiti i pomotehničke mjere od kojih su najvažniji prorjeđivanje plodova i orezivanje grana.
Neke sorte breskve su više otporne na sušu, a neke manje. Ovisno o sorti, potrebno je prilagoditi navodnjavanje. Većina krupnoplodnih sorti bresaka je osjetljivo na sušu, zato što plodovi zahtijevaju velike količine vode. Najveće zahtjeve za vodom breskva ima tijekom kasnog proljeća i ljeta kada se temperature zraka značajno počinju povećavati. Tada intenzivno rastu mladice te se formiraju plodovi, za što je potrebno navodnjavanje. Sa navodnjavanjem se ne smije pretjerati, odnosno navodnjavati u kišnim razdobljima, kada ima dovoljno vode u tlu.
Breskva je voćna vrsta vrlo osjetljiva na višak vode u tlu, koji može dovesti do gušenja i truljenja korijena, posebno ako se uzgaja u tlima koja nisu propusna i koja nemaju povoljna druga fizikalna svojstva. Na takvim tlima se koristi šljiva kao podloga, zbog veće tolerantnosti na zadržavanje vode.
Vrijeme berbe plodova breskve može biti od svibnja do kolovoza, što ovisi prvenstveno da li se radi o ranoj ili kasnoj sorti.
