S jučerašnjim danom, kako su kazali iz ovog ministarstva za Klix, cijene benzina na pumpama kreću se od 2,36 do 2,61 KM po litru, a litar dizela košta od 2,31 do 2,66 KM. Cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj također su u proteklom periodu rasle, i to za 4 do 7 feninga, ali su i dalje niže od onih na pumpama u Federaciji BiH. Tako se cijena litra benzina u RS-u kreće od 2,38 do 2,49 KM, dok je cijena dizel goriva od 2,34 do 2,49 KM po litru.
Prosječne cijene goriva, i dizela i benzina, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u istom periodu prošle godine bile su oko 1,85 KM po litru, što je i za 80 feninga manje nego sada, dok je u istom periodu 2020. godine litar dizel goriva bio u prosjeku 2,31 KM, a benzina 2,26 KM. "Rast cijena naftnih derivata uzrokovan je rastom burzovnih cijena sirove nafte na globalnom tržištu i rastom dolara.
Navedena dinamika cijena sirove nafte utiče i na burzovne kotacije naftnih derivata na referentnim berzama u Mediteranu i slijedom toga i na formiranje rafinerijskih cijena. Imajući u vidu navedeno, evidentno je da je vanjski faktor utjecao na povećanje rafinerijskih cijena, odnosno nabavnih cijena derivata, a BiH kao uvoznik na navedeno ne može uticati", pojasnili su iz Ministarstva trgovine FBiH za Klix.
Na problem koji konstantno povećanje cijena goriva pravi upozoravaju već duže vrijeme i gospodarstvenici i poljoprivrednici, prijevoznici, ali i građani koji traže neku pomoć i ograničavanje rasta cijena. Upravo to je uradila susjedna Hrvatska gdje je Vlada ove zemlje odlučila da zamrzne cijenu benzina na 11,37 kuna (2,85 KM), a dizela na 11,29 kuna (2,83 KM).
Mjera koja je poduzeta u našoj zemlji kako bi se spriječilo divljanje cijena je utvrđivanje maksimalne visine marži na naftne derivate, te je Vlada Federacije BiH propisala gospodarskim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 6 feninga po litru derivata, a gospodarskim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo maksimalnu visinu marže u iznosu od 25 feninga po litru. "Propisivanje druge mjere sigurno bi u Federaciji BiH uzrokovalo smanjenu ponudu, odnosno nestašicu proizvoda koji se uvoze, a to bi u konačnici generiralo sivu ekonomiju. Naime, ekonomski je logično da nijedan trgovac neće raditi na svoju štetu, odnosno zbog mjere zamrzavanja cijena na određenoj razini trgovci neće uvoziti proizvode koje će biti prinuđeni prodavati po cijeni nižoj od nabavne cijene", kazali su za Klix.ba iz Ministarstva trgovine FBiH. Zamrzavanje cijena u Hrvatskoj, smatra Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, je "samo privremena mjera koja ima psihološki i trenutni efekt i može dovesti tržište u pitanje sa snabdijevanjem, jer će distributeri možda, zbog konstantnog rasta ulaznih cijena, doći u situaciju da im nije profitabilno uopće prodavati naftne derivate i benzinske pumpe mogu imati problem sa nestašicama". "Što bi značilo zamrzavanje cijena ako danas i već u idućim danima ulazne cijene krenu padati, u tom slučaju distributeri će zadržavati cijene i dalje, dok će im marža, to jeste profit, automatski rasti. Smatram da je za naftu u maloprodaji najefikasniji model kontrole ograničenje marže, koja je na snazi na našem tržištu. U Republici Srpskoj od travnja 2021. godine na snazi je ograničenje marže na naftne derivate od 25 feninga u maloprodaji i 6 feninga u veleprodaji, i to je mehanizam koji je Vlada postavila kao neposrednu kontrolu cijena. Taj mehanizam ne dozvoljava nekontroliran rast cijena naftnih derivata na tržištu, jer ako usporedimo cijene u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji, vidimo da su cijene u Republici Srpskoj niže i za 40 feninga, pa čak i u odnosu na Federaciju BiH od 10 do 15 feninga", kazao je Trišić.
Prema podacima novog Biltena o cijenama naftnih derivata crnogorskog Ministarstva kapitalnih investicija, cijene goriva, od zemalja regije, u Bosni i Hercegovini su među najnižima. Tako je, prema ovom biltenu, prosječna cijena litra dizel goriva u BiH 2,44 KM, a jeftinija je samo u Sjevernoj Makedoniji gdje se za litar ovog goriva plaća 2,24 KM. U Crnoj Gori ta cijena je 2,71 KM, u Albaniji 3,10 KM, Srbiji 2,99 KM, a u Hrvatskoj 2,97 KM. Najskuplji litar dizel goriva u Europi plaćaju građani Švedske i to 3,98 KM. Najviše novca za litar benzin goriva u Europi daju građani Nizozemske i to 3,93 KM, a najmanje građani Bugarske 2,42 KM. Prosječna cijena u BiH, prema Biltenu, je 2,44 KM, u Crnoj Gori je 2,93 KM, u Albaniji je njegova cijena 3,12 KM, a u Hrvatskoj 2,97 KM.
Među najjeftinijima, uz BiH, je Srbija gdje litar benzina košta 2,85, te Sjeverna Makedonija sa 2,48 KM po litru benzina. "I u narednom periodu očekujem nestabilan period na našem tržištu, kao i u regiji. Prvi kvartal ove godine će i dalje biti podložan raznim utjecajima, a prvenstveno zbog globalne energetske krize", kazao je Trišić.
Prosječne cijene goriva, i dizela i benzina, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u istom periodu prošle godine bile su oko 1,85 KM po litru, što je i za 80 feninga manje nego sada, dok je u istom periodu 2020. godine litar dizel goriva bio u prosjeku 2,31 KM, a benzina 2,26 KM. "Rast cijena naftnih derivata uzrokovan je rastom burzovnih cijena sirove nafte na globalnom tržištu i rastom dolara.
Navedena dinamika cijena sirove nafte utiče i na burzovne kotacije naftnih derivata na referentnim berzama u Mediteranu i slijedom toga i na formiranje rafinerijskih cijena. Imajući u vidu navedeno, evidentno je da je vanjski faktor utjecao na povećanje rafinerijskih cijena, odnosno nabavnih cijena derivata, a BiH kao uvoznik na navedeno ne može uticati", pojasnili su iz Ministarstva trgovine FBiH za Klix.
Na problem koji konstantno povećanje cijena goriva pravi upozoravaju već duže vrijeme i gospodarstvenici i poljoprivrednici, prijevoznici, ali i građani koji traže neku pomoć i ograničavanje rasta cijena. Upravo to je uradila susjedna Hrvatska gdje je Vlada ove zemlje odlučila da zamrzne cijenu benzina na 11,37 kuna (2,85 KM), a dizela na 11,29 kuna (2,83 KM).
Mjera koja je poduzeta u našoj zemlji kako bi se spriječilo divljanje cijena je utvrđivanje maksimalne visine marži na naftne derivate, te je Vlada Federacije BiH propisala gospodarskim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 6 feninga po litru derivata, a gospodarskim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo maksimalnu visinu marže u iznosu od 25 feninga po litru. "Propisivanje druge mjere sigurno bi u Federaciji BiH uzrokovalo smanjenu ponudu, odnosno nestašicu proizvoda koji se uvoze, a to bi u konačnici generiralo sivu ekonomiju. Naime, ekonomski je logično da nijedan trgovac neće raditi na svoju štetu, odnosno zbog mjere zamrzavanja cijena na određenoj razini trgovci neće uvoziti proizvode koje će biti prinuđeni prodavati po cijeni nižoj od nabavne cijene", kazali su za Klix.ba iz Ministarstva trgovine FBiH. Zamrzavanje cijena u Hrvatskoj, smatra Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, je "samo privremena mjera koja ima psihološki i trenutni efekt i može dovesti tržište u pitanje sa snabdijevanjem, jer će distributeri možda, zbog konstantnog rasta ulaznih cijena, doći u situaciju da im nije profitabilno uopće prodavati naftne derivate i benzinske pumpe mogu imati problem sa nestašicama". "Što bi značilo zamrzavanje cijena ako danas i već u idućim danima ulazne cijene krenu padati, u tom slučaju distributeri će zadržavati cijene i dalje, dok će im marža, to jeste profit, automatski rasti. Smatram da je za naftu u maloprodaji najefikasniji model kontrole ograničenje marže, koja je na snazi na našem tržištu. U Republici Srpskoj od travnja 2021. godine na snazi je ograničenje marže na naftne derivate od 25 feninga u maloprodaji i 6 feninga u veleprodaji, i to je mehanizam koji je Vlada postavila kao neposrednu kontrolu cijena. Taj mehanizam ne dozvoljava nekontroliran rast cijena naftnih derivata na tržištu, jer ako usporedimo cijene u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji, vidimo da su cijene u Republici Srpskoj niže i za 40 feninga, pa čak i u odnosu na Federaciju BiH od 10 do 15 feninga", kazao je Trišić.
Prema podacima novog Biltena o cijenama naftnih derivata crnogorskog Ministarstva kapitalnih investicija, cijene goriva, od zemalja regije, u Bosni i Hercegovini su među najnižima. Tako je, prema ovom biltenu, prosječna cijena litra dizel goriva u BiH 2,44 KM, a jeftinija je samo u Sjevernoj Makedoniji gdje se za litar ovog goriva plaća 2,24 KM. U Crnoj Gori ta cijena je 2,71 KM, u Albaniji 3,10 KM, Srbiji 2,99 KM, a u Hrvatskoj 2,97 KM. Najskuplji litar dizel goriva u Europi plaćaju građani Švedske i to 3,98 KM. Najviše novca za litar benzin goriva u Europi daju građani Nizozemske i to 3,93 KM, a najmanje građani Bugarske 2,42 KM. Prosječna cijena u BiH, prema Biltenu, je 2,44 KM, u Crnoj Gori je 2,93 KM, u Albaniji je njegova cijena 3,12 KM, a u Hrvatskoj 2,97 KM.
Među najjeftinijima, uz BiH, je Srbija gdje litar benzina košta 2,85, te Sjeverna Makedonija sa 2,48 KM po litru benzina. "I u narednom periodu očekujem nestabilan period na našem tržištu, kao i u regiji. Prvi kvartal ove godine će i dalje biti podložan raznim utjecajima, a prvenstveno zbog globalne energetske krize", kazao je Trišić.
