Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv Zlatana Jelića, rođenog 14. prosinca 1970. godine u Mostaru, državljanina Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
On se tereti da je od svibnja 1993. do ožujka 1994. godine, za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije R BiH i HVO-a, u svojstvu zapovjednika 1. djelatne bojne Vojne policije HVO, te 1. lakojurišne bojne VP HVO, te zapovjednika koji je pod kontrolom imao sve postrojbe HVO-a na području Mostara, postupao protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba.
U optužnici se navodi da su, u okviru širokog i sustavnog napada snaga HVO-a i Vojne policije HVO, na bošnjačko civilno stanovništvo na području Mostara, počinjeni zločini nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti.
“Navedeni zločini su počinjeni prisilnim etničkim čišćenjem, prisilnim progonom i premještanjem žena i djece na teritoriju pod kontrolom Armije BiH, nezakonitim zatočenjem bošnjačkog stanovništva u više logora i objekata za zatočenje, mučenjem i zlostavljanjem žrtava, prisilnim odvođenjem žrtava u živi štiti ili na prinudne radove na prvoj liniji sukoba, prilikom čega su bili izloženi vatrenim djelovanjima i dovođeni u opasnost po život”, navodi se u optužnici.
Također, kako je priopćeno iz Tužiteljstva BiH, zločini su počinjeni i prisilnim tjeranjem zatočenika da obučeni u uniforme HVO-a, bacaju zapaljive predmete na objekte pod kontrolom Armije BiH, što ih je izlagalo opasnosti da budu ubijeni, mučenjem i zlostavljanjem zatočenika i nanošenjem teških tjelesnih ozlijeda koje su uzrokovale trajne ozlijede i invaliditet kod žrtava.
U optužnici se navodi, da su izvođenja na prinudne radove, obavljanja uz odobrenje i suglanost optuženog Jelića, te da je uslijed prisiljavanja na rad na prvoj liniji, smrtno stradalo najmanje 50 žrtava, a 188 je teže i lakše ranjeno, dok je oko 40 žrtava mučeno i fizički zlostavljano od pripadnika HVO-a.
Također, optuženi se tereti i da je odobravao odvođenje zatočenika iz logora, na prinudne radove na imanjima pojedinih dužnosnika HVO-a, kao i prisiljavanje zatočenika na utovaranje i prijevoz opljačkane imovine stanovništva bošnjačke i srpske nacionalnosti na području Mostara. Optuženi Jelić tereti se da je znao i odobrio počinjenje zločina, te da nije ništa poduzeo da zločine spriječi niti kazni počinitelje.
Počinjenim zločinima, izvršen je progon i etničko čišćenje velikog broja stanovnika Mostara bošnjačke i srpske nacionalnosti.
Optužnica protiv Zlatana Mije Jelića, koji se tereti za krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz članka 172. KZ BiH, jedna je od najopsežnijih optužnica za zločine počinjene na području Mostara.
Radi se o predmetu Kategorije 2, u kojem je istraga započeta u tužiteljstvu Haškog tribunala, nakon čega je predmet proslijeđen na procesuiranje Tužiteljstvu BiH.
Tužiteljstvo BiH će odgovornost optuženog dokazivati pozivanjem više od 200 svjedoka, od kojih će više od 20 svjedočiti uz mjere zaštite, a uz optužnicu je priloženo više od 1.100 dokaznih materijala.
S obzirom da se optuženi nalazi u bjekstvu i na području Hrvatske, bit će raspisana međunarodna potjernica i od vlasti u Hrvatskoj bit će zatraženo izručenje optuženog ili njegovo procesuiranje u pravosudnim institucijama Hrvatske, a o svemu će biti informirano i tužiteljstvo Haškog tribunala.
Inače, Jelić je u poslijeratnom razdoblju široj javnosti u BiH i regiji bio poznat i kao dugogodišnji predsjednik Nogometnog kluba Široki Brijeg, ali i kao član Izvršnog odbora Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH (IO N/FS BiH)./AA/HMS/
On se tereti da je od svibnja 1993. do ožujka 1994. godine, za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije R BiH i HVO-a, u svojstvu zapovjednika 1. djelatne bojne Vojne policije HVO, te 1. lakojurišne bojne VP HVO, te zapovjednika koji je pod kontrolom imao sve postrojbe HVO-a na području Mostara, postupao protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba.
U optužnici se navodi da su, u okviru širokog i sustavnog napada snaga HVO-a i Vojne policije HVO, na bošnjačko civilno stanovništvo na području Mostara, počinjeni zločini nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti.
“Navedeni zločini su počinjeni prisilnim etničkim čišćenjem, prisilnim progonom i premještanjem žena i djece na teritoriju pod kontrolom Armije BiH, nezakonitim zatočenjem bošnjačkog stanovništva u više logora i objekata za zatočenje, mučenjem i zlostavljanjem žrtava, prisilnim odvođenjem žrtava u živi štiti ili na prinudne radove na prvoj liniji sukoba, prilikom čega su bili izloženi vatrenim djelovanjima i dovođeni u opasnost po život”, navodi se u optužnici.
Također, kako je priopćeno iz Tužiteljstva BiH, zločini su počinjeni i prisilnim tjeranjem zatočenika da obučeni u uniforme HVO-a, bacaju zapaljive predmete na objekte pod kontrolom Armije BiH, što ih je izlagalo opasnosti da budu ubijeni, mučenjem i zlostavljanjem zatočenika i nanošenjem teških tjelesnih ozlijeda koje su uzrokovale trajne ozlijede i invaliditet kod žrtava.
U optužnici se navodi, da su izvođenja na prinudne radove, obavljanja uz odobrenje i suglanost optuženog Jelića, te da je uslijed prisiljavanja na rad na prvoj liniji, smrtno stradalo najmanje 50 žrtava, a 188 je teže i lakše ranjeno, dok je oko 40 žrtava mučeno i fizički zlostavljano od pripadnika HVO-a.
Također, optuženi se tereti i da je odobravao odvođenje zatočenika iz logora, na prinudne radove na imanjima pojedinih dužnosnika HVO-a, kao i prisiljavanje zatočenika na utovaranje i prijevoz opljačkane imovine stanovništva bošnjačke i srpske nacionalnosti na području Mostara. Optuženi Jelić tereti se da je znao i odobrio počinjenje zločina, te da nije ništa poduzeo da zločine spriječi niti kazni počinitelje.
Počinjenim zločinima, izvršen je progon i etničko čišćenje velikog broja stanovnika Mostara bošnjačke i srpske nacionalnosti.
Optužnica protiv Zlatana Mije Jelića, koji se tereti za krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz članka 172. KZ BiH, jedna je od najopsežnijih optužnica za zločine počinjene na području Mostara.
Radi se o predmetu Kategorije 2, u kojem je istraga započeta u tužiteljstvu Haškog tribunala, nakon čega je predmet proslijeđen na procesuiranje Tužiteljstvu BiH.
Tužiteljstvo BiH će odgovornost optuženog dokazivati pozivanjem više od 200 svjedoka, od kojih će više od 20 svjedočiti uz mjere zaštite, a uz optužnicu je priloženo više od 1.100 dokaznih materijala.
S obzirom da se optuženi nalazi u bjekstvu i na području Hrvatske, bit će raspisana međunarodna potjernica i od vlasti u Hrvatskoj bit će zatraženo izručenje optuženog ili njegovo procesuiranje u pravosudnim institucijama Hrvatske, a o svemu će biti informirano i tužiteljstvo Haškog tribunala.
Inače, Jelić je u poslijeratnom razdoblju široj javnosti u BiH i regiji bio poznat i kao dugogodišnji predsjednik Nogometnog kluba Široki Brijeg, ali i kao član Izvršnog odbora Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH (IO N/FS BiH)./AA/HMS/
