Proslava otvaranja novog veleposlanstva počinje u 16 sati po lokalnom vremenu, i to točno na sedamdesetu godišnjicu američkog priznanja Države Izrael i dan nakon godišnjice njenog osnutka. Sutra pak Palestinci obilježavaju Nakbu, odnosno Katastrofa, budući da su prije 70 godina na stotine tisuća pripadnika ovog naroda izbjegle ili protjerane iz svojih domova u današnjem Izraelu, prenosi Index.hr.
Dok Trumpova administracija tvrdi da će ovaj potez dovesti do veće stabilnosti u regiji, kritičari se boje upravo suprotnog: Palestinci, koji također traže Jeruzalem, ili barem njegov istočni dio, za budući glavni grad svoje države, pokrenuli su masovne prosvjede odmah nakon Trumpove odluke.
Palestinski prosvjedi nastavili su se i u ožujku i travnju, povodom godišnjice palestinskog progona, a izraelska vojska odgovorila je na njih nasilno, pri čemu je ranila na stotine i ubila na desetke nenaoružanih prosvjednika, kao i dvojicu novinara.
Veliki prosvjedi na granici Gaze i Izraela, ubijena dvojica Palestinaca
Novi prosvjedi na palestinsko-izraelskoj granici izbili su uoči inauguracije američkog veleposlanstva, javlja AFP. Uskoro su počeli pristizati i izvještaji o mrtvima National iz Ujedinjenih Arapskih Emirata prvo je javio da je u prosvjedima ubijen jedan Palestinac, zatim su ruski RT i izraelski Jerusalem Post javili o dvojici ubijenih na granici Gaze i Izraela. Njemačka dpa je na kraju javila da je čak sedam prosvjednika ubijeno.
Stranica Conflict News prenosi procjenu Izraelskih obrambenih snaga (IDF) da je nekih 10 tisuća Palestinaca okupljeno na 10 različitih lokacija na granici, prosvjedujući protiv otvaranja američkog veleposlanstva.
A iako se te prijetnje zasad nisu ostvarile, islamistička organizacija Hamas, koja je na vlasti u Pojasu Gaze, u prosincu je poručila Trumpu da je ''otvorio vrata pakla''. Mnogo alarmantnije za Washington je, međutim, to što je golem dio međunarodne zajednice ili glasao protiv Trumpove odluke ili ostao suzdržan u Glavnoj skupštini UN-a. Samo devet zemalja članica glasalo je protiv rezolucije kojom se tražilo da SAD povuče svoju odluku, uglavnom mikro-državice poput Maršalovih otoka i Naurua.
Glavna kritika koju Palestinci, ali i mnogi drugi diljem svijeta, upućuju Washingtonu, ta je da se ovim odrekao svoje deklarativne uloge poštenog i neutralnog posrednika u višedesetljetnom teritorijalnom sporu između Izraelaca i Palestinaca. SAD se, drugim riječima, s Trumpom čvrsto postavio na stranu Izraela, prihvaćajući njihovo svojatanje cijelog Jeruzalema kao ''nedjeljive i vječne'' prijestolnice židovske države, čime je neutralno rješenje o Jeruzalemu kao zajedničkoj prijestolnici Palestinaca i Izraelaca praktički skinuto sa stola.
Bruce Riedel, bivši časnik CIA-e koji sada upravlja Obavještajnim projektom na Instituciji Brookings, u razgovoru za CNN ocijenio je kako je, s tenzijama između Irana i Izraela u Siriji, predsjednik Trump sada samo na ''nekoliko dana od bacanja još jedne bačve benzina na vatru preseljenjem veleposlanstva u Jeruzalem'', što je ''vrlo opasno''.
S druge strane, američki veleposlanik u Izraelu David Friedman u petak je novinarima izrazio optimizam oko svog dolaska u Jeruzalem: ''Na dugi rok smo uvjereni da ova odluka stvara priliku i platformu kako bismo nastavili s mirovnim procesom na temelju stvarnosti, a ne fantazija. Prilično smo optimistični da će ova odluka ultimativno stvoriti više, a ne manje stabilnosti.''
Trump kaže da je samo ''prepoznao stvarnost''
Drugim riječima, Trumpova Bijela kuća smatra da će priznanje otvoriti prostor za realističnije pregovore jer će dati Izraelu mogućnost da pregovara s pozicije snage, a onda i da pristane na ustupke i konačno sklopi mir s Palestinom. Međutim, Friedman je priznao da SAD nije zatražio ni dobio ikakve ustupke od Izraela u zamjenu za priznanje. Američki State Department se ipak donekle ogradio, naglašavajući da ''ne zauzima poziciju o pitanjima konačnog statusa, uključujući specifične granice izraelskog suvereniteta u Jeruzalemu niti o razrješenju osporavanih granica''.
Friedman će predsjedati ceremonijom posvete veleposlanstva, a pratit će ga zamjenik državnog tajnika John Sullivan, ministar financija Steven Mnuchin, Trumpov zet i visoki savjetnik Jared Kushner, njegova kći Ivanka Trump i posebni predstavnik za međunarodne pregovore Jason Greenblatt. Sam Trump ipak neće nazočiti otvaranju.
Trump je u prosincu svojom odlukom o Jeruzalemu samo ispunio svoje predizborno obećanje, opravdavajući je kao ''prepoznavanje stvarnosti da je Jeruzalem izraelska prijestolnica i sjedište njegove vlade''. No kao i u slučaju nedavnog povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom, riječ je o vrlo rizičnom potezu koji samo produbljuje ionako opasne tenzije u regiji. Status Jeruzalema međunarodni su pregovarači redovito ostavljali kao zadnje pitanje u mirovnim pregovorima između Izraela i Palestine.
Analitičarka: Vrlo opasna poruka u regiji
Naravno, Jeruzalem, čiju je istočnu polovicu Izrael de facto pripojio nakon rata s arapskim susjedima 1967., nije samo točka nacionalnog nego i religijskog spora, budući da se u njemu nalaze najsvetija mjesta za židove i kršćane, kao i jedno od najsvetijih mjesta za muslimane. A ceremoniji otvaranja prisustvovat će i kontroverzni američki pastori John Hagee i Robert Jeffress, predstavnici fundamentalističke kršćanske desnice koja bezuvjetno podržava Izrael i to otvoreno opravdava biblijskim proročanstvima povezanima za Sudnji dan.
''Pitanje nije što će biti regionalna reakcija, pitanje je što je legalno i što je ispravno'', napominje Diana Buttu, analitičarka i bivša savjetnica palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa, za CNN, i dodaje da Trump ovako ''šalje poruku da je (izraelsko) zauzimanje teritorija silom u redu'', što je ''vrlo opasna poruka u regiji''.
Aaron David Miller, bivši američki pregovarač za Bliski istok i potpredsjednik Centra Wilson, također upozorava da Trump ovom odlukom nije ''skinuo Jeruzalem sa stola'' nego je to pitanje ''postavio u prvi plan u vrijeme kad nijedna strana nije voljna ili u stanju pregovarati oko njega''. Jedino je rješenje, smatra, da Trump iznese mirovni plan u kojem će Palestincima biti zajamčeni državnost i istočni Jeruzalem kao prijestolnica te države. U suprotnom, ''praktički je sigurno da neće biti dogovora, a vjerojatnost nasilja u Jeruzalemu će se u budućnosti uvećati''.
Dnevnik.ba
Dok Trumpova administracija tvrdi da će ovaj potez dovesti do veće stabilnosti u regiji, kritičari se boje upravo suprotnog: Palestinci, koji također traže Jeruzalem, ili barem njegov istočni dio, za budući glavni grad svoje države, pokrenuli su masovne prosvjede odmah nakon Trumpove odluke.
Palestinski prosvjedi nastavili su se i u ožujku i travnju, povodom godišnjice palestinskog progona, a izraelska vojska odgovorila je na njih nasilno, pri čemu je ranila na stotine i ubila na desetke nenaoružanih prosvjednika, kao i dvojicu novinara.
Veliki prosvjedi na granici Gaze i Izraela, ubijena dvojica Palestinaca
Novi prosvjedi na palestinsko-izraelskoj granici izbili su uoči inauguracije američkog veleposlanstva, javlja AFP. Uskoro su počeli pristizati i izvještaji o mrtvima National iz Ujedinjenih Arapskih Emirata prvo je javio da je u prosvjedima ubijen jedan Palestinac, zatim su ruski RT i izraelski Jerusalem Post javili o dvojici ubijenih na granici Gaze i Izraela. Njemačka dpa je na kraju javila da je čak sedam prosvjednika ubijeno.
Stranica Conflict News prenosi procjenu Izraelskih obrambenih snaga (IDF) da je nekih 10 tisuća Palestinaca okupljeno na 10 različitih lokacija na granici, prosvjedujući protiv otvaranja američkog veleposlanstva.
A iako se te prijetnje zasad nisu ostvarile, islamistička organizacija Hamas, koja je na vlasti u Pojasu Gaze, u prosincu je poručila Trumpu da je ''otvorio vrata pakla''. Mnogo alarmantnije za Washington je, međutim, to što je golem dio međunarodne zajednice ili glasao protiv Trumpove odluke ili ostao suzdržan u Glavnoj skupštini UN-a. Samo devet zemalja članica glasalo je protiv rezolucije kojom se tražilo da SAD povuče svoju odluku, uglavnom mikro-državice poput Maršalovih otoka i Naurua.
Glavna kritika koju Palestinci, ali i mnogi drugi diljem svijeta, upućuju Washingtonu, ta je da se ovim odrekao svoje deklarativne uloge poštenog i neutralnog posrednika u višedesetljetnom teritorijalnom sporu između Izraelaca i Palestinaca. SAD se, drugim riječima, s Trumpom čvrsto postavio na stranu Izraela, prihvaćajući njihovo svojatanje cijelog Jeruzalema kao ''nedjeljive i vječne'' prijestolnice židovske države, čime je neutralno rješenje o Jeruzalemu kao zajedničkoj prijestolnici Palestinaca i Izraelaca praktički skinuto sa stola.
Bruce Riedel, bivši časnik CIA-e koji sada upravlja Obavještajnim projektom na Instituciji Brookings, u razgovoru za CNN ocijenio je kako je, s tenzijama između Irana i Izraela u Siriji, predsjednik Trump sada samo na ''nekoliko dana od bacanja još jedne bačve benzina na vatru preseljenjem veleposlanstva u Jeruzalem'', što je ''vrlo opasno''.
S druge strane, američki veleposlanik u Izraelu David Friedman u petak je novinarima izrazio optimizam oko svog dolaska u Jeruzalem: ''Na dugi rok smo uvjereni da ova odluka stvara priliku i platformu kako bismo nastavili s mirovnim procesom na temelju stvarnosti, a ne fantazija. Prilično smo optimistični da će ova odluka ultimativno stvoriti više, a ne manje stabilnosti.''
Trump kaže da je samo ''prepoznao stvarnost''
Drugim riječima, Trumpova Bijela kuća smatra da će priznanje otvoriti prostor za realističnije pregovore jer će dati Izraelu mogućnost da pregovara s pozicije snage, a onda i da pristane na ustupke i konačno sklopi mir s Palestinom. Međutim, Friedman je priznao da SAD nije zatražio ni dobio ikakve ustupke od Izraela u zamjenu za priznanje. Američki State Department se ipak donekle ogradio, naglašavajući da ''ne zauzima poziciju o pitanjima konačnog statusa, uključujući specifične granice izraelskog suvereniteta u Jeruzalemu niti o razrješenju osporavanih granica''.
Friedman će predsjedati ceremonijom posvete veleposlanstva, a pratit će ga zamjenik državnog tajnika John Sullivan, ministar financija Steven Mnuchin, Trumpov zet i visoki savjetnik Jared Kushner, njegova kći Ivanka Trump i posebni predstavnik za međunarodne pregovore Jason Greenblatt. Sam Trump ipak neće nazočiti otvaranju.
Trump je u prosincu svojom odlukom o Jeruzalemu samo ispunio svoje predizborno obećanje, opravdavajući je kao ''prepoznavanje stvarnosti da je Jeruzalem izraelska prijestolnica i sjedište njegove vlade''. No kao i u slučaju nedavnog povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom, riječ je o vrlo rizičnom potezu koji samo produbljuje ionako opasne tenzije u regiji. Status Jeruzalema međunarodni su pregovarači redovito ostavljali kao zadnje pitanje u mirovnim pregovorima između Izraela i Palestine.
Analitičarka: Vrlo opasna poruka u regiji
Naravno, Jeruzalem, čiju je istočnu polovicu Izrael de facto pripojio nakon rata s arapskim susjedima 1967., nije samo točka nacionalnog nego i religijskog spora, budući da se u njemu nalaze najsvetija mjesta za židove i kršćane, kao i jedno od najsvetijih mjesta za muslimane. A ceremoniji otvaranja prisustvovat će i kontroverzni američki pastori John Hagee i Robert Jeffress, predstavnici fundamentalističke kršćanske desnice koja bezuvjetno podržava Izrael i to otvoreno opravdava biblijskim proročanstvima povezanima za Sudnji dan.
''Pitanje nije što će biti regionalna reakcija, pitanje je što je legalno i što je ispravno'', napominje Diana Buttu, analitičarka i bivša savjetnica palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa, za CNN, i dodaje da Trump ovako ''šalje poruku da je (izraelsko) zauzimanje teritorija silom u redu'', što je ''vrlo opasna poruka u regiji''.
Aaron David Miller, bivši američki pregovarač za Bliski istok i potpredsjednik Centra Wilson, također upozorava da Trump ovom odlukom nije ''skinuo Jeruzalem sa stola'' nego je to pitanje ''postavio u prvi plan u vrijeme kad nijedna strana nije voljna ili u stanju pregovarati oko njega''. Jedino je rješenje, smatra, da Trump iznese mirovni plan u kojem će Palestincima biti zajamčeni državnost i istočni Jeruzalem kao prijestolnica te države. U suprotnom, ''praktički je sigurno da neće biti dogovora, a vjerojatnost nasilja u Jeruzalemu će se u budućnosti uvećati''.
Dnevnik.ba
