Već je izvjesno da je jesenska žetva smilja u Hercegovini podbacila. Većina plantažera nije imala što žeti, međutim, dio proizvođača smilje nije puštao na miru, piše Večernji list BiH. Govoreći o neispunjenim očekivanjima i mogućim posljedicama slabe jesenske žetve, agronom Marko Matić, direktor PZ "Loznica" iz Gnjilišta kod Čapljine, kaže:
"Kad je smilje u pitanju, ne znači da će se uvijek dogoditi druga berba. Lani su vremenski uvjeti bili pogodni, obilna kiša pala je početkom rujna pa je biljka svoje odradila u iduća dva mjeseca, rujnu i listopadu, tako da se koncem jednog i početkom drugog imalo što šišati. Ove godine kiša je pala tek početkom listopada, pa smilje nije moglo odraditi svoje do optimalnoga roka, a to je konac listopada i početak studenoga. Dakle, da zaključimo, druga berba ne mora se dogoditi svake godine, što ovisi vremenskim prilikama. Procesi u biljkama ne mogu se riješiti navodnjavanjem i prihranjivanjem, koji sa sobom nose i prednosti i mane. Sve skupa nam pokazuje kako se još uvijek učimo kada je o smilju riječ", govori Matić. Ističe kako je ljetna žetva osnovna, a druga, ako se dogodi, dogodi.
Nema nikakve filozofije
"Ako nisu povoljni uvjeti za šišanje i berbu smilja, onda to treba ostaviti za iduću godinu. Biljka će to vratiti u idućoj godini. Međutim, ljudi to ne poštuju, masa njih ušla je u drugu berbu ne razmišljajući o mogućim potrebama ili jednostavno iz potrebe. Svjedoci smo da je nastupio prosinac, a ljudi još uvijek hodaju po nasadima. Nastupilo je vrijeme mraza, čak i u Čapljini temperatura se spušta na -3, 4, pa i – 5, a to nije povoljno za berbu, tako da se rade pogreške. Sve te pogreške će se odraziti na biljku u budućem razvoju", kaže. Preporučuje svima da prate što se događa sa smiljem jer tu nema filozofije. Zna se da je smilje došlo iz brda, iz kamena... "Nema pretjeranog iskorištavanja smilja, posebice u prvoj i drugoj godini, nema pretjeranog prihranjivanja i navodnjavanja kako bi se dobilo više zelene mase jer će nam se to negativnim analizama vratiti. Imat ćemo problema u prodaji ulja. Opet kažem, treba promatrati biljku u prirodi i tako se ponašati. Moramo biti sretni jer smo dobili krajnje dobru biljku za uzgoj, ali trebamo raditi pametnije nego do sada", naglašava Matić.
Premašili Francusku
Na upit o mogućim posljedicama izostanka druge žetve konstatira: "Nikakva informacija se ne odražava na tržište sadnog materijala. Sadnice se naručuju, kamenjar ravna, ljudi vide da se nešto događa i svi se nastoje u to uklopiti. Količina posađenog u Hercegovini je nesaglediva, nitko ne zna kolika je. Možda je već posađeno previše, neke kalkulacije govore da bi se 2017. na tržištu moglo pojaviti previše ulja. Proteklih godina smo dosta toga posadili i prvi smo u svijetu. Nigdje u svijetu na tako malom prostoru nije toliko smilja posađeno kao u Hercegovini. Premašili smo Korziku i Francusku. E sad, kud će to krenuti, u ovom trenutku bez, što narod kaže, ‘mlade Ciganke’ nitko ne bi znao reći", završava Matić.
"Kad je smilje u pitanju, ne znači da će se uvijek dogoditi druga berba. Lani su vremenski uvjeti bili pogodni, obilna kiša pala je početkom rujna pa je biljka svoje odradila u iduća dva mjeseca, rujnu i listopadu, tako da se koncem jednog i početkom drugog imalo što šišati. Ove godine kiša je pala tek početkom listopada, pa smilje nije moglo odraditi svoje do optimalnoga roka, a to je konac listopada i početak studenoga. Dakle, da zaključimo, druga berba ne mora se dogoditi svake godine, što ovisi vremenskim prilikama. Procesi u biljkama ne mogu se riješiti navodnjavanjem i prihranjivanjem, koji sa sobom nose i prednosti i mane. Sve skupa nam pokazuje kako se još uvijek učimo kada je o smilju riječ", govori Matić. Ističe kako je ljetna žetva osnovna, a druga, ako se dogodi, dogodi.
Nema nikakve filozofije
"Ako nisu povoljni uvjeti za šišanje i berbu smilja, onda to treba ostaviti za iduću godinu. Biljka će to vratiti u idućoj godini. Međutim, ljudi to ne poštuju, masa njih ušla je u drugu berbu ne razmišljajući o mogućim potrebama ili jednostavno iz potrebe. Svjedoci smo da je nastupio prosinac, a ljudi još uvijek hodaju po nasadima. Nastupilo je vrijeme mraza, čak i u Čapljini temperatura se spušta na -3, 4, pa i – 5, a to nije povoljno za berbu, tako da se rade pogreške. Sve te pogreške će se odraziti na biljku u budućem razvoju", kaže. Preporučuje svima da prate što se događa sa smiljem jer tu nema filozofije. Zna se da je smilje došlo iz brda, iz kamena... "Nema pretjeranog iskorištavanja smilja, posebice u prvoj i drugoj godini, nema pretjeranog prihranjivanja i navodnjavanja kako bi se dobilo više zelene mase jer će nam se to negativnim analizama vratiti. Imat ćemo problema u prodaji ulja. Opet kažem, treba promatrati biljku u prirodi i tako se ponašati. Moramo biti sretni jer smo dobili krajnje dobru biljku za uzgoj, ali trebamo raditi pametnije nego do sada", naglašava Matić.
Premašili Francusku
Na upit o mogućim posljedicama izostanka druge žetve konstatira: "Nikakva informacija se ne odražava na tržište sadnog materijala. Sadnice se naručuju, kamenjar ravna, ljudi vide da se nešto događa i svi se nastoje u to uklopiti. Količina posađenog u Hercegovini je nesaglediva, nitko ne zna kolika je. Možda je već posađeno previše, neke kalkulacije govore da bi se 2017. na tržištu moglo pojaviti previše ulja. Proteklih godina smo dosta toga posadili i prvi smo u svijetu. Nigdje u svijetu na tako malom prostoru nije toliko smilja posađeno kao u Hercegovini. Premašili smo Korziku i Francusku. E sad, kud će to krenuti, u ovom trenutku bez, što narod kaže, ‘mlade Ciganke’ nitko ne bi znao reći", završava Matić.
