Doba pandemije pokazalo je koliko su sela još važna. Mnogi su odlučili obnoviti stare kuće, napraviti vikendice, postaviti montažni objekt, a sve da bi se maknuli iz središta u kojima ih ''svi vide'' i gdje je teško bilo u vremenu policijskog sata izići i prošetati, biti na svježem zraku, a pritom biti siguran da te netko neće upozoriti ili u svoj histeriji pozvati policiju. Na selu se opet počelo saditi i sijati, pa imamo rekordnu godinu proizvodnje za vlastite potrebe, piše Večernji list BiH.
Pomoć mladima
O važnosti sela konačno je na konkretan način progovorila i politika. Vlada RS-a krenula je u projekt izgradnje stanova supružnicima i samohranim roditeljima mlađim od 30 godina. Koliko je ideja privlačna, potvrđuje i činjenica da se traži i da se dobna granica pomakne na više godina. Sonja Davidović, ministrica obitelji, mladih i sporta RS-a, istaknula je da će oni koji žele da im se pomogne izgraditi kuća, morati imati zemljište na kojem se može graditi. Pomoć planira i resor poljoprivrede da se dodatno potakne i proizvodnja hrane na selu. Da zanimanja ima, potvrđuje IT stručnjak koji se planira javiti na poziv.
''Treba mi samo brz i kvalitetan internet. Na selu ću barem biti zdraviji, a u gradu u kojem sad živim maska mi je trebala i prije pandemije koliko je zagađenje'', objasnio je. Da i FBiH razmišlja u kontekstu revitalizacije sela, potvrđuje i izjava ministrice turizma i okoliša Edite Đapo, i to u kontekstu da bi selo moglo postati novi turistički brend.
''Jednako kao i svaku drugu krizu, smatram da i pandemiju COVID-19 možemo promatrati kao našu veliku šansu. Zatvorene granice i značajno reducirano kretanje ljudi vratile su ljude u okrilje sigurnog života. To nas vraća selu i zdravom načinu života gdje seoska domaćinstva predstavljaju neprocjenjiv društveni i prirodni resurs, mirno i zdravo okruženje te komunikaciju s lokalnim domaćinima. Ruralni turizam daje mogućnost kušanja domaće hrane, poljoprivrednih proizvoda i upoznavanje sa životom na selu, što može biti vrlo atraktivno za potencijalne turiste koji dosad nisu preferirali ruralni turizam kao vid odmora'', kazala je, između ostalog, Đapo.
Prihodi iz triju izvora
Još prije početka pandemije, poznati turistički poduzetnik iz RH Nedjeljko Pinezić na primjeru nekoliko gradova podno Alpa objašnjavao je kako bi Hercegovina mogla postati 'mala Švicarska', a upravo je ova pandemija, koliko god teška bila, prilika da se počne s konkretnim potezima u razvoju ovih krajeva. Spomenuo je probleme austrijskih, njemačkih i talijanskih pokrajina koje su okrenule stvar u svoju korist.
''One su imale slične probleme nekad kao Hercegovina danas, a onda su uspostavili model da stanovništvo tih prostora može prihode ostvarivati iz triju izvora; jedno je rad u poduzeću koje tu postoji, drugo poljoprivredna djelatnost kroz, primjerice, zadružni model i treće je turizam kao smještaj u domaćinstvu i turizam kao mjesto prodaje svojih autohtonih proizvoda i takvi modeli tu odlično funkcioniraju'', kazao je.
Pomoć mladima
O važnosti sela konačno je na konkretan način progovorila i politika. Vlada RS-a krenula je u projekt izgradnje stanova supružnicima i samohranim roditeljima mlađim od 30 godina. Koliko je ideja privlačna, potvrđuje i činjenica da se traži i da se dobna granica pomakne na više godina. Sonja Davidović, ministrica obitelji, mladih i sporta RS-a, istaknula je da će oni koji žele da im se pomogne izgraditi kuća, morati imati zemljište na kojem se može graditi. Pomoć planira i resor poljoprivrede da se dodatno potakne i proizvodnja hrane na selu. Da zanimanja ima, potvrđuje IT stručnjak koji se planira javiti na poziv.
''Treba mi samo brz i kvalitetan internet. Na selu ću barem biti zdraviji, a u gradu u kojem sad živim maska mi je trebala i prije pandemije koliko je zagađenje'', objasnio je. Da i FBiH razmišlja u kontekstu revitalizacije sela, potvrđuje i izjava ministrice turizma i okoliša Edite Đapo, i to u kontekstu da bi selo moglo postati novi turistički brend.
''Jednako kao i svaku drugu krizu, smatram da i pandemiju COVID-19 možemo promatrati kao našu veliku šansu. Zatvorene granice i značajno reducirano kretanje ljudi vratile su ljude u okrilje sigurnog života. To nas vraća selu i zdravom načinu života gdje seoska domaćinstva predstavljaju neprocjenjiv društveni i prirodni resurs, mirno i zdravo okruženje te komunikaciju s lokalnim domaćinima. Ruralni turizam daje mogućnost kušanja domaće hrane, poljoprivrednih proizvoda i upoznavanje sa životom na selu, što može biti vrlo atraktivno za potencijalne turiste koji dosad nisu preferirali ruralni turizam kao vid odmora'', kazala je, između ostalog, Đapo.
Prihodi iz triju izvora
Još prije početka pandemije, poznati turistički poduzetnik iz RH Nedjeljko Pinezić na primjeru nekoliko gradova podno Alpa objašnjavao je kako bi Hercegovina mogla postati 'mala Švicarska', a upravo je ova pandemija, koliko god teška bila, prilika da se počne s konkretnim potezima u razvoju ovih krajeva. Spomenuo je probleme austrijskih, njemačkih i talijanskih pokrajina koje su okrenule stvar u svoju korist.
''One su imale slične probleme nekad kao Hercegovina danas, a onda su uspostavili model da stanovništvo tih prostora može prihode ostvarivati iz triju izvora; jedno je rad u poduzeću koje tu postoji, drugo poljoprivredna djelatnost kroz, primjerice, zadružni model i treće je turizam kao smještaj u domaćinstvu i turizam kao mjesto prodaje svojih autohtonih proizvoda i takvi modeli tu odlično funkcioniraju'', kazao je.
