Niz klimatskih podataka o temperaturi, toplini oceana i antarktičkom ledu uznemirio je neke znanstvenike koji kažu da su brzina promjene i tajming događaja bez presedana. Opasni toplinski valovi u Europi mogli bi oboriti nove rekorde, ističe UN.
Teško je odmah povezati ove događaje s klimatskim promjenama jer su vremenske prilike i oceani prilično kompleksni sustavi. Studije su još u tijeku, ali znanstvenici već strahuju da se razvijaju neki od najgorih mogućih scenarija, piše BBC.
"Ne sjećam se sličnog razdoblja, ovo je neistraženi teritorij"
"Ne sjećam se sličnog razdoblja u kojem su svi dijelovi klimatskog sustava bili na rekordnim ili abnormalnim vrijednostima", rekao je Thomas Smith, ekološki geograf na London School of Economics.
"Planet je sada u neistraženom teritoriju zbog globalnog zatopljenja izazvanog izgaranjem fosilnih goriva, kao i toplinskog vala od prvog El Niña od 2018. godine - prirodnog vremenskog sustava koji zagrijava atmosferu", kaže dr. Paulo Ceppi, predavač klimatskih znanosti na londonskom Imperial Collegeu.
Ovo su četiri klimatska rekorda koja su do sada srušena ovog ljeta - najtopliji dan, najtopliji lipanj na globalnoj razini, ekstremni toplinski valovi na moru, rekordno niska količina morskog leda na Antarktiku.
Svijet je u srpnju iskusio najtopliji dan ikada zabilježen, oborivši globalni rekord prosječne temperature postavljen 2016. godine. Prosječna globalna temperatura prvi put je premašila 17 stupnjeva Celzijevih, dosegnuvši 17.08 stupnjeva 6. srpnja, prema europskoj službi za praćenje klime Copernicus.
"Za ovaj trend su 100% zaslužni ljudi"
Stalne emisije nastale izgaranjem fosilnih goriva poput nafte, ugljena i plina stoje iza trenda zagrijavanja planeta. To je upravo ono što se predviđalo da će se dogoditi zbog zagrijavanja od stakleničkih plinova, kaže klimatska znanstvenica dr. Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu: "Za ovaj uzlazni trend 100% su zaslužni ljudi."
"Ako sam nečim iznenađen, onda je to činjenica da su rekordi oboreni u lipnju, dakle ranije kroz godinu. El Niño obično nema globalni utjecaj u prvih pet ili šest mjeseci", kaže dr. Smith. El Niño je najsnažnija prirodna klimatska fluktuacija na svijetu. Donosi topliju vodu na površinu u tropskom Pacifiku, gurajući topliji zrak u atmosferu. Obično povećava globalnu temperaturu zraka.
Prosječna globalna temperatura u lipnju ove godine bila je 1.47 stupnjeva viša od tipične za lipanj u predindustrijskom razdoblju. Ljudi su počeli ispuštati stakleničke plinove u atmosferu nakon početka industrijske revolucije oko 1800. godine.
"Teško je reći što će se dogoditi u sljedećih 10 godina. Sigurno neće biti hladnije"
Upitan je li ljeto 2023. ono što je očekivao prije deset godina, dr. Smith kaže da su klimatski modeli dobri u predviđanju dugoročnih trendova, ali ne i u predviđanju sljedećih 10 godina.
"Modeli iz 90-ih godina uglavnom su dobro procijenili što će se događati danas, ali vrlo je teško prognozirati kako će točno izgledati sljedećih 10 godina. Sigurno neće biti hladnije", kaže dr. Smith za BBC.
Ekstremni toplinski valovi na moru
Prosječna globalna temperatura oceana oborila je rekorde za svibanj, lipanj i srpanj. Približava se najvišoj ikad zabilježenoj površinskoj temperaturi mora iz 2016. godine. No znanstvenike posebno zabrinjava ekstremna vrućina u sjevernom Atlantskom oceanu.
"U ovom dijelu Atlantika nikada nismo imali morski toplinski val. Nisam ovo očekivala", kaže Daniela Schmidt, profesorica znanosti o Zemlji na Sveučilištu u Bristolu.
U lipnju su temperature na zapadnoj obali Irske bile četiri do pet stupnjeva iznad prosjeka, što je Nacionalna uprava za oceane i atmosferu klasificirala kao toplinski val kategorije 5 ili "iznad ekstremnog".
"Pojavljuju se stvari koje nismo predvidjeli"
Izravno pripisivanje ovog toplinskog vala klimatskim promjenama je složeno, ali radi se na tome, kaže profesorica Schmidt. Jasno je da se svijet zagrijao i da su oceani apsorbirali većinu te topline iz atmosfere: "Naši modeli imaju prirodnu varijabilnost, ali još uvijek se pojavljuju stvari koje nismo predvidjeli ili barem nismo predvidjeli zasad."
Schmidt naglašava utjecaj ove vrućine na morske ekosustave koji proizvode 50% svjetskog kisika: "Ljudi obično razmišljaju o uvenuću drveća i trave kada govorimo o toplinskim valovima. Atlantik je pet stupnjeva topliji nego što bi trebao biti - to znači da organizmi trebaju 50% više hrane samo da bi normalno funkcionirali."
Rekordno niska količina antarktičkog morskog leda
Područje pokriveno morskim ledom na Antarktiku rekordno je nisko za srpanj. U usporedbi s prosjekom, od 1981. do 2010. nedostaje područje oko 10 puta veće od Ujedinjenog Kraljevstva.
Znanstvenici pokušavaju otkriti točnu vezu s klimatskim promjenama. Zagrijavanje planeta može smanjiti količinu morskog leda na Antarktiku, ali trenutačno dramatično smanjenje moglo bi biti posljedica lokalnih vremenskih uvjeta ili oceanskih struja, objašnjava dr. Caroline Holmes iz British Antarctic Surveyja.
"Ovo je potpuno drukčije od svega što se inače viđa u srpnju. Leda ima 10% manje od prethodne najniže razine, što je ogromna razlika", kaže Holmes. Ona to naziva "još jednim znakom da zapravo ne razumijemo tempo promjena".
Znanstvenici su očekivali da će globalno zatopljenje utjecati na morski led na Antarktiku u nekom trenutku, ali sve do 2015. ono je bilo suprotno globalnom trendu za druge oceane, ističe dr. Holmes.
"Pali smo s litice i ne znamo što je na dnu"
"Možemo reći da smo pali s litice, ali još padamo i ne znamo što je na dnu. Ovo nas je iznenadilo u smislu brzine događanja. To definitivno nije najbolji scenarij nego upravo suprotno", objašnjava dr. Holmes.
Sasvim sigurno možemo očekivati sve više ovakvih rekorda kako godina bude odmicala, kažu znanstvenici. Ali bilo bi pogrešno nazvati ovo što se događa "klimatskim kolapsom" ili "jurećim zagrijavanjem", upozorava dr. Otto. Nalazimo se u novoj eri, ali još uvijek imamo vremena osigurati budućnost za mnoge.
Teško je odmah povezati ove događaje s klimatskim promjenama jer su vremenske prilike i oceani prilično kompleksni sustavi. Studije su još u tijeku, ali znanstvenici već strahuju da se razvijaju neki od najgorih mogućih scenarija, piše BBC.
"Ne sjećam se sličnog razdoblja, ovo je neistraženi teritorij"
"Ne sjećam se sličnog razdoblja u kojem su svi dijelovi klimatskog sustava bili na rekordnim ili abnormalnim vrijednostima", rekao je Thomas Smith, ekološki geograf na London School of Economics.
"Planet je sada u neistraženom teritoriju zbog globalnog zatopljenja izazvanog izgaranjem fosilnih goriva, kao i toplinskog vala od prvog El Niña od 2018. godine - prirodnog vremenskog sustava koji zagrijava atmosferu", kaže dr. Paulo Ceppi, predavač klimatskih znanosti na londonskom Imperial Collegeu.
Ovo su četiri klimatska rekorda koja su do sada srušena ovog ljeta - najtopliji dan, najtopliji lipanj na globalnoj razini, ekstremni toplinski valovi na moru, rekordno niska količina morskog leda na Antarktiku.
Svijet je u srpnju iskusio najtopliji dan ikada zabilježen, oborivši globalni rekord prosječne temperature postavljen 2016. godine. Prosječna globalna temperatura prvi put je premašila 17 stupnjeva Celzijevih, dosegnuvši 17.08 stupnjeva 6. srpnja, prema europskoj službi za praćenje klime Copernicus.
"Za ovaj trend su 100% zaslužni ljudi"
Stalne emisije nastale izgaranjem fosilnih goriva poput nafte, ugljena i plina stoje iza trenda zagrijavanja planeta. To je upravo ono što se predviđalo da će se dogoditi zbog zagrijavanja od stakleničkih plinova, kaže klimatska znanstvenica dr. Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu: "Za ovaj uzlazni trend 100% su zaslužni ljudi."
"Ako sam nečim iznenađen, onda je to činjenica da su rekordi oboreni u lipnju, dakle ranije kroz godinu. El Niño obično nema globalni utjecaj u prvih pet ili šest mjeseci", kaže dr. Smith. El Niño je najsnažnija prirodna klimatska fluktuacija na svijetu. Donosi topliju vodu na površinu u tropskom Pacifiku, gurajući topliji zrak u atmosferu. Obično povećava globalnu temperaturu zraka.
Prosječna globalna temperatura u lipnju ove godine bila je 1.47 stupnjeva viša od tipične za lipanj u predindustrijskom razdoblju. Ljudi su počeli ispuštati stakleničke plinove u atmosferu nakon početka industrijske revolucije oko 1800. godine.
"Teško je reći što će se dogoditi u sljedećih 10 godina. Sigurno neće biti hladnije"
Upitan je li ljeto 2023. ono što je očekivao prije deset godina, dr. Smith kaže da su klimatski modeli dobri u predviđanju dugoročnih trendova, ali ne i u predviđanju sljedećih 10 godina.
"Modeli iz 90-ih godina uglavnom su dobro procijenili što će se događati danas, ali vrlo je teško prognozirati kako će točno izgledati sljedećih 10 godina. Sigurno neće biti hladnije", kaže dr. Smith za BBC.
Ekstremni toplinski valovi na moru
Prosječna globalna temperatura oceana oborila je rekorde za svibanj, lipanj i srpanj. Približava se najvišoj ikad zabilježenoj površinskoj temperaturi mora iz 2016. godine. No znanstvenike posebno zabrinjava ekstremna vrućina u sjevernom Atlantskom oceanu.
"U ovom dijelu Atlantika nikada nismo imali morski toplinski val. Nisam ovo očekivala", kaže Daniela Schmidt, profesorica znanosti o Zemlji na Sveučilištu u Bristolu.
U lipnju su temperature na zapadnoj obali Irske bile četiri do pet stupnjeva iznad prosjeka, što je Nacionalna uprava za oceane i atmosferu klasificirala kao toplinski val kategorije 5 ili "iznad ekstremnog".
"Pojavljuju se stvari koje nismo predvidjeli"
Izravno pripisivanje ovog toplinskog vala klimatskim promjenama je složeno, ali radi se na tome, kaže profesorica Schmidt. Jasno je da se svijet zagrijao i da su oceani apsorbirali većinu te topline iz atmosfere: "Naši modeli imaju prirodnu varijabilnost, ali još uvijek se pojavljuju stvari koje nismo predvidjeli ili barem nismo predvidjeli zasad."
Schmidt naglašava utjecaj ove vrućine na morske ekosustave koji proizvode 50% svjetskog kisika: "Ljudi obično razmišljaju o uvenuću drveća i trave kada govorimo o toplinskim valovima. Atlantik je pet stupnjeva topliji nego što bi trebao biti - to znači da organizmi trebaju 50% više hrane samo da bi normalno funkcionirali."
Rekordno niska količina antarktičkog morskog leda
Područje pokriveno morskim ledom na Antarktiku rekordno je nisko za srpanj. U usporedbi s prosjekom, od 1981. do 2010. nedostaje područje oko 10 puta veće od Ujedinjenog Kraljevstva.
Znanstvenici pokušavaju otkriti točnu vezu s klimatskim promjenama. Zagrijavanje planeta može smanjiti količinu morskog leda na Antarktiku, ali trenutačno dramatično smanjenje moglo bi biti posljedica lokalnih vremenskih uvjeta ili oceanskih struja, objašnjava dr. Caroline Holmes iz British Antarctic Surveyja.
"Ovo je potpuno drukčije od svega što se inače viđa u srpnju. Leda ima 10% manje od prethodne najniže razine, što je ogromna razlika", kaže Holmes. Ona to naziva "još jednim znakom da zapravo ne razumijemo tempo promjena".
Znanstvenici su očekivali da će globalno zatopljenje utjecati na morski led na Antarktiku u nekom trenutku, ali sve do 2015. ono je bilo suprotno globalnom trendu za druge oceane, ističe dr. Holmes.
"Pali smo s litice i ne znamo što je na dnu"
"Možemo reći da smo pali s litice, ali još padamo i ne znamo što je na dnu. Ovo nas je iznenadilo u smislu brzine događanja. To definitivno nije najbolji scenarij nego upravo suprotno", objašnjava dr. Holmes.
Sasvim sigurno možemo očekivati sve više ovakvih rekorda kako godina bude odmicala, kažu znanstvenici. Ali bilo bi pogrešno nazvati ovo što se događa "klimatskim kolapsom" ili "jurećim zagrijavanjem", upozorava dr. Otto. Nalazimo se u novoj eri, ali još uvijek imamo vremena osigurati budućnost za mnoge.
