Najstariji fosilizirani dokaz života na Zemlji pronađen je u stijenama na Grenlandu starim 3,7 milijardi godina, iz vremena kad je Zemlja nalikovala Marsu.
Stručnjaci su na stijenama u Isui na jugozapadu Grenlanda otkrili malene grumene, između jednog i centrimetra visine, za koje tvrde da su fosilizirane skupine miroba nalik onima pronađenim u moru od Bermuda do Australije.
Ako se potvrdi da je riječ o stromatolitima, fosiliziranim zajednicama bakterija, a ne nekoj čudnoj prirodnoj formaciji, ti će fosili po starosti nadmašiti dosad najstariji dokaz života na Zemlji, fosile iz Australije, za 220 milijuna godina.
Zemlja ipak nije bila pakao
“To bi moglo značiti da prije 3,7 milijardi godina Zemlja nije bila neka vrsta pakla”, rekao je vodeći autor studije objavljene u časopisu “Nature” Allen Nutman sa sveučilišta Wollongong.
“Zemlja je izgleda bila mjesto na kojem je život mogao cvjetati”, dodao je.
Zemlja je stvorena prije 4,6 milijardi godina i ova zajednica naznačuje da se život razvio relativno brzo nakon što je prije četiri milijarde godina završila kiša asteroida.
“Stromatoliti sadrže milijarde bakterija, ekvivalent su gustom stambenom kompleksu”, rekao je znanstvenik Martin Van Kranendonk, koji je identificirao prethodno najstarije fosile.
Je li bilo života na Marsu?
U vrijeme kad su stromatoliti počeli rasti, Zemlja je vjerojatno nalikovala Marsu, a te paralele mogle bi biti novi poticaj istraživanju je li na Marsu nekad bilo života, kažu znanstvenici.
Otkriće na Grenlandu omogućilo je povlačenje snijega i leda, što je otkrilo dugo skrivene stijene. Tamošnja regionalna vlada nada se da će globalno zatopljenje imati barem neke pozitivne efekte, poput otkrivanja više minerala.
Stručnjaci su na stijenama u Isui na jugozapadu Grenlanda otkrili malene grumene, između jednog i centrimetra visine, za koje tvrde da su fosilizirane skupine miroba nalik onima pronađenim u moru od Bermuda do Australije.
Ako se potvrdi da je riječ o stromatolitima, fosiliziranim zajednicama bakterija, a ne nekoj čudnoj prirodnoj formaciji, ti će fosili po starosti nadmašiti dosad najstariji dokaz života na Zemlji, fosile iz Australije, za 220 milijuna godina.
Zemlja ipak nije bila pakao
“To bi moglo značiti da prije 3,7 milijardi godina Zemlja nije bila neka vrsta pakla”, rekao je vodeći autor studije objavljene u časopisu “Nature” Allen Nutman sa sveučilišta Wollongong.
“Zemlja je izgleda bila mjesto na kojem je život mogao cvjetati”, dodao je.
Zemlja je stvorena prije 4,6 milijardi godina i ova zajednica naznačuje da se život razvio relativno brzo nakon što je prije četiri milijarde godina završila kiša asteroida.
“Stromatoliti sadrže milijarde bakterija, ekvivalent su gustom stambenom kompleksu”, rekao je znanstvenik Martin Van Kranendonk, koji je identificirao prethodno najstarije fosile.
New fossils show life on Earth at least 3.7 billion years old, even older than we thought https://t.co/5GXeIPJy3j pic.twitter.com/3cfz89l5Gn
— AFP news agency (@AFP) 1. rujna 2016.
Je li bilo života na Marsu?
U vrijeme kad su stromatoliti počeli rasti, Zemlja je vjerojatno nalikovala Marsu, a te paralele mogle bi biti novi poticaj istraživanju je li na Marsu nekad bilo života, kažu znanstvenici.
Otkriće na Grenlandu omogućilo je povlačenje snijega i leda, što je otkrilo dugo skrivene stijene. Tamošnja regionalna vlada nada se da će globalno zatopljenje imati barem neke pozitivne efekte, poput otkrivanja više minerala.
