Sovjetski Savez znao je da je nuklearna elektrana u Černobilu, na prostoru današnje Ukrajine, bila opasna i prikrivao je u njoj hitna stanja prije eksplozije reaktora 1986., objavile su ukrajinske vlasti u ponedjeljak, otkrivajući arhive na 35. godišnjicu katastrofe.
Nakon neuspjela testiranja četvrtog reaktora u nuklearnoj elektrani, na području tadašnjeg Sovjetskog Sveza, oblaci radioaktivnog materijala iz Černobila proširili su se Europom u najvećoj svjetskoj nuklearnoj katastrofi.
Arhivi pokazuju da je radijacije bilo i 1982. godine, što se tada prikrilo "mjerama za sprječavanje panike i provokativnih glasina", kako je pisalo u izvješću tadašnje tajne službe KGB, objavila je u ponedjeljak ukrajinska tajna služba SBU.
Dodaje da je hitnih stanja u nuklearki bilo i 1984.
Znalo se da je jako opasna
Tako je "godine 1983. sovjetski vrh u Moskvi bio obaviješten da je černobilska nuklearna elektrana jedna od najopasnijih u Sovjetskom Savezu zbog manjka sigurnosne opreme", navodi SBU.
Kada je francuski novinar prikupio uzorke vode i tla iz područja Černobila nakon nesreće 1987. godine, KGB je te uzorke zamijenio drugima u specijalnoj operaciji, navodi SBU, pozivajući se na drugo izvješće koje je također izradio KGB.
Odmah nakon eksplozije poginuo je 31 radnik i vatrogasac od akutnog zračenja. Još tisuće ljudi podlegle su bolestima poput raka izazvanima radijacijom iako je ukupan broj umrlih i žrtava dugotrajnih bolesti od posljedica zračenja predmet rasprava.
Nevladina organizacija Greenpeace ocijenila je 2006. da je nesreća prouzročila smrt 100.000 ljudi.
Nuklearna elektrana u Černobilu nastavila je proizvoditi struju do prosinca 2000., kada je pod pritiskom Zapada isključen njezin posljednji reaktor.
Vlada današnje Ukrajine upozorava da su sovjetske vlasti istragu provele nekompetentno i zataškale istinu. Naredba o evakuaciji cijelog područja izdana je tek 36 sati nakon nesreće.
"35. godišnjica tragedije u Černobilu podsjetnik je na to kako je dezinformiranje za koje je odgovorna država, kao što je to bilo u totalitarnom sovjetskom režimu, izazvalo najveću katastrofu čovječanstva koju je svojim djelovanjem izazvao čovjek", navodi ministarstvo vanjskih poslova.
Nakon neuspjela testiranja četvrtog reaktora u nuklearnoj elektrani, na području tadašnjeg Sovjetskog Sveza, oblaci radioaktivnog materijala iz Černobila proširili su se Europom u najvećoj svjetskoj nuklearnoj katastrofi.
Arhivi pokazuju da je radijacije bilo i 1982. godine, što se tada prikrilo "mjerama za sprječavanje panike i provokativnih glasina", kako je pisalo u izvješću tadašnje tajne službe KGB, objavila je u ponedjeljak ukrajinska tajna služba SBU.
Dodaje da je hitnih stanja u nuklearki bilo i 1984.
Znalo se da je jako opasna
Tako je "godine 1983. sovjetski vrh u Moskvi bio obaviješten da je černobilska nuklearna elektrana jedna od najopasnijih u Sovjetskom Savezu zbog manjka sigurnosne opreme", navodi SBU.
Kada je francuski novinar prikupio uzorke vode i tla iz područja Černobila nakon nesreće 1987. godine, KGB je te uzorke zamijenio drugima u specijalnoj operaciji, navodi SBU, pozivajući se na drugo izvješće koje je također izradio KGB.
Odmah nakon eksplozije poginuo je 31 radnik i vatrogasac od akutnog zračenja. Još tisuće ljudi podlegle su bolestima poput raka izazvanima radijacijom iako je ukupan broj umrlih i žrtava dugotrajnih bolesti od posljedica zračenja predmet rasprava.
Nevladina organizacija Greenpeace ocijenila je 2006. da je nesreća prouzročila smrt 100.000 ljudi.
Nuklearna elektrana u Černobilu nastavila je proizvoditi struju do prosinca 2000., kada je pod pritiskom Zapada isključen njezin posljednji reaktor.
Vlada današnje Ukrajine upozorava da su sovjetske vlasti istragu provele nekompetentno i zataškale istinu. Naredba o evakuaciji cijelog područja izdana je tek 36 sati nakon nesreće.
"35. godišnjica tragedije u Černobilu podsjetnik je na to kako je dezinformiranje za koje je odgovorna država, kao što je to bilo u totalitarnom sovjetskom režimu, izazvalo najveću katastrofu čovječanstva koju je svojim djelovanjem izazvao čovjek", navodi ministarstvo vanjskih poslova.
