Znanstvenici su otkrili 113 milijuna godina star fosil zmije koja ima četiri noge, zajedno s prstima na oba para udova.
Latinskog naziva Tetrapodophis amplectus, nadimka 'grleća zmija', ovo je prvi otkriveni dokaz o postojanju četveronožne zmije.
Kostur od 20-ak centimetara, za koji se vjeruje da potječe iz Brazila, ima vrlo malo glavu, veličine ljudskog nokta na palcu. Također, s prednje strane ima dvije vrlo male noge sa zglobovima, laktovima i dlanovima, dok su stražnje noge nešto duže.
Ovo otkriće pokazuje prilagodbu životinje na rupičanje, odnosno kopanje rupa, prije nego na plivanje, čime je ojačana teza da su se zmije razvile na kopnu.
Dr. Dave Martill, koji je otkrio do sada neviđeni fosil u njemačkom muzeju, navodi kako je riječ o 'nevjerojatno važnom primjerku'.
- Općeprihvaćeno je da su se zmije u jednom trenutku razvile od guštera. Ono što znanstvenici još ne znaju je kada su se razvile, od koje vrste te zašto. Ovaj fosil odgovara na vrlo važna pitanja. Na primjer, sada se čini da su zmije evoluirale od guštera rupičara, a ne morskih - objasnio je Martill.
S njime se slaže i dr. Nick Longrich, sa Sveučilišta Bath, koji je proučavao evolucijske veze zmija.
- Četveronožna zmija čini se kao fantastično otkriće. Za mene, evolucijskog biologa, ovo je predobro da bi bilo istinito. Savršena mala zmija, samo što ima ruke i noge te prste. Ruke i stopala su specijalizirani za hvatanje, stoga kada je zmija počela puzati noge nisu postale beskorisni udovi već su se koristile za nešto drugo. Nismo u potpunosti sigurno što bi to moglo biti, no možda su ih zmije koristile za držanje plijena ili partnera prilikom parenja - naglašava Longrich.
Fosil je donio još jednu zanimljivost, ostatke zmijina posljednjeg obroka koji uključuje i fragmente kosti. Plijen je vjerojatno bio daždevnjak što upućuje da su zmije bile mesožderi mnogo ranije nego što se u evolucijskoj povijesti prije vjerovalo. (jutarnji.hr)
Latinskog naziva Tetrapodophis amplectus, nadimka 'grleća zmija', ovo je prvi otkriveni dokaz o postojanju četveronožne zmije.
Kostur od 20-ak centimetara, za koji se vjeruje da potječe iz Brazila, ima vrlo malo glavu, veličine ljudskog nokta na palcu. Također, s prednje strane ima dvije vrlo male noge sa zglobovima, laktovima i dlanovima, dok su stražnje noge nešto duže.
Ovo otkriće pokazuje prilagodbu životinje na rupičanje, odnosno kopanje rupa, prije nego na plivanje, čime je ojačana teza da su se zmije razvile na kopnu.
Dr. Dave Martill, koji je otkrio do sada neviđeni fosil u njemačkom muzeju, navodi kako je riječ o 'nevjerojatno važnom primjerku'.
- Općeprihvaćeno je da su se zmije u jednom trenutku razvile od guštera. Ono što znanstvenici još ne znaju je kada su se razvile, od koje vrste te zašto. Ovaj fosil odgovara na vrlo važna pitanja. Na primjer, sada se čini da su zmije evoluirale od guštera rupičara, a ne morskih - objasnio je Martill.
S njime se slaže i dr. Nick Longrich, sa Sveučilišta Bath, koji je proučavao evolucijske veze zmija.
- Četveronožna zmija čini se kao fantastično otkriće. Za mene, evolucijskog biologa, ovo je predobro da bi bilo istinito. Savršena mala zmija, samo što ima ruke i noge te prste. Ruke i stopala su specijalizirani za hvatanje, stoga kada je zmija počela puzati noge nisu postale beskorisni udovi već su se koristile za nešto drugo. Nismo u potpunosti sigurno što bi to moglo biti, no možda su ih zmije koristile za držanje plijena ili partnera prilikom parenja - naglašava Longrich.
Fosil je donio još jednu zanimljivost, ostatke zmijina posljednjeg obroka koji uključuje i fragmente kosti. Plijen je vjerojatno bio daždevnjak što upućuje da su zmije bile mesožderi mnogo ranije nego što se u evolucijskoj povijesti prije vjerovalo. (jutarnji.hr)
