Mađarski premijer Viktor Orban očekuje da će na izborima u nedjelju dobiti treći uzastopni mandat, odnosno četvrti ukupno.
Ispitivanja javnoga mnijenja pokazuju da je koalicija Orbanove stranke Fidesz i Kršćansko-demokratske narodne stranke (KDNP) u vodstvu, no još se ne može sa sigurnošću znati hoće li imati dvotrećinsku većinu koja bi mu omogućila da mijenja ustav kao što je učinio nakon izbora 2010.
Mađarske oporbene stranke i Orbanovi kritičari kažu da je do 2013. on iskoristio tu ovlast da prilagodi izborni sustav Fideszu. Stranka je godinu dana poslije uvjerljivo pobijedila na izborima.
Time je Orban, u kombinaciji sa snažnim utjecajem na javno mnijenje putem državnih i privatnih medija naklonjenih vladi, izgradio čvrste temelje da još produži svojih osam uzastopnih godina na vlasti, uz mandat od 1998. do 2002.
Izborni sustav je mješovit. Od 199 zastupnika, 106 će biti izabrano izravno iz izbornih jedinica, a preostala 93 proporcionalno sa stranačkih lista.
Oporba je fragmentirana i na ljevici i na desnici, što Orbanu znatno olakšava pohod do uvjerljive, možda i dvotrećinske većine.
Orban se može pohvaliti solidnim gospodarskim pokazateljima: Mađarska je 2018. rasla osmu godinu zaredom po stopi od četiri posto. Inflacija je također pod kontrolom, a nezaposlenost se kreće oko 3,8 posto.
No, Orbanova popularnost najviše počiva na njegovu protivljenju imigraciji, posebno muslimana.
Kada je u ljeto 2015. eksplodirao broj izbjeglica i migranta koji su pristizali preko Balkana i Mađarske, Orban je prvi zapovijedio izgradnju ograde od bodljikave žice kako bi ih zaustavio. Također je glasno osporavao tadašnju politiku prema izbjeglicama njemačke kancelarke Angele Merkel.
Orban je dao vjetar u leđa protuimigrantskim strujama u istočnoj i srednjoj Europi i mobilizirao Makedoniju i Srbiju da zaustave migrante umjesto da ih samo prebacuju na Zapad.
Mađarska je također odbila prihvatiti obvezne europske kvote za tražitelje azila unatoč prijetnji sankcijama, upozoravajući da će muslimanski imigranti promijeniti lice Europe i dovesti u pitanje kršćanski način života.
U ožujku 2016., balkanska ruta je formalno zatvorena, a broj migranata koji njome prolaze sveden je na minimum. No, Orban je nastavio s protuimigrantskom retorikom koja je i dalje u središtu njegova političkoga djelovanja.
EU se ne smije fokusirati na redistribuciju izbjeglica, nego zaštitu granica, rekao je u veljači nakon sastanka s bugarskim premijerom.
Migracija ugrožava našu sigurnost, naš način života i kršćansku kulturu, smatra on.
Mračni oblaci (imigracije) skupljaju se nad Europom, rekao je Orban, dodajući da će europske zemlje postati većinski muslimanske ako ne poduzmu preventivne mjere. Nacije će nestati, Zapad će propasti, a Europa uopće ne shvaća da se provodi njezina okupacija.
Orbanova retorika i potezi izazvali su kritike više europskih čelnika. Unatoč tome i kaznama kojima mu prijeti Bruxelles zbog nepoštivanja migrantskih kvota, Mađari ga većinom podržavaju.
Pravo glasa na izborima u nedjelju ima više od osam milijuna Mađara, a birališta su otvorena od 6 do 19 sati.
(Hina)
Ispitivanja javnoga mnijenja pokazuju da je koalicija Orbanove stranke Fidesz i Kršćansko-demokratske narodne stranke (KDNP) u vodstvu, no još se ne može sa sigurnošću znati hoće li imati dvotrećinsku većinu koja bi mu omogućila da mijenja ustav kao što je učinio nakon izbora 2010.
Mađarske oporbene stranke i Orbanovi kritičari kažu da je do 2013. on iskoristio tu ovlast da prilagodi izborni sustav Fideszu. Stranka je godinu dana poslije uvjerljivo pobijedila na izborima.
Time je Orban, u kombinaciji sa snažnim utjecajem na javno mnijenje putem državnih i privatnih medija naklonjenih vladi, izgradio čvrste temelje da još produži svojih osam uzastopnih godina na vlasti, uz mandat od 1998. do 2002.
Izborni sustav je mješovit. Od 199 zastupnika, 106 će biti izabrano izravno iz izbornih jedinica, a preostala 93 proporcionalno sa stranačkih lista.
Oporba je fragmentirana i na ljevici i na desnici, što Orbanu znatno olakšava pohod do uvjerljive, možda i dvotrećinske većine.
Orban se može pohvaliti solidnim gospodarskim pokazateljima: Mađarska je 2018. rasla osmu godinu zaredom po stopi od četiri posto. Inflacija je također pod kontrolom, a nezaposlenost se kreće oko 3,8 posto.
No, Orbanova popularnost najviše počiva na njegovu protivljenju imigraciji, posebno muslimana.
Kada je u ljeto 2015. eksplodirao broj izbjeglica i migranta koji su pristizali preko Balkana i Mađarske, Orban je prvi zapovijedio izgradnju ograde od bodljikave žice kako bi ih zaustavio. Također je glasno osporavao tadašnju politiku prema izbjeglicama njemačke kancelarke Angele Merkel.
Orban je dao vjetar u leđa protuimigrantskim strujama u istočnoj i srednjoj Europi i mobilizirao Makedoniju i Srbiju da zaustave migrante umjesto da ih samo prebacuju na Zapad.
Mađarska je također odbila prihvatiti obvezne europske kvote za tražitelje azila unatoč prijetnji sankcijama, upozoravajući da će muslimanski imigranti promijeniti lice Europe i dovesti u pitanje kršćanski način života.
U ožujku 2016., balkanska ruta je formalno zatvorena, a broj migranata koji njome prolaze sveden je na minimum. No, Orban je nastavio s protuimigrantskom retorikom koja je i dalje u središtu njegova političkoga djelovanja.
EU se ne smije fokusirati na redistribuciju izbjeglica, nego zaštitu granica, rekao je u veljači nakon sastanka s bugarskim premijerom.
Migracija ugrožava našu sigurnost, naš način života i kršćansku kulturu, smatra on.
Mračni oblaci (imigracije) skupljaju se nad Europom, rekao je Orban, dodajući da će europske zemlje postati većinski muslimanske ako ne poduzmu preventivne mjere. Nacije će nestati, Zapad će propasti, a Europa uopće ne shvaća da se provodi njezina okupacija.
Orbanova retorika i potezi izazvali su kritike više europskih čelnika. Unatoč tome i kaznama kojima mu prijeti Bruxelles zbog nepoštivanja migrantskih kvota, Mađari ga većinom podržavaju.
Pravo glasa na izborima u nedjelju ima više od osam milijuna Mađara, a birališta su otvorena od 6 do 19 sati.
(Hina)
