Na području Bosne i Hercegovine već neko vrijeme prisutni su opasni komarci koji prenose virus Zapadnog Nila. Do sada su u našoj zemlji zabilježena dva smrtna slučaja od posljedica zaraze tim virusom, dok je broj oboljelih nešto veći. Prema dostupnim podacima, među oboljelima još uvijek nema stanovnika s područja Federacije BiH.
Virus je prisutan u cijeloj regiji te je tako u Hrvatskoj prije nekoliko dana od groznice Zapadnog Nila preminuo pacijent u Zagrebu, dok je prva ovogodišnja žrtva bio muškarac iz Osijeka. Najteža situacija je u Srbiji, gdje je od posljedica zaraze tim virusom umrlo više desetaka osoba, dok su zaražene stotine. Upravo zbog činjenice da je virus prisutan, stručnjaci upozoravaju na načine zaštite od komaraca.
Kako navodi Nastavni zavod za javno zdravstvo RH, groznica Zapadnog Nila je virusna bolest koja se sezonski pojavljuje (na području Europe sezonom se smatra vrijeme od lipnja do studenoga). Bolest se prenosi ubodom zaraženoga komarca, a vrsta komarca koja najčešće prenosi virus je Culex pipiens (razvija se posvuda u okolišu, u prirodnim leglima te u raznolikim posudama s vodom). Prirodni domaćin i najčešći rezervoar virusa Zapadnog Nila su različite vrste ptica, a ljudi, kopitari ili drugi sisavci su slučajni domaćini. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Razdoblje inkubacije bolesti (vrijeme od ulaska virusa u tijelo čovjeka do pojave prvih znakova bolesti) traje od dva do 14 dana i u najvećem broju slučajeva prolazi bez pojave jasnih simptoma i znakova bolesti.
U 10 do 20 posto slučajeva razvija se bolest sa simptomima nalik gripi uz neke od sljedećih simptoma: povišena temperaturu, umor i slabost, glavobolja, bolovi u leđima, mišićima i zglobovima, osip, povećani limfni čvorovi.
Kod vrlo malog postotka zaraženih ljudi (najčešće kod starijih osoba, osoba oboljelih od kroničnih bolesti, osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, trudnica) razvija se bolest koja zahvaća središnji živčani sustav sa simptomima meningoencefalitisa (glavobolja, ukočeni vrat, dezorijentiranost, slabost mišića, tremor, oduzetost (paraliza), poremećaj svijesti) koji zahtijeva bolničko liječenje. Trenutačno nije dostupno cjepivo niti specifični antivirusni lijek protiv zaraze virusom Zapadnog Nila.
Kako bi se smanjio rizik od zaraze virusom Zapadnog Nila, preporučuje se primjena osobnih zaštitnih mjera od uboda komaraca, ali i mjere suzbijanja komaraca u okolišu. Dalje se navodi kako pri boravku u područjima gdje ima puno komaraca treba nositi odjeću svijetlih boja, majice dugih rukave i duge hlače. Zaštitite prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama, postavite mreže iznad kreveta, piše Večernji.ba.
Uz navedeno, preporučuje se primjena različitih repelenata za prostore, primjena klima-uređaja za rashlađivanje prostora (što ne odgovara komarcima). Inače, važno je napomenuti kako se zbog neobično visokih temperatura u rujnu sezona komaraca produljila. Inače, nestaju već početkom rujna, kad noćna temperatura padne ispod 15 stupnjeva.
Virus je prisutan u cijeloj regiji te je tako u Hrvatskoj prije nekoliko dana od groznice Zapadnog Nila preminuo pacijent u Zagrebu, dok je prva ovogodišnja žrtva bio muškarac iz Osijeka. Najteža situacija je u Srbiji, gdje je od posljedica zaraze tim virusom umrlo više desetaka osoba, dok su zaražene stotine. Upravo zbog činjenice da je virus prisutan, stručnjaci upozoravaju na načine zaštite od komaraca.
Kako navodi Nastavni zavod za javno zdravstvo RH, groznica Zapadnog Nila je virusna bolest koja se sezonski pojavljuje (na području Europe sezonom se smatra vrijeme od lipnja do studenoga). Bolest se prenosi ubodom zaraženoga komarca, a vrsta komarca koja najčešće prenosi virus je Culex pipiens (razvija se posvuda u okolišu, u prirodnim leglima te u raznolikim posudama s vodom). Prirodni domaćin i najčešći rezervoar virusa Zapadnog Nila su različite vrste ptica, a ljudi, kopitari ili drugi sisavci su slučajni domaćini. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Razdoblje inkubacije bolesti (vrijeme od ulaska virusa u tijelo čovjeka do pojave prvih znakova bolesti) traje od dva do 14 dana i u najvećem broju slučajeva prolazi bez pojave jasnih simptoma i znakova bolesti.
U 10 do 20 posto slučajeva razvija se bolest sa simptomima nalik gripi uz neke od sljedećih simptoma: povišena temperaturu, umor i slabost, glavobolja, bolovi u leđima, mišićima i zglobovima, osip, povećani limfni čvorovi.
Kod vrlo malog postotka zaraženih ljudi (najčešće kod starijih osoba, osoba oboljelih od kroničnih bolesti, osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, trudnica) razvija se bolest koja zahvaća središnji živčani sustav sa simptomima meningoencefalitisa (glavobolja, ukočeni vrat, dezorijentiranost, slabost mišića, tremor, oduzetost (paraliza), poremećaj svijesti) koji zahtijeva bolničko liječenje. Trenutačno nije dostupno cjepivo niti specifični antivirusni lijek protiv zaraze virusom Zapadnog Nila.
Kako bi se smanjio rizik od zaraze virusom Zapadnog Nila, preporučuje se primjena osobnih zaštitnih mjera od uboda komaraca, ali i mjere suzbijanja komaraca u okolišu. Dalje se navodi kako pri boravku u područjima gdje ima puno komaraca treba nositi odjeću svijetlih boja, majice dugih rukave i duge hlače. Zaštitite prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama, postavite mreže iznad kreveta, piše Večernji.ba.
Uz navedeno, preporučuje se primjena različitih repelenata za prostore, primjena klima-uređaja za rashlađivanje prostora (što ne odgovara komarcima). Inače, važno je napomenuti kako se zbog neobično visokih temperatura u rujnu sezona komaraca produljila. Inače, nestaju već početkom rujna, kad noćna temperatura padne ispod 15 stupnjeva.
