Američki predsjednik Barack Obama predložio je proračun od 3,99 bilijuna dolara usmjeren na sveobuhvatnu poreznu reformu i osjetan rast saveznih troškova na infrastrukturu, istraživanje i vojsku.
Pozamašan dokument, pravi politički program u kojemu se opširno izlaže prijedlog proračuna od 3,99 bilijuna dolara, odmah nakon objavljivanja naišao je na oštro protivljenje republikanaca koji sada kontroliraju oba doma Kongresa.
Rasprava će idućih tjedana i mjeseci biti žustra, budući da su i nesuglasice velike. No ističući svoju gospodarsku politiku u korist srednje klase, Obama koji želi povećati porezno opterećenje najbogatijih Amerikanaca, ne želi samo nagodbu o proračunu. Dvije godine prije odlaska iz Bijele kuće želi utjecati i na predsjedničke izbore 2016.
Istaknuvši da je proračunski deficit smanjen - u 2014. je, prvi put nakon 2007., pao ispod 3% BDP-a - Obama je ocijenio da si SAD može dopustiti da "investira a da ujedno bude fiskalno odgovoran".
U proračunskoj godini 2016. proračunski deficit će ostati ispod 3% BDP-a. Iznosit će 474 milijarde dolara, ili 2,5%. Savezni dug će biti 75% BDP-a.
Američka vlada u 2015. računa s rastom od 3,1%, nezaposlenošću od 5,4% i inflacijom od 1,4%.
Obama predlaže šestogodišnji plan ulaganja u infrastrukturu (ceste, mostovi i drugo) u iznosu od 478 milijarda dolara. To će se dijelom financirati iz poreza na dobit koju u inozemstvu ostvaruju američke tvrtke, po stopi od 14%, što će po računici Bijele kuće donijeti 238 milijarda dolara.
U proračunskoj godini 2016., koja počinje 1. listopada 2015., Bijela kuća želi povećati vojne rashode na 585 milijarda dolara, ili 38 milijarda više nego lani.
U proračunu se planira i dodatna pomoć Srednjoj Americi, napose Salvadoru, Hondurasu i Gvatemali, vrijedna 1 milijardu dolara namijenjenih jačanju sigurnosti, poboljšanju životnog standarda i borbi s ilegalnim imigrantima.
HRT.hr
Pozamašan dokument, pravi politički program u kojemu se opširno izlaže prijedlog proračuna od 3,99 bilijuna dolara, odmah nakon objavljivanja naišao je na oštro protivljenje republikanaca koji sada kontroliraju oba doma Kongresa.
Rasprava će idućih tjedana i mjeseci biti žustra, budući da su i nesuglasice velike. No ističući svoju gospodarsku politiku u korist srednje klase, Obama koji želi povećati porezno opterećenje najbogatijih Amerikanaca, ne želi samo nagodbu o proračunu. Dvije godine prije odlaska iz Bijele kuće želi utjecati i na predsjedničke izbore 2016.
Istaknuvši da je proračunski deficit smanjen - u 2014. je, prvi put nakon 2007., pao ispod 3% BDP-a - Obama je ocijenio da si SAD može dopustiti da "investira a da ujedno bude fiskalno odgovoran".
U proračunskoj godini 2016. proračunski deficit će ostati ispod 3% BDP-a. Iznosit će 474 milijarde dolara, ili 2,5%. Savezni dug će biti 75% BDP-a.
Američka vlada u 2015. računa s rastom od 3,1%, nezaposlenošću od 5,4% i inflacijom od 1,4%.
Obama predlaže šestogodišnji plan ulaganja u infrastrukturu (ceste, mostovi i drugo) u iznosu od 478 milijarda dolara. To će se dijelom financirati iz poreza na dobit koju u inozemstvu ostvaruju američke tvrtke, po stopi od 14%, što će po računici Bijele kuće donijeti 238 milijarda dolara.
U proračunskoj godini 2016., koja počinje 1. listopada 2015., Bijela kuća želi povećati vojne rashode na 585 milijarda dolara, ili 38 milijarda više nego lani.
U proračunu se planira i dodatna pomoć Srednjoj Americi, napose Salvadoru, Hondurasu i Gvatemali, vrijedna 1 milijardu dolara namijenjenih jačanju sigurnosti, poboljšanju životnog standarda i borbi s ilegalnim imigrantima.
HRT.hr
