Stotine tisuća ljudi s uznapredovalim rakom glave i vrata mogli bi živjeti dulje i bez povratka bolesti zahvaljujući imunoterapiji, pokazuje novo kliničko ispitivanje. Znanstvenici koji su vodili istraživanje kažu da je riječ o prvom značajnom pomaku za pacijente s ovom teškom dijagnozom u posljednjih 20 godina, piše BBC.
Rak glave i vrata jedan je od najučestalijih malignih tumora u Europi i svijetu (među 10 najčešćih), a pod tim nazivom podrazumijeva se više različitih vrsta tumora na različitim lokalizacijama na glavi i vratu. Za veliku većinu tih tumora glavni čimbenici rizika su pušenje duhanskih proizvoda i konzumacija alkoholnih pića te infekcija HPV-om (humani papiloma virus).
Procjenjuje se kako je broj slučajeva karcinoma glave i vrata u Europi oko 140000 godišnje (što ne uključuje tumore kože), s više od 65000 smrti na godišnjoj razini. Rak glave i vrata razvija se u sluznici koja pokriva gornji dio probavnog i dišnog sustava i uključuje usne, usnu šupljinu, ždrijelo, grkljan i sinuse. Osim raka sluznice, na glavi i vratu nisu rijetki ni zloćudni tumori kože. Pod pojmom raka glave i vrata nisu uključeni tumori mozga i oka.
Laura Marston (45) iz Derbyshirea kaže da je "zapanjena što je još živa" jer su joj prije šest godina, kad joj je dijagnosticiran uznapredovali rak jezika, prognoze bile izuzetno loše. Imunoterapiju je primila prije i nakon operacije, a istraživači objašnjavaju da takav pristup pomaže tijelu da nauči prepoznati i uništiti rak ako se ponovno pojavi.
Rak glave i vrata izuzetno je zahtjevan za liječenje, a način na koji se pristupa terapiji nije se značajno mijenjao dva desetljeća. Više od polovice oboljelih od uznapredovalog raka glave i vrata umire unutar pet godina od dijagnoze.
Prosječno vrijeme bez povratka bolesti se udvostručilo
Laurina prognoza 2019., nakon što joj se na jeziku pojavila ranica koja nije prolazila, bila je da ima tek 30 posto šanse da poživi pet godina. Uslijedila je opsežna operacija uklanjanja jezika i limfnih čvorova na vratu, a potom i mukotrpan proces ponovnog učenja govora i hranjenja. "Imala sam 39 godina i bila sam slomljena", rekla je za BBC.
U sklopu međunarodnog istraživanja u kojem su sudjelovali stručnjaci londonskog Instituta za istraživanje raka, Laura je bila među više od 350 pacijenata koji su primili imunoterapijski lijek pembrolizumab – i prije i nakon operacije – kako bi se potaknuo imunološki odgovor.
Profesor Kevin Harrington, koji je vodio britanski dio ispitivanja, objašnjava: "Imunološkom sustavu dajemo priliku da prepozna tumor i razvije obranu protiv njega. Nakon što se tumor ukloni, nastavljamo pojačavati taj odgovor kontinuiranim davanjem lijeka do godinu dana."
Sličan broj pacijenata s istim tipom raka primio je uobičajenu terapiju. Svi su imali lokalizirani, ali uznapredovali rak glave i vrata. Novi pristup pokazao je ohrabrujuće rezultate – prosječno vrijeme bez povratka bolesti udvostručilo se, s otprilike dvije i pol na pet godina.
Tri godine nakon liječenja, pacijenti koji su primali pembrolizumab imali su 10 posto manji rizik da im se rak proširi na druge dijelove tijela.
"Vratilo mi je život"
Šest godina nakon dijagnoze, Laura danas radi puno radno vrijeme i kaže da je "u dobroj fazi života i da joj ide odlično". "Za mene je to bilo nevjerojatno iskustvo jer sam ovdje i mogu razgovarati s vama", kaže. "Nitko nije očekivao da ću doći do ovoga."
Kirurzi su joj uzeli mišić s lijeve ruke i presadili ga u usta kako bi nadoknadili izgubljeni dio jezika. Put do oporavka bio je težak. "Samo zahvaljujući ovoj nevjerojatnoj imunoterapiji vratila sam si život."
Istraživači ističu da je ključ bio u primjeni lijeka prije operacije jer time tijelo nauči prepoznavati i uništavati rak ako se ponovno pojavi. Profesor Harrington kaže da bi imunoterapija "mogla promijeniti svijet" za oboljele. "Znatno smanjuje rizik od širenja raka po tijelu – a kad se jednom proširi, izuzetno ga je teško liječiti", kaže.
Nova metoda posebno je dobro djelovala kod nekih pacijenata, ali je, prema riječima prof. Harringtona, iznimno ohrabrujuće što su koristi zabilježene kod svih uključenih u ispitivanje. Dodao je da bi tretman sada trebao postati dostupan i putem NHS-a.
Rezultati istraživanja bit će predstavljeni na godišnjem sastanku Američkog društva za kliničku onkologiju (ASCO). Ispitivanje pod nazivom Keynote provedeno je u 192 bolnice u 24 zemlje, vodila ga je Medicinska škola Sveučilišta Washington u St. Louisu, a financirala farmaceutska tvrtka MSD, piše BBC.
Rak glave i vrata jedan je od najučestalijih malignih tumora u Europi i svijetu (među 10 najčešćih), a pod tim nazivom podrazumijeva se više različitih vrsta tumora na različitim lokalizacijama na glavi i vratu. Za veliku većinu tih tumora glavni čimbenici rizika su pušenje duhanskih proizvoda i konzumacija alkoholnih pića te infekcija HPV-om (humani papiloma virus).
Procjenjuje se kako je broj slučajeva karcinoma glave i vrata u Europi oko 140000 godišnje (što ne uključuje tumore kože), s više od 65000 smrti na godišnjoj razini. Rak glave i vrata razvija se u sluznici koja pokriva gornji dio probavnog i dišnog sustava i uključuje usne, usnu šupljinu, ždrijelo, grkljan i sinuse. Osim raka sluznice, na glavi i vratu nisu rijetki ni zloćudni tumori kože. Pod pojmom raka glave i vrata nisu uključeni tumori mozga i oka.
Laura Marston (45) iz Derbyshirea kaže da je "zapanjena što je još živa" jer su joj prije šest godina, kad joj je dijagnosticiran uznapredovali rak jezika, prognoze bile izuzetno loše. Imunoterapiju je primila prije i nakon operacije, a istraživači objašnjavaju da takav pristup pomaže tijelu da nauči prepoznati i uništiti rak ako se ponovno pojavi.
Rak glave i vrata izuzetno je zahtjevan za liječenje, a način na koji se pristupa terapiji nije se značajno mijenjao dva desetljeća. Više od polovice oboljelih od uznapredovalog raka glave i vrata umire unutar pet godina od dijagnoze.
Prosječno vrijeme bez povratka bolesti se udvostručilo
Laurina prognoza 2019., nakon što joj se na jeziku pojavila ranica koja nije prolazila, bila je da ima tek 30 posto šanse da poživi pet godina. Uslijedila je opsežna operacija uklanjanja jezika i limfnih čvorova na vratu, a potom i mukotrpan proces ponovnog učenja govora i hranjenja. "Imala sam 39 godina i bila sam slomljena", rekla je za BBC.
U sklopu međunarodnog istraživanja u kojem su sudjelovali stručnjaci londonskog Instituta za istraživanje raka, Laura je bila među više od 350 pacijenata koji su primili imunoterapijski lijek pembrolizumab – i prije i nakon operacije – kako bi se potaknuo imunološki odgovor.
Profesor Kevin Harrington, koji je vodio britanski dio ispitivanja, objašnjava: "Imunološkom sustavu dajemo priliku da prepozna tumor i razvije obranu protiv njega. Nakon što se tumor ukloni, nastavljamo pojačavati taj odgovor kontinuiranim davanjem lijeka do godinu dana."
Sličan broj pacijenata s istim tipom raka primio je uobičajenu terapiju. Svi su imali lokalizirani, ali uznapredovali rak glave i vrata. Novi pristup pokazao je ohrabrujuće rezultate – prosječno vrijeme bez povratka bolesti udvostručilo se, s otprilike dvije i pol na pet godina.
Tri godine nakon liječenja, pacijenti koji su primali pembrolizumab imali su 10 posto manji rizik da im se rak proširi na druge dijelove tijela.
"Vratilo mi je život"
Šest godina nakon dijagnoze, Laura danas radi puno radno vrijeme i kaže da je "u dobroj fazi života i da joj ide odlično". "Za mene je to bilo nevjerojatno iskustvo jer sam ovdje i mogu razgovarati s vama", kaže. "Nitko nije očekivao da ću doći do ovoga."
Kirurzi su joj uzeli mišić s lijeve ruke i presadili ga u usta kako bi nadoknadili izgubljeni dio jezika. Put do oporavka bio je težak. "Samo zahvaljujući ovoj nevjerojatnoj imunoterapiji vratila sam si život."
Istraživači ističu da je ključ bio u primjeni lijeka prije operacije jer time tijelo nauči prepoznavati i uništavati rak ako se ponovno pojavi. Profesor Harrington kaže da bi imunoterapija "mogla promijeniti svijet" za oboljele. "Znatno smanjuje rizik od širenja raka po tijelu – a kad se jednom proširi, izuzetno ga je teško liječiti", kaže.
Nova metoda posebno je dobro djelovala kod nekih pacijenata, ali je, prema riječima prof. Harringtona, iznimno ohrabrujuće što su koristi zabilježene kod svih uključenih u ispitivanje. Dodao je da bi tretman sada trebao postati dostupan i putem NHS-a.
Rezultati istraživanja bit će predstavljeni na godišnjem sastanku Američkog društva za kliničku onkologiju (ASCO). Ispitivanje pod nazivom Keynote provedeno je u 192 bolnice u 24 zemlje, vodila ga je Medicinska škola Sveučilišta Washington u St. Louisu, a financirala farmaceutska tvrtka MSD, piše BBC.
