Optimalnim trajanjem noćnog sna smatralo se osam sati kontinuiranog sna, prenosi Vecernji.hr
No, u današnje vrijeme, rijetko tko se "drži" tog reda. Istraživači sa Oxforda, Cambridgea, Harvarda i Sveučilišta Surrey i Manchester, otkrili su da smo zbog ubrzanog načina života, ovisnosti o raznim gadgetima i ispijanjima većih količina kave, smanjili trajanje noćnog sna u prosjeku za oko dva sata.
- Mi smo jako arogantna vrsta, mislimo da možemo odbaciti četiri milijarde godina evolucije i ignorirati činjenicu da smo evoluirali uz "dan-noć" cikluse, istaknuo je jedan od voditelja istraživanja,profesor sa Sveučilišta Oxford, Russell Foster.
Upozorio je da nas kraće noćno spavanje može biti povezano s brojnim rizicima po naše zdravlje poput obolijevanja od raka, dijabetesa dva, razvoja srčanih bolesti, pretilosti i sl.
- Postalo je normalno da nam šefovi šalju mailove čak i u 21h, da buljimo u ekrane s plavim osvjetljenjem, gledamo u televizore. Svaki aspekt našeg život utječe na duljinu našeg noćnog sna, a to se održava na naš zdravstveni sustav, poručuje.
Umjetno svjetlo ima razorne učinke na naš organizam, ometa naš ritam budnosti i sna koji je povezan s regulacijom stanica, moždanih aktovnosti, prouzvodnom hormona, reguliranjem razine glukoze i inzulina...
- Optimalni noćni san u trajanju od osam sati je mit. Baš kako postoje i niski i visoki ljudi tako nekim ljudima je dovoljno četiri sati noćnog sna, a nekima čak i 11. Ne možete se "naučiti" da vam treba manje sna samo zato jer manje spavate. Samo ćete sebi naštetiti na taj način, poručuje savjetnik za kvalitetno spavanje, Neil Stanley.
Jednostavno je otkriti koliko vam sna treba, ako se nakon buđenja osjećate kako biste još ostali spavati i tijekom dana vam se počne spavati, to je znak da niste spavali dovoljno te da trebate produljiti noćni san, poručuju stručnjaci.
Tek jedna dobro neprospavana noć povećava rizik da se prehladite, pada vam imunitet, rekacije su vam sporije, slabija je koncentrancija i pojačan osjećaj gladi.
No, u današnje vrijeme, rijetko tko se "drži" tog reda. Istraživači sa Oxforda, Cambridgea, Harvarda i Sveučilišta Surrey i Manchester, otkrili su da smo zbog ubrzanog načina života, ovisnosti o raznim gadgetima i ispijanjima većih količina kave, smanjili trajanje noćnog sna u prosjeku za oko dva sata.
- Mi smo jako arogantna vrsta, mislimo da možemo odbaciti četiri milijarde godina evolucije i ignorirati činjenicu da smo evoluirali uz "dan-noć" cikluse, istaknuo je jedan od voditelja istraživanja,profesor sa Sveučilišta Oxford, Russell Foster.
Upozorio je da nas kraće noćno spavanje može biti povezano s brojnim rizicima po naše zdravlje poput obolijevanja od raka, dijabetesa dva, razvoja srčanih bolesti, pretilosti i sl.
- Postalo je normalno da nam šefovi šalju mailove čak i u 21h, da buljimo u ekrane s plavim osvjetljenjem, gledamo u televizore. Svaki aspekt našeg život utječe na duljinu našeg noćnog sna, a to se održava na naš zdravstveni sustav, poručuje.
Umjetno svjetlo ima razorne učinke na naš organizam, ometa naš ritam budnosti i sna koji je povezan s regulacijom stanica, moždanih aktovnosti, prouzvodnom hormona, reguliranjem razine glukoze i inzulina...
- Optimalni noćni san u trajanju od osam sati je mit. Baš kako postoje i niski i visoki ljudi tako nekim ljudima je dovoljno četiri sati noćnog sna, a nekima čak i 11. Ne možete se "naučiti" da vam treba manje sna samo zato jer manje spavate. Samo ćete sebi naštetiti na taj način, poručuje savjetnik za kvalitetno spavanje, Neil Stanley.
Jednostavno je otkriti koliko vam sna treba, ako se nakon buđenja osjećate kako biste još ostali spavati i tijekom dana vam se počne spavati, to je znak da niste spavali dovoljno te da trebate produljiti noćni san, poručuju stručnjaci.
Tek jedna dobro neprospavana noć povećava rizik da se prehladite, pada vam imunitet, rekacije su vam sporije, slabija je koncentrancija i pojačan osjećaj gladi.
