Znanstvenici s Max Planck Institute for Demographic Research and the London School of Economics analizirali su 1,5 milijuna muškaraca i žena iz Švedske rođenih između 1960. i 1991. godine. Otkrili su da su djeca rođena od starijih mama, koje su odgađale porođaj do 40. godine ili kasnije, bila obično viša, obrazovanija i bolje su se pokazala na standardiziranim testovima u odnosu na djecu rođenu od mlađih majki.
Autori istraživanja promatrali su braću i sestre (isključujući blizance) od istih majki i očeva te usporedili dob njihove majke s drugim faktorima, poput visine, tjelesne sposobnosti, ocjena koje su dobili u srednjoj školi i razini obrazovanja. Otkrili su da su djeca koju su mame rodile kasnije u životu imala bolji uspjeh u odnosu na djecu koju su majke ranije rodile.
„Usporedbom braće i sestara koji su odrasli u istoj obitelji bilo nam je moguće odrediti važnost majčinske dobi u vrijeme rođenja neovisno o utjecaju drugih čimbenika koji bi mogli utjecati na rezultate“, objasnila je autorica istraživanja Kieron Barclay.
Vjerovala ili ne, znanstvenici se slažu da koristi koje donosi rađanje u kasnijoj dobi u životu nadmašuju rizike, poput povećane šanse da dijete ima Downov sindrom.
Kao što se kaže u istraživanju: „Kasnije rađanje djeteta može biti poželjno iz perspektive vlastitog životnog toka žene te korisno za dijete, osobito među mlađim majkama kod kojih društveno ekonomski položaj i resursi mogu brzo rasti.“
„Koristi povezane s rođenjem u kasnijoj dobi nadmašuju pojedinačne čimbenike rizika koji proizlaze iz rađenja starije majke“, rekao je vodeći znanstvenik Mikko Myrskylä. Dodaje: „Moramo razviti drugačiju perspektivu na poodmaklu dob majke. Budući roditelji obično su dobro svjesni rizika povezanih s kasnom trudnoćom, ali su manje svjesni pozitivnih učinaka.“
Znanstvenici još uvijek nisu potvrdili točan razlog svojih nalaza, ali smatraju da utjecaj poboljšanja zdravstvenih i društvenih uvjeta s vremenom može imati veze s tim, piše miss7.
Osim što stare kao dobro vino, starije žene imaju i mudrost koja im nedostaje. Cijelo iskustvo trudnoće i poroda, premda još uvijek stresno i zamorno, nije nužno opasno zbog godina.
Autori istraživanja promatrali su braću i sestre (isključujući blizance) od istih majki i očeva te usporedili dob njihove majke s drugim faktorima, poput visine, tjelesne sposobnosti, ocjena koje su dobili u srednjoj školi i razini obrazovanja. Otkrili su da su djeca koju su mame rodile kasnije u životu imala bolji uspjeh u odnosu na djecu koju su majke ranije rodile.
„Usporedbom braće i sestara koji su odrasli u istoj obitelji bilo nam je moguće odrediti važnost majčinske dobi u vrijeme rođenja neovisno o utjecaju drugih čimbenika koji bi mogli utjecati na rezultate“, objasnila je autorica istraživanja Kieron Barclay.
Vjerovala ili ne, znanstvenici se slažu da koristi koje donosi rađanje u kasnijoj dobi u životu nadmašuju rizike, poput povećane šanse da dijete ima Downov sindrom.
Kao što se kaže u istraživanju: „Kasnije rađanje djeteta može biti poželjno iz perspektive vlastitog životnog toka žene te korisno za dijete, osobito među mlađim majkama kod kojih društveno ekonomski položaj i resursi mogu brzo rasti.“
„Koristi povezane s rođenjem u kasnijoj dobi nadmašuju pojedinačne čimbenike rizika koji proizlaze iz rađenja starije majke“, rekao je vodeći znanstvenik Mikko Myrskylä. Dodaje: „Moramo razviti drugačiju perspektivu na poodmaklu dob majke. Budući roditelji obično su dobro svjesni rizika povezanih s kasnom trudnoćom, ali su manje svjesni pozitivnih učinaka.“
Znanstvenici još uvijek nisu potvrdili točan razlog svojih nalaza, ali smatraju da utjecaj poboljšanja zdravstvenih i društvenih uvjeta s vremenom može imati veze s tim, piše miss7.
Osim što stare kao dobro vino, starije žene imaju i mudrost koja im nedostaje. Cijelo iskustvo trudnoće i poroda, premda još uvijek stresno i zamorno, nije nužno opasno zbog godina.
