Svijet ulazi u razdoblje nesigurnosti kad je riječ o hrani a debljina i pothranjenost bit će podjednako zastupljene unutar iste zemlje. I ne samo to - neće biti rijetkost da pretili roditelji u razvijenim zemljama podižu pothranjenu djecu. Razlog - visokokalorična hrana bit će jeftinija i dostupnija od hrane koja je potrebna za zdravi rast djece, upozorava vodeći ekspert za hranu Alan Dangour.
'Pred nama je period povećane nestabilnosti u opskrbi hranom, a raznolikost hrane koja nam je sada dostupna još će se više promijeniti. Rezultat toga je dvostruko opterećenje - zakržljala djeca i pretili odrasli. Takvu situaciju i sada imamo u nekim zemljama i kućanstvima i to zbog krivih prehrambenih navika.
Nije kriva majka koja ima problem s debljinom, a čije je dijete pothranjeno već je kriv sustav opskrbe hranom - majka si ne može priuštiti i kupiti nutritivno kvalitetnu hranu poput jaja, voća ili mliječnih proizvoda već djetetu daje visokokaloričnu hranu koja nije dobra za njegov razvoj. Dijete, istina, neće biti gladno, ali se neće razvijati kako treba', pojašnjava Dangour.
Očekuje se da će sredinom ovog stoljeća ljudska populacija dosegnuti brojku od devet milijardi. Znanstvenici će provesti istraživanje kako će klimatski uvjeti poput suše, nametnika i zagađenje tla utjecati na opskrbu hranom u Velikoj Britaniji, Meksiku i Etiopiji. Te tri zemlje izabrane su zbog različitih agrokulturnih sustava.
'Znamo da će već do kraja ovog stoljeća u nekim dijelovima svijeta biti jako teško uzgajati žitarice i bilo kakve usjeve zbog rasta temperature. U drugim dijelovima svijeta zbog istog razloga trebat će više vremena da usjevi sazriju. Možda zbog klimatskih promjena žitarice neće biti toliko ugrožene, ali voće i povrće koji su itekako važni za zdravu prehranu bit će više na udaru, a samim time i skuplji, što znači da će ih ljudi manje konzumirati', pojasnio je Dangour a prenosi Independent.
'Pred nama je period povećane nestabilnosti u opskrbi hranom, a raznolikost hrane koja nam je sada dostupna još će se više promijeniti. Rezultat toga je dvostruko opterećenje - zakržljala djeca i pretili odrasli. Takvu situaciju i sada imamo u nekim zemljama i kućanstvima i to zbog krivih prehrambenih navika.
Nije kriva majka koja ima problem s debljinom, a čije je dijete pothranjeno već je kriv sustav opskrbe hranom - majka si ne može priuštiti i kupiti nutritivno kvalitetnu hranu poput jaja, voća ili mliječnih proizvoda već djetetu daje visokokaloričnu hranu koja nije dobra za njegov razvoj. Dijete, istina, neće biti gladno, ali se neće razvijati kako treba', pojašnjava Dangour.
Očekuje se da će sredinom ovog stoljeća ljudska populacija dosegnuti brojku od devet milijardi. Znanstvenici će provesti istraživanje kako će klimatski uvjeti poput suše, nametnika i zagađenje tla utjecati na opskrbu hranom u Velikoj Britaniji, Meksiku i Etiopiji. Te tri zemlje izabrane su zbog različitih agrokulturnih sustava.
'Znamo da će već do kraja ovog stoljeća u nekim dijelovima svijeta biti jako teško uzgajati žitarice i bilo kakve usjeve zbog rasta temperature. U drugim dijelovima svijeta zbog istog razloga trebat će više vremena da usjevi sazriju. Možda zbog klimatskih promjena žitarice neće biti toliko ugrožene, ali voće i povrće koji su itekako važni za zdravu prehranu bit će više na udaru, a samim time i skuplji, što znači da će ih ljudi manje konzumirati', pojasnio je Dangour a prenosi Independent.
