Prije između 3,8 i 4,1 milijardi godina, samo nekoliko stotina milijuna godina nakon što su formirani Zemlja i Mjesec, oba nebeska tijela bila su na udaru asteroida i drugog svemirskog kamenja. Nedugo zatim, Mjesec je bio aktivni svijet sa tektonskim kretanjem i vulkanskim erupcijama, od kojih su neke stvorile rijeke lave duge stotinama kilometara, pokazuju bazaltni krateri na sada hladnom Zemljinom satelitu.
Ipak, to nije sve: prema novoj studiji, u tom periodu vulkanske aktivnosti, sasvim je moguće da je Mjesec imao atmosferu. Istraživači su proučavali uzorke kamenja sa Mjeseca prikupljene tijekom Apollo programa.
Oni kažu da su dva naročito aktivna perioda - prije 3,5 i 3,8 milijardi godina, razvila relativno visoku atmosferu u poređenju sa današnjom, jedva primjetnom.
- Ovaj rad potpuno mijenja način na koji vidimo Mjesec - od bezzračnog čvrstog tijela, do mjesta koje ima bogatiju atmosferu nego Mars danas - rekao je jedan od naučnika.
Zemlja i Mjesec bili su sasvim različita mjesta prije oko tri i po milijarde godina. Mjesec je bio tri puta bliži nego danas, što znači da je na nebu izgledao tri puta veće. Naučnici su mjerili sastav bazaltnih naslaga iz uzoraka koje su prikupili astronauti Apollo 15 i Apollo 17 misije.
To im je ujedno omogućilo da ispitaju kakvi su plinovi napuštali unutrašnjost Mjeseca tijekom tih vrelih epoha u njegovoj povijesti. Ispostavilo se da je tijekom erupcija otpuštena i velika količina vodene pare, koja je najvećim dijelom vjerojatno izgubljena u svemiru, ali je sasvim moguće da se jedan dio zadržao na polovima.
Ova otkrića imaju značaj i za naša saznanja o Zemlji, jer je prema nekim pretpostavkama, Mjesec nekada bio dio naše planete, koji se odlomio tijekom jakog sudara sa nekim drugim nebeskim tijelom.
Geološki materijal na Mjesecu netaknut je milijardama godina, što bi nam moglo pomoći u pronalasku odgovore na mnoga pitanja, između ostalih i onih o porijeklu života.
Ipak, to nije sve: prema novoj studiji, u tom periodu vulkanske aktivnosti, sasvim je moguće da je Mjesec imao atmosferu. Istraživači su proučavali uzorke kamenja sa Mjeseca prikupljene tijekom Apollo programa.
Oni kažu da su dva naročito aktivna perioda - prije 3,5 i 3,8 milijardi godina, razvila relativno visoku atmosferu u poređenju sa današnjom, jedva primjetnom.
- Ovaj rad potpuno mijenja način na koji vidimo Mjesec - od bezzračnog čvrstog tijela, do mjesta koje ima bogatiju atmosferu nego Mars danas - rekao je jedan od naučnika.
Zemlja i Mjesec bili su sasvim različita mjesta prije oko tri i po milijarde godina. Mjesec je bio tri puta bliži nego danas, što znači da je na nebu izgledao tri puta veće. Naučnici su mjerili sastav bazaltnih naslaga iz uzoraka koje su prikupili astronauti Apollo 15 i Apollo 17 misije.
To im je ujedno omogućilo da ispitaju kakvi su plinovi napuštali unutrašnjost Mjeseca tijekom tih vrelih epoha u njegovoj povijesti. Ispostavilo se da je tijekom erupcija otpuštena i velika količina vodene pare, koja je najvećim dijelom vjerojatno izgubljena u svemiru, ali je sasvim moguće da se jedan dio zadržao na polovima.
Ova otkrića imaju značaj i za naša saznanja o Zemlji, jer je prema nekim pretpostavkama, Mjesec nekada bio dio naše planete, koji se odlomio tijekom jakog sudara sa nekim drugim nebeskim tijelom.
Geološki materijal na Mjesecu netaknut je milijardama godina, što bi nam moglo pomoći u pronalasku odgovore na mnoga pitanja, između ostalih i onih o porijeklu života.
