Znanstvenici su otkrili apsolutno masivnog, preko 9 metara dugog pretpovijesnog krokodila koji je bio toliko čvrst da je preživio i masovno izumiranje.
Ostaci 130 milijuna godina starog megakrokodila pronađeni su u Tunisu i vjeruje se kako se radi o najvećem morskom krokodilu koji je ikada postojao. Predpostavlja se da je bio dug preko 9 metara a težio tri tone. Sama lubanja čudovišnog gmaza dugačka je preko 1,5 metara. Znanstvenici su mu dali prikladno ime – Machimosaurus rex, ili M. Rex.
“Jednostavno je velik. Gotovo da je veličine autobusa… Definitivno je bio na vrhu prehrambenog lanca u svoje vrijeme, barem na ovom lokalitetu”, rekao je Federico Fanti, voditelj tima koji je pronašao M. Rexa.
Fanti i njegov tim pronašli su fosile ispod samo desetak centimetara pijeska, na rubu Sahare.
“Ovaj je stvarno bio iznenađenje, ne zato što smo pronašli fosile, već zato što su toliko lijepi… Trebalo nam je dva dana za otkriti lubanju, a ostatak tijela je samo ležao pored”, objasnio je Fanti pronalazak. Pretpostavlja se kako je mjesto nalaza bilo laguna okrenuta oceanu, a istraživači su našli i ostatke ribe i kornjača koje tek trebaju identificirati.
M. Rex nije bio samo ogroman, već je bio i “potpuno sposoban” loviti u vodi a bio je ili grabežljivac koji je napadao iz zasjede ili strvinar.
Fanti je objasno da je, za usporedbu s drugim krokodilima, M. Rex imao jako veliku glavu i kratke zube, zbog čega vjeruju kako je imao “izrazito jaku snagu ugriza”, zbog koje je mogao gniječiti svoju hranu, što bi sugeriralo da je jeo i morske kornjače.
Osim same tjelesne mase, otkriće M. Rexa važno je zbog još jednog razloga. Fanti tvrdi kako je ovo iskopavanje poništilo prijašnje teorije kako je došlo do masovnog izumiranja između perioda Jure i Krede, jer je primjerak kojega su otkrili živio daleko nakon tog “hipotetskog masovnog izumiranja”.
“To nas navodi da zaključimo kako je teorija o masovnom izumiranju kriva te da bismo morali bolje istražiti što se je točno dogodilo na kraju jurskog perioda.”
Iako smo inače protiv izumiranja životinja, činjenica da se ne moramo bojati kako bi ovo čudo moglo doplivati do nas dok smo na moru znači da čak i tako što ima svoje dobre strane.
Ostaci 130 milijuna godina starog megakrokodila pronađeni su u Tunisu i vjeruje se kako se radi o najvećem morskom krokodilu koji je ikada postojao. Predpostavlja se da je bio dug preko 9 metara a težio tri tone. Sama lubanja čudovišnog gmaza dugačka je preko 1,5 metara. Znanstvenici su mu dali prikladno ime – Machimosaurus rex, ili M. Rex.
“Jednostavno je velik. Gotovo da je veličine autobusa… Definitivno je bio na vrhu prehrambenog lanca u svoje vrijeme, barem na ovom lokalitetu”, rekao je Federico Fanti, voditelj tima koji je pronašao M. Rexa.
Fanti i njegov tim pronašli su fosile ispod samo desetak centimetara pijeska, na rubu Sahare.
“Ovaj je stvarno bio iznenađenje, ne zato što smo pronašli fosile, već zato što su toliko lijepi… Trebalo nam je dva dana za otkriti lubanju, a ostatak tijela je samo ležao pored”, objasnio je Fanti pronalazak. Pretpostavlja se kako je mjesto nalaza bilo laguna okrenuta oceanu, a istraživači su našli i ostatke ribe i kornjača koje tek trebaju identificirati.
M. Rex nije bio samo ogroman, već je bio i “potpuno sposoban” loviti u vodi a bio je ili grabežljivac koji je napadao iz zasjede ili strvinar.
Fanti je objasno da je, za usporedbu s drugim krokodilima, M. Rex imao jako veliku glavu i kratke zube, zbog čega vjeruju kako je imao “izrazito jaku snagu ugriza”, zbog koje je mogao gniječiti svoju hranu, što bi sugeriralo da je jeo i morske kornjače.
Osim same tjelesne mase, otkriće M. Rexa važno je zbog još jednog razloga. Fanti tvrdi kako je ovo iskopavanje poništilo prijašnje teorije kako je došlo do masovnog izumiranja između perioda Jure i Krede, jer je primjerak kojega su otkrili živio daleko nakon tog “hipotetskog masovnog izumiranja”.
“To nas navodi da zaključimo kako je teorija o masovnom izumiranju kriva te da bismo morali bolje istražiti što se je točno dogodilo na kraju jurskog perioda.”
Iako smo inače protiv izumiranja životinja, činjenica da se ne moramo bojati kako bi ovo čudo moglo doplivati do nas dok smo na moru znači da čak i tako što ima svoje dobre strane.
