U prosincu 1972. godine, tijekom misije Apollo 17, astronauti Eugene Cernan i Harrison “Jack” Schmitt pomoću posebne su sonde prikupili uzorke Mjesečevog tla u dolini Taurus–Littrow, a jedan od tih uzoraka u posebnoj su vakuumskoj cijevi dopremili natrag na Zemlju.
Jedan je to od samo dva uzorka prikupljena i transportirana na taj način, a već gotovo 50 godina stoji netaknutim u svemirskom centru Johnson u Houstonu.
Budući da NASA-in projekt Artemis ima cilj vratiti ljudsku posadu na Mjesec kroz nekoliko godina, odlučeno je kako će ovaj uzorak biti otvoren i detaljno proučen modernim instrumentima.
To je, uostalom, i bila namjera znanstvenika koji su neke uzorke ostavili hermetički zatvorenima za buduće generacije, javlja Bug.
Ono što će pritom biti područje interesa primarno su plinovi zarobljeni u ovom djeliću Mjesečevog tla. Kada je uzorak prikupljen, bio je iznimno hladan, pa su u tlu vjerojatno ostali volatilne tvari, koje bi inače isparile na višim temperaturama, poput vodenog leda ili ugljikovog dioksida.
NASA sada ima plan otvoriti cijev s uzorkom i pritom uhvatiti sve moguće plinove koji bi iz nje pritom izašli te ih analizirati masenim spektrometrom, ma koliko njihova količina bila malena.
Proces otvaranja započeo je 11. veljače, otvaranjem vanjske zaštitne cijevi, prilikom čega su također mjereni plinovi iz nje – njih nije bilo, pa je zaključeno da je unutarnja cijev izdržala 50 godina bez da njezino hermetičko izoliranje "popusti".
23. veljače započeo je višetjedni proces otvaranja i ove druge cijevi, a jednom kad on završi, stručnjaci će izvaditi pola stoljeća stare uzorke tla i moći će ih dodatno analizirati.
Cilj je doznati više detalja o Mjesečevoj površini kako bi se misija Artemis mogla tome prilagoditi po pitanju alata i opreme koju će sa sobom nositi za što efikasnije sakupljanje novih uzoraka.
Jedan je to od samo dva uzorka prikupljena i transportirana na taj način, a već gotovo 50 godina stoji netaknutim u svemirskom centru Johnson u Houstonu.
Budući da NASA-in projekt Artemis ima cilj vratiti ljudsku posadu na Mjesec kroz nekoliko godina, odlučeno je kako će ovaj uzorak biti otvoren i detaljno proučen modernim instrumentima.
To je, uostalom, i bila namjera znanstvenika koji su neke uzorke ostavili hermetički zatvorenima za buduće generacije, javlja Bug.
Ono što će pritom biti područje interesa primarno su plinovi zarobljeni u ovom djeliću Mjesečevog tla. Kada je uzorak prikupljen, bio je iznimno hladan, pa su u tlu vjerojatno ostali volatilne tvari, koje bi inače isparile na višim temperaturama, poput vodenog leda ili ugljikovog dioksida.
NASA sada ima plan otvoriti cijev s uzorkom i pritom uhvatiti sve moguće plinove koji bi iz nje pritom izašli te ih analizirati masenim spektrometrom, ma koliko njihova količina bila malena.
Proces otvaranja započeo je 11. veljače, otvaranjem vanjske zaštitne cijevi, prilikom čega su također mjereni plinovi iz nje – njih nije bilo, pa je zaključeno da je unutarnja cijev izdržala 50 godina bez da njezino hermetičko izoliranje "popusti".
23. veljače započeo je višetjedni proces otvaranja i ove druge cijevi, a jednom kad on završi, stručnjaci će izvaditi pola stoljeća stare uzorke tla i moći će ih dodatno analizirati.
Cilj je doznati više detalja o Mjesečevoj površini kako bi se misija Artemis mogla tome prilagoditi po pitanju alata i opreme koju će sa sobom nositi za što efikasnije sakupljanje novih uzoraka.
