Ako bi se prihvatio prijedlog državnih zastupnika, brojne vojarne i napušteni vojni objekti, koji su godinama prazni i izloženi stalnoj devastaciji, dali bi se na raspolaganje gradovima i općinama u kojima se ti objekti nalaze i koje su mjerodavne strukture proglasile neperspektivnom vojnom imovinom.
Takav potez donio bi samo ekonomsku korist jedinicama lokalne samouprave i one bi o njima odlučile u svojim administrativnim i zakonskim rješenjima.
Rješavanje viškova
Pozivajući se na informacije iz Ministarstva obrane BiH, od 24 neperspektivne lokacije, 11 lokacija (devet na prostoru Federacije BiH, dvije na prostoru RS-a) odmah je spremno za predaju na korištenje, dok je preostalih 13 lokacija uvjetovano rješavanjem viškova naoružanja, streljiva i minsko neeksplodiranih sredstava.
Tržišna vrijednost navedenih 11 lokacija, koje uključuju vojarnu “Safet Hadžić - Jajce” - Sarajevo, vojarnu “Bradina 2” - Konjic, vojarnu “Neretva” - Kalinovik, prema okvirnoj procjeni koju je u svom pismu upućenom Parlamentu BiH iznio zastupnik Denis Zvizdić, “veća je od milijardu maraka”.
Jasno je da u ovoj imovini leži ogroman investicijski i ekonomski potencijal, koji kroz dodjelu iste jedinicama lokalne samouprave može biti od izravne koristi za život običnih građana u BiH. “Upravo zbog toga važno je da se ova imovina stavi na korištenje ili raspolaganje općinama i gradovima u BiH, koji su po svojoj prirodi bliži potrebama građana nego što je slučaj s drugim razinama vlasti.
Raspolaganje predmetnom imovinom, kao što je navedeno, vršit će se isključivo u cilju zaštite ove imovine od daljnjeg propadanja i urušavanja, u cilju njezine obnove i rekonstrukcije ili privođenja predmetne lokacije konačnoj namjeni u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom jedinice lokalne samouprave na čijem teritoriju se imovina nalazi, odnosno stavljanja ove imovine u funkciju razvoja lokalnih zajednica u BiH.
Kao pozitivan primjer od ranije, kada je neperspektivna nepokretna vojna imovina donijela izravnu korist građanima lokalne zajednice, može se navesti rekonstrukcija vojarne “Safet Zajko” u općini Novi Grad Sarajevo”, navodi se u inicijativi.
No u pismu koje je stiglo iz kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH stigao je dogovor kako nisu postigli suglasnost oko ove inicijative. Spomenimo da su čelnici gradova i općina okupljeni oko Saveza gradova i općina Federacije BiH u svojim istupima tražili da im se na upravljanje daju ti napušteni vojni objekti.
Oni bi kao predstavnici lokalne vlasti najbolje znali u koju namjenu staviti te objekti i goleme parcele zemljišta na kojima se vojarne nalaze.
Bez evidencije
Apsurdan je primjer koji su lani iznijeli revizori, a po kojem, primjerice, Vlada Federacije BiH ulaže “goli” novac za kupnju prostora u kojim će smjestiti svoje institucije, a na raspolaganju ima, odnosno njezino bivše Federalno ministarstvo obrane, prostora čija je kvadratura procijenjena na 7,8 milijuna KM, a koja se evidentira kao “neperspektivna vojna imovina”.
Rezultati revizije pokazali su kako spomenuta, ukupna površina raspoloživih prostora bivšeg Federalnog ministarstva obrane, još nije evidentirana. “Na osnovi raspoložive dokumentacije, može se utvrditi da se radi o prostorima velike površine.
Primjera radi, navodi se za zemljišta i objekte bivšeg Federalnog ministarstva obrane koje je preuzela Služba, revizija je utvrdila da raspoloživi prostori nisu primjerno iskorišteni za smještaj proračunskih korisnika Federacije BiH niti su izvršene analize i procjene o mogućnostima optimalnoga korištenja ovih prostora, a u svrhu postizanja ušteda u proračunu FBiH. S inicijativom se složio i podupro je prije nekoliko dana i Savez općina i gradova u FBiH.
Takav potez donio bi samo ekonomsku korist jedinicama lokalne samouprave i one bi o njima odlučile u svojim administrativnim i zakonskim rješenjima.
Rješavanje viškova
Pozivajući se na informacije iz Ministarstva obrane BiH, od 24 neperspektivne lokacije, 11 lokacija (devet na prostoru Federacije BiH, dvije na prostoru RS-a) odmah je spremno za predaju na korištenje, dok je preostalih 13 lokacija uvjetovano rješavanjem viškova naoružanja, streljiva i minsko neeksplodiranih sredstava.
Tržišna vrijednost navedenih 11 lokacija, koje uključuju vojarnu “Safet Hadžić - Jajce” - Sarajevo, vojarnu “Bradina 2” - Konjic, vojarnu “Neretva” - Kalinovik, prema okvirnoj procjeni koju je u svom pismu upućenom Parlamentu BiH iznio zastupnik Denis Zvizdić, “veća je od milijardu maraka”.
Jasno je da u ovoj imovini leži ogroman investicijski i ekonomski potencijal, koji kroz dodjelu iste jedinicama lokalne samouprave može biti od izravne koristi za život običnih građana u BiH. “Upravo zbog toga važno je da se ova imovina stavi na korištenje ili raspolaganje općinama i gradovima u BiH, koji su po svojoj prirodi bliži potrebama građana nego što je slučaj s drugim razinama vlasti.
Raspolaganje predmetnom imovinom, kao što je navedeno, vršit će se isključivo u cilju zaštite ove imovine od daljnjeg propadanja i urušavanja, u cilju njezine obnove i rekonstrukcije ili privođenja predmetne lokacije konačnoj namjeni u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom jedinice lokalne samouprave na čijem teritoriju se imovina nalazi, odnosno stavljanja ove imovine u funkciju razvoja lokalnih zajednica u BiH.
Kao pozitivan primjer od ranije, kada je neperspektivna nepokretna vojna imovina donijela izravnu korist građanima lokalne zajednice, može se navesti rekonstrukcija vojarne “Safet Zajko” u općini Novi Grad Sarajevo”, navodi se u inicijativi.
No u pismu koje je stiglo iz kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH stigao je dogovor kako nisu postigli suglasnost oko ove inicijative. Spomenimo da su čelnici gradova i općina okupljeni oko Saveza gradova i općina Federacije BiH u svojim istupima tražili da im se na upravljanje daju ti napušteni vojni objekti.
Oni bi kao predstavnici lokalne vlasti najbolje znali u koju namjenu staviti te objekti i goleme parcele zemljišta na kojima se vojarne nalaze.
Bez evidencije
Apsurdan je primjer koji su lani iznijeli revizori, a po kojem, primjerice, Vlada Federacije BiH ulaže “goli” novac za kupnju prostora u kojim će smjestiti svoje institucije, a na raspolaganju ima, odnosno njezino bivše Federalno ministarstvo obrane, prostora čija je kvadratura procijenjena na 7,8 milijuna KM, a koja se evidentira kao “neperspektivna vojna imovina”.
Rezultati revizije pokazali su kako spomenuta, ukupna površina raspoloživih prostora bivšeg Federalnog ministarstva obrane, još nije evidentirana. “Na osnovi raspoložive dokumentacije, može se utvrditi da se radi o prostorima velike površine.
Primjera radi, navodi se za zemljišta i objekte bivšeg Federalnog ministarstva obrane koje je preuzela Služba, revizija je utvrdila da raspoloživi prostori nisu primjerno iskorišteni za smještaj proračunskih korisnika Federacije BiH niti su izvršene analize i procjene o mogućnostima optimalnoga korištenja ovih prostora, a u svrhu postizanja ušteda u proračunu FBiH. S inicijativom se složio i podupro je prije nekoliko dana i Savez općina i gradova u FBiH.
