Odrasla osoba u BiH konzumira manje od 10 posto preporučenog unosa polinezasićenih omega 3 masnih kiselina koje su iznimno važne za prevenciju kroničnih bolesti.
S druge pak strane, soli i zasićenih masti konzumiraju previše, pokazali su rezultati posljednje ankete o prehrambenim navikama odraslog stanovništva koju je prije nekoliko godina proveo Federalni zavod za statistiku.
''Utvrđen je i relativno visok unos soli, posebice kod muške populacije (u prosjeku 3,2 g/dan kod muškaraca i 2,3 g/dan kod žena). U našem uzorku više od 90 posto muškaraca i dvije trećine žena konzumirali su više od preporučena dva grama soli dnevno. SZO ne preporučuje konzumiranje više od 2 grama soli dnevno'', navodi se u rezultatima ankete.
Kada je riječ o zasićenim masnoćama, i tu je utvrđeno kako s njihovom konzumacijom više pretjeruju muškarci, piše Večernji list.
''Od ukupnog broja ispitanika, 48,5% žena i 69,1% muškaraca konzumiralo je pretjerane količine zasićenih masti. Vodeći izvori zasićenih masti u ovom uzorku bili su kajmak i masni sirevi, mesne prerađevine i crveno meso. SZO preporučuje da najviše 10% dnevno unesenih kalorija treba dolaziti od zasićenih masnih kiselina - navodi se u rezultatima ankete. U istom ispitivanju došlo se do zaključka kako odrasli stanovnici BiH konzumiraju nedovoljan unos vitamina A, beta-karotena, vitamina B6, vitamina C i vitamina D. Ovaj problem izražen je kod obaju spolova, kao i unos vitamina B2, folata, vitamina B12 i kalcija kod žena.
Posebno je visoka prevalencija nedovoljnog unosa vitamina A (i provitamina A u formi beta-karotena) s 96,9 posto kod žena i 97,4 posto kod muškaraca s nedovoljnim unosom ovog vitamina.
Nadalje, vitamina B6, s nedovoljnim unosom kod 73,2% muškaraca i 81,3% žena, te vitamina C iz hrane, s nedovoljnim unosom kod 66,9% kod žena i 81,5% kod muškaraca, dok je prosječan unos vitamina D bio znatno ispod preporučenih vrijednosti kod svih ispitanika. Kod ženske populacije utvrđene su i visoke prevalencije neadekvatnog unosa folata (63,9%), kalcija (73,1%) i vitamin B2 (73,8%), kao i prosječan unos vitamina B12 ispod preporučenog.
Također, kod većine muškaraca unos željeza i bjelančevina bio je dovoljan, dok je kod 25 posto žena utvrđen nedovoljan unos željeza. Unos vitamina E bio je dovoljan kod većine ispitanika obaju spolova.
Zanimljivo je spomenuti kako su ispitanice žene u prosjeku konzumirale više voća, šećera i slatkiša te manje količine bijelog kruha i peciva, crvenog mesa, krumpira, mesa od peradi i mesnih prerađevina nego muški ispitanici.
Ispitanici iz starije dobne skupine konzumirali su više povrća, cjelovitih žitarica, ribe, grahorica i ulja, kao i manje slatkiša, mesnih prerađevina i čvrstih masnoća od ispitanika iz mlađih dobnih skupina.
Ispitanici iz kućanstava s većom mjesečnom potrošnjom konzumirali su veće količine cjelovitih žitarica, mesnih prerađevina i napitaka s dodatkom šećera te manje količine povrća, ulja, jaja, ribe i morskih proizvoda od ispitanika iz kućanstava s manjom potrošnjom. Zanimljivo je spomenuti i kako su ispitanici iz općina u Hercegovini konzumirali manje voća, povrća, peradi, orašastih plodova, krumpira, punomasnih mliječnih proizvoda, ulja i jaja te više mesnih prerađevina, čvrstih masti, zaslađenih napitaka i cjelovitih žitarica u usporedbi s ispitanicima nastanjenima u općinama u Bosni.
Inače, u istraživanju je sudjelovalo 853 odraslih osoba. Starosnu skupinu od 18 do 40 godina zastupalo je 37%, skupinu od 41 do 60 godina 39% i skupinu od 60 i više godina 24% ispitanika.
S druge pak strane, soli i zasićenih masti konzumiraju previše, pokazali su rezultati posljednje ankete o prehrambenim navikama odraslog stanovništva koju je prije nekoliko godina proveo Federalni zavod za statistiku.
''Utvrđen je i relativno visok unos soli, posebice kod muške populacije (u prosjeku 3,2 g/dan kod muškaraca i 2,3 g/dan kod žena). U našem uzorku više od 90 posto muškaraca i dvije trećine žena konzumirali su više od preporučena dva grama soli dnevno. SZO ne preporučuje konzumiranje više od 2 grama soli dnevno'', navodi se u rezultatima ankete.
Kada je riječ o zasićenim masnoćama, i tu je utvrđeno kako s njihovom konzumacijom više pretjeruju muškarci, piše Večernji list.
''Od ukupnog broja ispitanika, 48,5% žena i 69,1% muškaraca konzumiralo je pretjerane količine zasićenih masti. Vodeći izvori zasićenih masti u ovom uzorku bili su kajmak i masni sirevi, mesne prerađevine i crveno meso. SZO preporučuje da najviše 10% dnevno unesenih kalorija treba dolaziti od zasićenih masnih kiselina - navodi se u rezultatima ankete. U istom ispitivanju došlo se do zaključka kako odrasli stanovnici BiH konzumiraju nedovoljan unos vitamina A, beta-karotena, vitamina B6, vitamina C i vitamina D. Ovaj problem izražen je kod obaju spolova, kao i unos vitamina B2, folata, vitamina B12 i kalcija kod žena.
Posebno je visoka prevalencija nedovoljnog unosa vitamina A (i provitamina A u formi beta-karotena) s 96,9 posto kod žena i 97,4 posto kod muškaraca s nedovoljnim unosom ovog vitamina.
Nadalje, vitamina B6, s nedovoljnim unosom kod 73,2% muškaraca i 81,3% žena, te vitamina C iz hrane, s nedovoljnim unosom kod 66,9% kod žena i 81,5% kod muškaraca, dok je prosječan unos vitamina D bio znatno ispod preporučenih vrijednosti kod svih ispitanika. Kod ženske populacije utvrđene su i visoke prevalencije neadekvatnog unosa folata (63,9%), kalcija (73,1%) i vitamin B2 (73,8%), kao i prosječan unos vitamina B12 ispod preporučenog.
Također, kod većine muškaraca unos željeza i bjelančevina bio je dovoljan, dok je kod 25 posto žena utvrđen nedovoljan unos željeza. Unos vitamina E bio je dovoljan kod većine ispitanika obaju spolova.
Zanimljivo je spomenuti kako su ispitanice žene u prosjeku konzumirale više voća, šećera i slatkiša te manje količine bijelog kruha i peciva, crvenog mesa, krumpira, mesa od peradi i mesnih prerađevina nego muški ispitanici.
Ispitanici iz starije dobne skupine konzumirali su više povrća, cjelovitih žitarica, ribe, grahorica i ulja, kao i manje slatkiša, mesnih prerađevina i čvrstih masnoća od ispitanika iz mlađih dobnih skupina.
Ispitanici iz kućanstava s većom mjesečnom potrošnjom konzumirali su veće količine cjelovitih žitarica, mesnih prerađevina i napitaka s dodatkom šećera te manje količine povrća, ulja, jaja, ribe i morskih proizvoda od ispitanika iz kućanstava s manjom potrošnjom. Zanimljivo je spomenuti i kako su ispitanici iz općina u Hercegovini konzumirali manje voća, povrća, peradi, orašastih plodova, krumpira, punomasnih mliječnih proizvoda, ulja i jaja te više mesnih prerađevina, čvrstih masti, zaslađenih napitaka i cjelovitih žitarica u usporedbi s ispitanicima nastanjenima u općinama u Bosni.
Inače, u istraživanju je sudjelovalo 853 odraslih osoba. Starosnu skupinu od 18 do 40 godina zastupalo je 37%, skupinu od 41 do 60 godina 39% i skupinu od 60 i više godina 24% ispitanika.
