Kruh, tjestenina, peciva, dvopek, keksi samo su neki od proizvoda koje možemo birati i u integralnoj opciji. No lista je puno dulja, štoviše, na tržištu je trenutačno 13.000 različitih integralnih proizvoda, a studije pokazuju da interes ljudi za navedenom vrstom namirnice u posljednjih nekoliko godina neprestano raste.
Tako i, primjerice, u Italiji gdje se prodaja integralne tjestenine od 2018. do danas povećala za čak 18 posto.
I u Njemačkoj, Švedskoj, Danskoj i Irskoj prednost se daje prehrambenim proizvodima od cjelovitog zrna. Ondje muškarci i žene, prema podacima istraživanja iz 2021., dnevno unesu preko 60 grama integralnih namirnica uključujući žitne pahuljice, rižu, tjesteninu, kekse, muffine, tortilje, palačinke i nekolicinu drugih prehrambenih proizvoda.
Hrvatska se, pak, ne može pohvaliti jer se Hrvati po pitanju konzumacije integralnih artikala u Europi nalaze na pretposljednjem mjestu, s dnevnim unosom koji ne premašuje tri grama. Bolji smo samo od Mađara koji konzumiraju tek oko jedan i pol gram navedenih namirnica u danu.
Nepoznati su razlozi slabe konzumacije integralnih proizvoda u Hrvatskoj, no pretpostavlja se da je jedan od uzroka nedovoljno razumijevanje samog pojma “integralno”.
Jeste li se ikada zapitali što uopće predstavlja navedena riječ na ambalažama proizvoda? Drugim riječima, koliko ste zapravo upoznati s tim terminom i znate li što se događa u tijelu ako tijekom pauze od posla redovito grickate omiljene kekse s cjelovitim žitaricama ili ako, pak, ne započinjete dan bez omiljenog integralnog tosta premazanog domaćim pekmezom?
Integralno = cjelovito
Integralni kruh je bogat cjelovitim žitaricama koje se ne prerađuju pa tako ne gube nikakvu nutritivnu vrijednost, a pritom koriste vašem zdravlju. Za bolje razumijevanje navedenog, objasnit ćemo vam što se događa s vašim organizmom kada neprerađeno zrno žitarice dospije na vaš tanjur.
Cjelovita zrna sadrže tri dijela; mekinje, klice i endosperm, a svaki dio sadrži hranjive tvari koje pogoduju zdravlju. Mekinje usporavaju razgradnju škroba u glukozu te tako održavaju stabilan šećer u krvi umjesto da uzrokuju oštre skokove. Vlakna, pak, pomažu u snižavanju kolesterola, kao i premještanju otpada kroz probavni trakt, a također mogu spriječiti stvaranje malih krvnih ugrušaka koji mogu izazvati srčani ili moždani udar. Fitokemikalije i esencijalni minerali poput magnezija, selena i bakra koji se nalaze u cjelovitim žitaricama mogu zaštititi od nekih vrsta raka.
Ako se navedeni dijelovi zrna obrađuju, odnosno prepolove, onda gube nekolicinu nutritivnih vrijednosti. Međutim, ako žitarice ostanu u svom originalnom obliku – netaknute i cijele, tada ne gube nutrijente, već upravo zadržavaju sve svoje vitamine, minerale i vlakna važne za normalnu funkciju ljudskog zdravlja.
Znači li to da su integralni proizvodi zdraviji u odnosu na obične s bijelim brašnom u kojem su žitarice prerađene?
Da! I to ne samo jer zadržavaju prethodno navedene kvalitetne nutrijente, već i zato što sadrže više zdravih masti i proteina te imaju manji glikemijski indeks zbog čega su odlične i za osobe s dijabetesom. Uz sve to, produljuju osjećaj sitosti i pomažu u održavanju poželjne tjelesne mase.
Stoga nećete pogriješiti ako idući put u dućanu posegnete za namirnicama s ambalažom na kojom velikim slovima piše “integralno” ili “100 posto cjelovite žitarice”.
Kako povećati unos?
Preporučeni dnevni unos proizvoda od cjelovitih žitarica razlikuje se za svaku osobu ovisno o dobi, spolu i razini tjelesne aktivnosti. Stručnjaci preporučuju konzumaciju između 140 i 230 grama žitarica dnevno, od kojih 85 do 170 grama treba biti upravo od cijelog zrna. Drugim riječima, trebali bi unositi tri do pet obroka dnevno gdje svaki uključuje otprilike pola šalice integralnih žitarica.
U tom kontekstu bilo bi dobro kada bi se svaki dan na jelovniku pronašla neka od ovih žitarica sa 100 posto cjelovitim zrnom: bulgur, smeđa rižam, amarant, kvinoja, zobene pahuljice, raž, kukuruz, heljda, divlja riža, bobice pšenice i pir.
Nije loše ako i za međuobrok grickate snackove koji sadrže žitarice sa cjelovitim zrnom. Štoviše, vaše zdravlje će vam itekako biti zahvalno ako se tijekom pauze na poslu ili ujutro za doručak zasladite s par komada ukusnih keksa.
(www.jabuka.tv)
Tako i, primjerice, u Italiji gdje se prodaja integralne tjestenine od 2018. do danas povećala za čak 18 posto.
I u Njemačkoj, Švedskoj, Danskoj i Irskoj prednost se daje prehrambenim proizvodima od cjelovitog zrna. Ondje muškarci i žene, prema podacima istraživanja iz 2021., dnevno unesu preko 60 grama integralnih namirnica uključujući žitne pahuljice, rižu, tjesteninu, kekse, muffine, tortilje, palačinke i nekolicinu drugih prehrambenih proizvoda.
Hrvatska se, pak, ne može pohvaliti jer se Hrvati po pitanju konzumacije integralnih artikala u Europi nalaze na pretposljednjem mjestu, s dnevnim unosom koji ne premašuje tri grama. Bolji smo samo od Mađara koji konzumiraju tek oko jedan i pol gram navedenih namirnica u danu.
Nepoznati su razlozi slabe konzumacije integralnih proizvoda u Hrvatskoj, no pretpostavlja se da je jedan od uzroka nedovoljno razumijevanje samog pojma “integralno”.
Jeste li se ikada zapitali što uopće predstavlja navedena riječ na ambalažama proizvoda? Drugim riječima, koliko ste zapravo upoznati s tim terminom i znate li što se događa u tijelu ako tijekom pauze od posla redovito grickate omiljene kekse s cjelovitim žitaricama ili ako, pak, ne započinjete dan bez omiljenog integralnog tosta premazanog domaćim pekmezom?
Integralno = cjelovito
Integralni kruh je bogat cjelovitim žitaricama koje se ne prerađuju pa tako ne gube nikakvu nutritivnu vrijednost, a pritom koriste vašem zdravlju. Za bolje razumijevanje navedenog, objasnit ćemo vam što se događa s vašim organizmom kada neprerađeno zrno žitarice dospije na vaš tanjur.
Cjelovita zrna sadrže tri dijela; mekinje, klice i endosperm, a svaki dio sadrži hranjive tvari koje pogoduju zdravlju. Mekinje usporavaju razgradnju škroba u glukozu te tako održavaju stabilan šećer u krvi umjesto da uzrokuju oštre skokove. Vlakna, pak, pomažu u snižavanju kolesterola, kao i premještanju otpada kroz probavni trakt, a također mogu spriječiti stvaranje malih krvnih ugrušaka koji mogu izazvati srčani ili moždani udar. Fitokemikalije i esencijalni minerali poput magnezija, selena i bakra koji se nalaze u cjelovitim žitaricama mogu zaštititi od nekih vrsta raka.
Ako se navedeni dijelovi zrna obrađuju, odnosno prepolove, onda gube nekolicinu nutritivnih vrijednosti. Međutim, ako žitarice ostanu u svom originalnom obliku – netaknute i cijele, tada ne gube nutrijente, već upravo zadržavaju sve svoje vitamine, minerale i vlakna važne za normalnu funkciju ljudskog zdravlja.
Znači li to da su integralni proizvodi zdraviji u odnosu na obične s bijelim brašnom u kojem su žitarice prerađene?
Da! I to ne samo jer zadržavaju prethodno navedene kvalitetne nutrijente, već i zato što sadrže više zdravih masti i proteina te imaju manji glikemijski indeks zbog čega su odlične i za osobe s dijabetesom. Uz sve to, produljuju osjećaj sitosti i pomažu u održavanju poželjne tjelesne mase.
Stoga nećete pogriješiti ako idući put u dućanu posegnete za namirnicama s ambalažom na kojom velikim slovima piše “integralno” ili “100 posto cjelovite žitarice”.
Kako povećati unos?
Preporučeni dnevni unos proizvoda od cjelovitih žitarica razlikuje se za svaku osobu ovisno o dobi, spolu i razini tjelesne aktivnosti. Stručnjaci preporučuju konzumaciju između 140 i 230 grama žitarica dnevno, od kojih 85 do 170 grama treba biti upravo od cijelog zrna. Drugim riječima, trebali bi unositi tri do pet obroka dnevno gdje svaki uključuje otprilike pola šalice integralnih žitarica.
U tom kontekstu bilo bi dobro kada bi se svaki dan na jelovniku pronašla neka od ovih žitarica sa 100 posto cjelovitim zrnom: bulgur, smeđa rižam, amarant, kvinoja, zobene pahuljice, raž, kukuruz, heljda, divlja riža, bobice pšenice i pir.
Nije loše ako i za međuobrok grickate snackove koji sadrže žitarice sa cjelovitim zrnom. Štoviše, vaše zdravlje će vam itekako biti zahvalno ako se tijekom pauze na poslu ili ujutro za doručak zasladite s par komada ukusnih keksa.
(www.jabuka.tv)
