Vint Cerf, 'otac interneta', kaže da je zabrinut da bi sve slike i dokumenti koje pohranjujemo na računala jednom mogli biti izgubljeni.
Trenutačni Googleov potpredsjednik smatra da bi se to moglo dogoditi zbog zastarijevanja hardvera i softvera.
On je izrazio ozbiljnu zabrinutost da će buduće generacije imati malu ili gotovo nikakvu evidenciju o 21. stoljeću kad uđemo u ono što je opisao riječima "digitalno mračno doba".
G. Cerf je je ove komentare iznio na velikoj znanstvenoj konferenciji u San Joseu. Tamo prisustvuje godišnjem sastanku Američkog udruženja za napredak znanosti. Ovaj kultni lik koji je pomogao definirati kako se paketi podataka kreću kroz mrežu, odjeven je u odijelo i on je možda jedini zaposlenik Googlea koji nosi kravatu, kako primjećuje BBC.
Njegov fokus današnjih istraživanja je kako riješiti novi problem koji prijeti da izbriše našu povijest.
Naš život, naša sjećanja, naše najdraže obiteljske fotografije... sve to postoji kao bitovi informacija na našim tvrdim diskovima ili u "oblaku" (cloud). No, kao se tehnologija nastavlja dalje razvijati, za ove podatke postoji ozbiljna opasnost da bi se mogli izgubiti u novim svjetovima ubrzane digitalne revolucije.
"Stari formati dokumenata koje smo stvorili i prezentacije, neće se moći čitati uz pomoć najnovijih verzija softvera zbog toga što se kompatibilnost unatrag ne može uvijek garantirati", kaže g. Cerf, dodajući:
"I ono što se može dogoditi tijekom vremena je to da čak i ako smo nakupili ogromne arhive digitalnih sadržaja, mi zapravo nećemo znati što je to".
Malo je kompanija koje traju stotinama godina. Čak ni Googlea možda neće više biti u idućem stoljeću. Kako se onda osigurati da će naša pohranjena sjećanja i ljudska povijest biti sačuvani?
Rješenje je u onome što g. Cerf naziva "digitalni pergament". Naime, on promovira ideju da se sačuva svaki komad softvera i hardvera kako bi se osigurali da nikad ne zastare - baš kao što se događa sa stvarima u muzeju - ali u digitalnom obliku, na poslužiteljima u "oblaku". Na taj način sve uspomene i znanja koje čuvamo bit će dostupne generacijama koje dolaze.
U suprotnom, dolazi mračno digitalno doba, ne samo bez naših osobnih uspomena kao što su obiteljske fotografije nego i bez znanja o povijesti i onome što nam se zapravo dogodilo.
Tehnoklik.hr/BBC
Trenutačni Googleov potpredsjednik smatra da bi se to moglo dogoditi zbog zastarijevanja hardvera i softvera.
On je izrazio ozbiljnu zabrinutost da će buduće generacije imati malu ili gotovo nikakvu evidenciju o 21. stoljeću kad uđemo u ono što je opisao riječima "digitalno mračno doba".
G. Cerf je je ove komentare iznio na velikoj znanstvenoj konferenciji u San Joseu. Tamo prisustvuje godišnjem sastanku Američkog udruženja za napredak znanosti. Ovaj kultni lik koji je pomogao definirati kako se paketi podataka kreću kroz mrežu, odjeven je u odijelo i on je možda jedini zaposlenik Googlea koji nosi kravatu, kako primjećuje BBC.
Njegov fokus današnjih istraživanja je kako riješiti novi problem koji prijeti da izbriše našu povijest.
Naš život, naša sjećanja, naše najdraže obiteljske fotografije... sve to postoji kao bitovi informacija na našim tvrdim diskovima ili u "oblaku" (cloud). No, kao se tehnologija nastavlja dalje razvijati, za ove podatke postoji ozbiljna opasnost da bi se mogli izgubiti u novim svjetovima ubrzane digitalne revolucije.
"Stari formati dokumenata koje smo stvorili i prezentacije, neće se moći čitati uz pomoć najnovijih verzija softvera zbog toga što se kompatibilnost unatrag ne može uvijek garantirati", kaže g. Cerf, dodajući:
"I ono što se može dogoditi tijekom vremena je to da čak i ako smo nakupili ogromne arhive digitalnih sadržaja, mi zapravo nećemo znati što je to".
Malo je kompanija koje traju stotinama godina. Čak ni Googlea možda neće više biti u idućem stoljeću. Kako se onda osigurati da će naša pohranjena sjećanja i ljudska povijest biti sačuvani?
Rješenje je u onome što g. Cerf naziva "digitalni pergament". Naime, on promovira ideju da se sačuva svaki komad softvera i hardvera kako bi se osigurali da nikad ne zastare - baš kao što se događa sa stvarima u muzeju - ali u digitalnom obliku, na poslužiteljima u "oblaku". Na taj način sve uspomene i znanja koje čuvamo bit će dostupne generacijama koje dolaze.
U suprotnom, dolazi mračno digitalno doba, ne samo bez naših osobnih uspomena kao što su obiteljske fotografije nego i bez znanja o povijesti i onome što nam se zapravo dogodilo.
Tehnoklik.hr/BBC
