Rusija više navodno ne traži "denacifikaciju" Ukrajine i spremna je pustiti Kijev da se pridruži Europskoj uniji pod uvjetom da ostane vojno neutralna, tvrde četiri osobe upoznate s mirovnim pregovorima Ukrajine i Rusije, čiji se nastavak očekuje u utorak u Istanbulu, javlja Financial Times.
Moskva i Kijev navodno pregovaraju o prekidu vatre kao dijelu mogućeg sporazuma koji bi uključivao odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-a u zamjenu za sigurnosna jamstva i perspektivu priključenja Europskoj uniji, tvrde ljudi koji nisu željeli da im se otkrije identitet, buduću da stvar još nije do kraja dogovorena.
U nacrtu dokumenta o prekidu vatre ne spominju se tri početna ključna zahtjeva Rusije - "denacifikacija" i "demilitarizacija" Ukrajine te zakonska zaštita ruskog jezika u Ukrajini, dodali su izvori.
Predstavnici obiju strana sastat će se u utorak u Istanbulu u četvrtoj rundi mirovnih pregovora čiji je cilj okončanje invazije na Ukrajinu koju je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin. Rusija je navodno spremna na ustupke jer su ruski operativni nedostaci i jači ukrajinski otpor od očekivanog u velikoj mjeri zaustavili njezinu jednomjesečnu ofenzivu.
No, Ukrajina i njezini zapadni saveznici i dalje su skeptični prema Putinovim namjerama te su zabrinuti da bi ruski predsjednik mogao iskoristiti pregovore kao dimnu zavjesu kako bi obnovio svoje iscrpljene snage i isplanirao novu ofenzivu.
Član ukrajinske pregovaračke delegacije David Arahamija rekao je za FT da su dvije strane blizu dogovoru o sigurnosnim jamstvima i nastojanjima Ukrajine da postane članicom EU, no pozvao je na oprez oko izgleda za pomak u pregovorima.
"Sva su pitanja na stolu od početka pregovora", no i dalje postoji puno neriješenih točaka, rekao je Arahamija.
Druga osoba upoznata s pregovorima rekla je kako je Ukrajina zabrinuta jer Rusija mijenja svoju poziciju gotovo iz dana u dan, i u pogledu vojnog pritiska, ali i zahtjeva kao što je "demilitarizacija" Kijeva.
Rusija "ne može i neće govoriti o napretku" jer bi "samo mogla naštetiti pregovaračkom procesu", citirala je u ponedjeljak ruska agencija Interfax Dmitrija Peskova, Putinova glasnogovornika. “Za sada, nažalost, ne možemo govoriti o nekim značajnijim postignućima i pomacima”, dodao je.
Kao dio sporazuma koji je navodno uzet u razmatranje, Ukrajina bi trebala odustati od razvoja nuklearnog oružja te na svom teritoriju ne bi smjela imati strane vojne baze. Također, morali bi odustati od svojih težnji da postanu članicom NATO-a.
U zamjenu, Ukrajina bi dobila ono što Arahamija naziva “formulacijom sličnom NATO-ovom članku 5” - prema kojem članice saveza moraju jedna drugoj priskočiti u pomoć ako je netko napadnut - a sigurnosna jamstva dale bi zemlje među kojima su Rusija, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Francuska, Njemačka, Kina, Italija, Poljska, Izrael i Turska.
Međutim, svaki budući sporazum morao bi biti dogovoren sa spomenutim jamcima i ratificiran u njihovim parlamentima, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Potencijalni jamci još se moraju složiti da će Ukrajini jamčiti sigurnost, kažu izvori. "Zasad nismo dobili odbijenice", tvrdi Arahamija.
Ukrajina bi taj dogovor trebala staviti na referendum za nekoliko mjeseci, prije nego što promijeni svoj ustav, rekao je Zelenski načelno govoreći o pregovorima u velikom intervjuu s ruskim novinarima - a cijeli proces mogao bi trajati najmanje godinu dana.
“Jedino riješeno (pitanje) je vrsta međunarodnih jamstava koja Ukrajina traži, ali... još uvijek moramo dobiti odobrenje jamaca jer inače dogovor nikada neće uspjeti”, rekao je Arakamija.
U nacrtu sporazuma koji se razmatra izostavljena je najveća prepreka - pokušaj Ukrajine da povrati teritorij koji je Rusija zauzela od 2014. - a koja bi trebala biti riješena u budućim izravnim pregovorima Putina i Zelenskog, tvrde izvori.
Moskva je, rekao je Arahamija, zahtijevala da Ukrajina prizna rusku kontrolu nad poluotokom Krimom, koji je Moskva anektirala 2014., kao i nad dvama teritorijima u istočnoj regiji Donbasu, kojima upravljaju separatisti koje podržava Rusija.
"Nikad nećemo priznati nikakve granice osim onih koje su u našoj Deklaraciji neovisnosti", rekao je Arahamija. “Ovo je najkritičnija točka.”
Za sada, Ukrajina je bila spremna razgovarati o nekim humanitarnim pitanjima, kao što je obnavljanje vodoopskrbe Krima i davanja obećanja da nikada neće pokušati silom ponovno zauzeti poluotok, rekli su izvori.
Ako se primirje održi, ministri vanjskih poslova Ukrajine i Rusije sastali bi se kako bi izradili zasebne dokumente te tako finalizirali dogovor o sigurnosnim jamstvima, ali i o drugom sporazumima kao što je zaštita ruskog jezika u Ukrajini.
Nakon toga bi se pokušao dogovoriti sastanak Putina i Zelenskog, iako je Peskov u ponedjeljak rekao kako "nema pomaka" u dogovaranju tog susreta.
Dnevnik.ba
Moskva i Kijev navodno pregovaraju o prekidu vatre kao dijelu mogućeg sporazuma koji bi uključivao odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-a u zamjenu za sigurnosna jamstva i perspektivu priključenja Europskoj uniji, tvrde ljudi koji nisu željeli da im se otkrije identitet, buduću da stvar još nije do kraja dogovorena.
U nacrtu dokumenta o prekidu vatre ne spominju se tri početna ključna zahtjeva Rusije - "denacifikacija" i "demilitarizacija" Ukrajine te zakonska zaštita ruskog jezika u Ukrajini, dodali su izvori.
Predstavnici obiju strana sastat će se u utorak u Istanbulu u četvrtoj rundi mirovnih pregovora čiji je cilj okončanje invazije na Ukrajinu koju je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin. Rusija je navodno spremna na ustupke jer su ruski operativni nedostaci i jači ukrajinski otpor od očekivanog u velikoj mjeri zaustavili njezinu jednomjesečnu ofenzivu.
No, Ukrajina i njezini zapadni saveznici i dalje su skeptični prema Putinovim namjerama te su zabrinuti da bi ruski predsjednik mogao iskoristiti pregovore kao dimnu zavjesu kako bi obnovio svoje iscrpljene snage i isplanirao novu ofenzivu.
Član ukrajinske pregovaračke delegacije David Arahamija rekao je za FT da su dvije strane blizu dogovoru o sigurnosnim jamstvima i nastojanjima Ukrajine da postane članicom EU, no pozvao je na oprez oko izgleda za pomak u pregovorima.
"Sva su pitanja na stolu od početka pregovora", no i dalje postoji puno neriješenih točaka, rekao je Arahamija.
Druga osoba upoznata s pregovorima rekla je kako je Ukrajina zabrinuta jer Rusija mijenja svoju poziciju gotovo iz dana u dan, i u pogledu vojnog pritiska, ali i zahtjeva kao što je "demilitarizacija" Kijeva.
Rusija "ne može i neće govoriti o napretku" jer bi "samo mogla naštetiti pregovaračkom procesu", citirala je u ponedjeljak ruska agencija Interfax Dmitrija Peskova, Putinova glasnogovornika. “Za sada, nažalost, ne možemo govoriti o nekim značajnijim postignućima i pomacima”, dodao je.
Kao dio sporazuma koji je navodno uzet u razmatranje, Ukrajina bi trebala odustati od razvoja nuklearnog oružja te na svom teritoriju ne bi smjela imati strane vojne baze. Također, morali bi odustati od svojih težnji da postanu članicom NATO-a.
U zamjenu, Ukrajina bi dobila ono što Arahamija naziva “formulacijom sličnom NATO-ovom članku 5” - prema kojem članice saveza moraju jedna drugoj priskočiti u pomoć ako je netko napadnut - a sigurnosna jamstva dale bi zemlje među kojima su Rusija, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Francuska, Njemačka, Kina, Italija, Poljska, Izrael i Turska.
Međutim, svaki budući sporazum morao bi biti dogovoren sa spomenutim jamcima i ratificiran u njihovim parlamentima, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Potencijalni jamci još se moraju složiti da će Ukrajini jamčiti sigurnost, kažu izvori. "Zasad nismo dobili odbijenice", tvrdi Arahamija.
Ukrajina bi taj dogovor trebala staviti na referendum za nekoliko mjeseci, prije nego što promijeni svoj ustav, rekao je Zelenski načelno govoreći o pregovorima u velikom intervjuu s ruskim novinarima - a cijeli proces mogao bi trajati najmanje godinu dana.
“Jedino riješeno (pitanje) je vrsta međunarodnih jamstava koja Ukrajina traži, ali... još uvijek moramo dobiti odobrenje jamaca jer inače dogovor nikada neće uspjeti”, rekao je Arakamija.
U nacrtu sporazuma koji se razmatra izostavljena je najveća prepreka - pokušaj Ukrajine da povrati teritorij koji je Rusija zauzela od 2014. - a koja bi trebala biti riješena u budućim izravnim pregovorima Putina i Zelenskog, tvrde izvori.
Moskva je, rekao je Arahamija, zahtijevala da Ukrajina prizna rusku kontrolu nad poluotokom Krimom, koji je Moskva anektirala 2014., kao i nad dvama teritorijima u istočnoj regiji Donbasu, kojima upravljaju separatisti koje podržava Rusija.
"Nikad nećemo priznati nikakve granice osim onih koje su u našoj Deklaraciji neovisnosti", rekao je Arahamija. “Ovo je najkritičnija točka.”
Za sada, Ukrajina je bila spremna razgovarati o nekim humanitarnim pitanjima, kao što je obnavljanje vodoopskrbe Krima i davanja obećanja da nikada neće pokušati silom ponovno zauzeti poluotok, rekli su izvori.
Ako se primirje održi, ministri vanjskih poslova Ukrajine i Rusije sastali bi se kako bi izradili zasebne dokumente te tako finalizirali dogovor o sigurnosnim jamstvima, ali i o drugom sporazumima kao što je zaštita ruskog jezika u Ukrajini.
Nakon toga bi se pokušao dogovoriti sastanak Putina i Zelenskog, iako je Peskov u ponedjeljak rekao kako "nema pomaka" u dogovaranju tog susreta.
Dnevnik.ba
