Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je danas da će Rusija dati nuklearno oružje svakoj državi koja se pridruži državnoj zajednici Rusije i Bjelorusije, objavili su ruski državni mediji. "Vrlo je jednostavno. Treba ući u uniju Bjelorusije i Rusije i to je sve: bit će nuklearnog oružja za sve", ustvrdio je.
Rusija i Bjelorusija formalno su dio takozvane "zajedničke države", sporazuma čiji je cilj produbljivanje integracije dviju zemalja, kako politički tako i ekonomski. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu i njegov bjeloruski kolega Viktor Krenin potpisali su 25. svibnja u Minsku dokumente o postavljanju ruskog nestrateškog nuklearnog oružja na bjeloruski teritorij. Putin je prvi put zaprijetio da će to učiniti 25. ožujka.
"Mi smo osujetili taj scenarij"
"Da nije u veljači 2022., ovaj sukob bi se dogodio kasnije, ali pod lošijim uvjetima za Bjelorusiju i Rusiju. Stvari bi bile gore. Mi smo osujetili taj scenarij", rekao je Lukašenko.
Bjeloruski čelnik opisao je "rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini" kao element u globalnoj borbi za multipolarnost. Budući da se protivio takvom svjetskom poretku, Zapad se prije svega sukobio s Rusijom, objasnio je Lukašenko.
"Danas se borimo za multipolarni svjetski poredak, koji je u interesu svih - Kine, Indijaca, Arapa, Afrike i Latinske Amerike. Mi se nalazimo s ove strane barikada, a Zapad na suprotnoj strani jer udar je prvenstveno bio usmjeren na nas", istaknuo je.
Šojgu: Kremlj kontrolira oružje u Bjelorusiji
Šojgu je rekao da kontrola nad taktičkim nuklearnim oružjem, kao i odluke o njihovoj uporabi, ostaju u rukama Kremlja, dodajući da Rusija može poduzeti "dodatne mjere" u budućnosti kako bi "se pobrinula za sigurnost zajednice i odgovorila na vojno-političku situaciju."
Lukašenko je 25. svibnja ustvrdio da je prijenos dijela ruskog taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiju već započeo. NATO, EU i SAD osudili su odluku o isporuci nuklearnog oružja Bjelorusiji. NATO je taj potez nazvao "opasnim i neodgovornim", a šef EU diplomacije Josep Borrell rekao je da je to "korak koji će dovesti do daljnje iznimno opasne eskalacije". "Svaki pokušaj daljnje eskalacije situacije naići će na snažnu i koordiniranu reakciju", dodao je Borrell.
SAD: Nema naznaka prijetnje
Međutim, Bijela kuća je 26. svibnja napomenula da nije promijenila svoju procjenu nuklearne prijetnje nakon nuklearnog sporazuma Rusije i Bjelorusije jer nije primijetila "nikakve naznake da se Rusija sprema upotrijebiti nuklearno oružje koje ima u Bjelorusiji".
U svojoj procjeni od 26. svibnja Institut za proučavanje rata sugerirao je da je ovaj potez dio dugotrajnog napora da se učvrsti ruska de facto vojna kontrola nad Bjelorusijom. Američki think tank rekao je kako vjeruje da je i dalje "izuzetno malo vjerojatno" da će Putin upotrijebiti nuklearno oružje razmješteno u Bjelorusiji, u Ukrajini ili bilo gdje drugdje.
Rusija i Bjelorusija formalno su dio takozvane "zajedničke države", sporazuma čiji je cilj produbljivanje integracije dviju zemalja, kako politički tako i ekonomski. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu i njegov bjeloruski kolega Viktor Krenin potpisali su 25. svibnja u Minsku dokumente o postavljanju ruskog nestrateškog nuklearnog oružja na bjeloruski teritorij. Putin je prvi put zaprijetio da će to učiniti 25. ožujka.
"Mi smo osujetili taj scenarij"
"Da nije u veljači 2022., ovaj sukob bi se dogodio kasnije, ali pod lošijim uvjetima za Bjelorusiju i Rusiju. Stvari bi bile gore. Mi smo osujetili taj scenarij", rekao je Lukašenko.
Bjeloruski čelnik opisao je "rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini" kao element u globalnoj borbi za multipolarnost. Budući da se protivio takvom svjetskom poretku, Zapad se prije svega sukobio s Rusijom, objasnio je Lukašenko.
"Danas se borimo za multipolarni svjetski poredak, koji je u interesu svih - Kine, Indijaca, Arapa, Afrike i Latinske Amerike. Mi se nalazimo s ove strane barikada, a Zapad na suprotnoj strani jer udar je prvenstveno bio usmjeren na nas", istaknuo je.
Šojgu: Kremlj kontrolira oružje u Bjelorusiji
Šojgu je rekao da kontrola nad taktičkim nuklearnim oružjem, kao i odluke o njihovoj uporabi, ostaju u rukama Kremlja, dodajući da Rusija može poduzeti "dodatne mjere" u budućnosti kako bi "se pobrinula za sigurnost zajednice i odgovorila na vojno-političku situaciju."
Lukašenko je 25. svibnja ustvrdio da je prijenos dijela ruskog taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiju već započeo. NATO, EU i SAD osudili su odluku o isporuci nuklearnog oružja Bjelorusiji. NATO je taj potez nazvao "opasnim i neodgovornim", a šef EU diplomacije Josep Borrell rekao je da je to "korak koji će dovesti do daljnje iznimno opasne eskalacije". "Svaki pokušaj daljnje eskalacije situacije naići će na snažnu i koordiniranu reakciju", dodao je Borrell.
SAD: Nema naznaka prijetnje
Međutim, Bijela kuća je 26. svibnja napomenula da nije promijenila svoju procjenu nuklearne prijetnje nakon nuklearnog sporazuma Rusije i Bjelorusije jer nije primijetila "nikakve naznake da se Rusija sprema upotrijebiti nuklearno oružje koje ima u Bjelorusiji".
U svojoj procjeni od 26. svibnja Institut za proučavanje rata sugerirao je da je ovaj potez dio dugotrajnog napora da se učvrsti ruska de facto vojna kontrola nad Bjelorusijom. Američki think tank rekao je kako vjeruje da je i dalje "izuzetno malo vjerojatno" da će Putin upotrijebiti nuklearno oružje razmješteno u Bjelorusiji, u Ukrajini ili bilo gdje drugdje.
