Pronalazak pougljenjenih sjemenki divljeg duhana koje su arheolozi otkrili na pretpovijesnom nalazištu u pustinjskoj bazi američkih zračnih vojnih snaga u Utahu upućuje na to da su ljudi koristili tu biljku prije otprilike 12.300 godina, što je oko 9000 godina ranije nego što se dosad vjerovalo, prenosi HINA.
Četiri pougljenjene sjemenke duhana pronađene su u ognjištu prastanovnika Sjeverne Amerike zajedno s kamenim oruđem i pačjim kostima odbačenim nakon obroka te ukazuju na to da su ljudi koji su naseljavali tu regiju već tada imali naviku žvakati suhi duhan, zaključili su američki znanstvenici.
Dosadašnji najraniji dokaz o čovjekovu korištenju duhana potječe od ostataka nikotina pronađenih u luli za pušenje staroj oko 3300 godina, koja je otkrivena u sjevernoj Alabami. Znanstvenici tvrde kako je sasvim moguće da su Indijanci pušili duhan i puno ranije, s obzirom na to da postoji zapis o lulama na jugoistoku Sjedinjenih Država još prije 5000 godina, no ovdje nema traga ostacima nikotina.
Istraživači vjeruju da su iscrpljeni nomadski lovci-sakupljači na području Utaha pušili duhan i žvakali ga zbog stimulativnih kvaliteta nikotina.
Rezultati studije objavljeni su u ponedjeljak u časopisu Nature Human Behavior i bacaju novo svjetlo na povijest korištenja duhana i njegov uzgoj te ukazuju na činjenicu da su i tadašnji ljudi bili prilično skloni ovisnosti o nikotinu.
Istraživanje je vodio Daron Duke, arheolog iz tvrtke Far Western Anthropological Research Group, koja provodi arheološka istraživanja na područjima u vlasništvu države.
U sklopu istraživanja iz 2015. na poligonu za testiranje i obuku u Utahu, zapadno od Salt Lake Cityja, Duke i članovi njegova tima otkrili su logor u kojemu su u pretpovijesno doba živjeli nomadski lovci-sakupljači. Nazvali su ga Wishbone. (Jadac (lat. furcula), po nazivu za viljuškastu kost kod ptica i nekih izumrlih dinosaurusa, nastalu spajanjem dviju ključnih kostiju).
Ondje su zatekli i kameno oruđe i ostatke ognjišta i životinjskih kostiju, većinom kostiju močvarnih ptica koje su vjerojatno bile glavna hrana tadašnjim žiteljima.
Danas je pustinja Great Salt Lake pusta ravnica koja se uglavnom koristi za utrke superbrzih automobila i testiranje bombi. No, kako sam naziv govori, ova je vjetrovita ravnica zapravo dno nekoć golemoga prapovijesnog jezera. Krajem posljednjega ledenog doba, zbog zagrijavanja klime, jezero se počelo povlačiti i nekoliko je tisućljeća bilo bogato močvarno područje koje je pružalo idealne uvjete za život pretpovijesnih lovaca-sakupljača, objasnio je Duke.
Sjemenke duhana 'Nicotiana attenuata'
Sjemenke pronađene u Wishboneu spadaju u divlju vrstu pustinjskog duhana, poznatu kao 'Nicotiana attenuata', koja još uvijek raste na tom području. "Ova vrsta duhana nije nikad kultivirana, no stanovnici je i danas koriste", rekao je Duke.
Dodaje da je se pronalazak sjemenki divljeg duhana u ognjištu može pojasniti. On i kolege smatraju da se radilo o odbačenim dijelovima vlati biljke koje su se žvakale ili sisale, a ne isključuju ni mogućnost pušenja duhana, no s obzirom na to da ondje nisu pronađeni ostaci lula, ta je pretpostavka manje vjerojatna.
Duke je rekao i da se o kulturi tadašnjih stanovnika ovog područja danas zna vrlo malo. Poznato je da sjemenke duhana same po sebi ne sadrže nikotin, no listovi, koji stvaraju ovisnost, ljepljivi su i na njih se lako 'ulove' sjemenke.
Odbačeni duhanski listovi pronađeni su i na ostalim lokalitetima domorodačkih Amerikanaca u tome području, a žvakanje duhana i danas je ovdje uobičajeno, napominje Duke.
Kultiviranje i uzgoj duhana uslijedilo tisućama godina kasnije
Pretpostavlja se da su stanovnici koji su naselili unutrašnjost sjevernoameričkog kontinenta duhan počeli koristiti prije otprilike 3000 godina, no kultiviranje i uzgoj duhana uslijedili su tisućama godina kasnije u ostalim dijelovima kontinenta, dodao je.
Pozadina praćenja suodnosa čovjeka i duhana mogla bi pojasniti zbog čega su se Indijanci na kraju odlučili kultivirati i uzgajati nejestiv, otrovan korov - proces koji je vjerojatno započeo prije 6000 do 8000 godina u Andama.
Ne znamo precizno kada se duhan počeo uzgajati, no zna se da je do velikog procvata poljoprivrede u Americi došlo u posljednjih 5000 godina.
Duhan se počeo kultivirati istodobno kad i ostale biljke. Neki znanstvenici smatraju da je duhan vjerojatno prva kultivirana biljka koja se koristila na području Sjeverne Amerike, ali u sociološko-kulturološke, a ne u prehrambene svrhe.
"Nema sumnje da su ljudi koristili duhan puno ranije nego što je društvo pokrenulo njegov uzgoj kao poljoprivrednu investiciju", smatra Duke.
Četiri pougljenjene sjemenke duhana pronađene su u ognjištu prastanovnika Sjeverne Amerike zajedno s kamenim oruđem i pačjim kostima odbačenim nakon obroka te ukazuju na to da su ljudi koji su naseljavali tu regiju već tada imali naviku žvakati suhi duhan, zaključili su američki znanstvenici.
Dosadašnji najraniji dokaz o čovjekovu korištenju duhana potječe od ostataka nikotina pronađenih u luli za pušenje staroj oko 3300 godina, koja je otkrivena u sjevernoj Alabami. Znanstvenici tvrde kako je sasvim moguće da su Indijanci pušili duhan i puno ranije, s obzirom na to da postoji zapis o lulama na jugoistoku Sjedinjenih Država još prije 5000 godina, no ovdje nema traga ostacima nikotina.
Istraživači vjeruju da su iscrpljeni nomadski lovci-sakupljači na području Utaha pušili duhan i žvakali ga zbog stimulativnih kvaliteta nikotina.
Rezultati studije objavljeni su u ponedjeljak u časopisu Nature Human Behavior i bacaju novo svjetlo na povijest korištenja duhana i njegov uzgoj te ukazuju na činjenicu da su i tadašnji ljudi bili prilično skloni ovisnosti o nikotinu.
Istraživanje je vodio Daron Duke, arheolog iz tvrtke Far Western Anthropological Research Group, koja provodi arheološka istraživanja na područjima u vlasništvu države.
U sklopu istraživanja iz 2015. na poligonu za testiranje i obuku u Utahu, zapadno od Salt Lake Cityja, Duke i članovi njegova tima otkrili su logor u kojemu su u pretpovijesno doba živjeli nomadski lovci-sakupljači. Nazvali su ga Wishbone. (Jadac (lat. furcula), po nazivu za viljuškastu kost kod ptica i nekih izumrlih dinosaurusa, nastalu spajanjem dviju ključnih kostiju).
Ondje su zatekli i kameno oruđe i ostatke ognjišta i životinjskih kostiju, većinom kostiju močvarnih ptica koje su vjerojatno bile glavna hrana tadašnjim žiteljima.
Danas je pustinja Great Salt Lake pusta ravnica koja se uglavnom koristi za utrke superbrzih automobila i testiranje bombi. No, kako sam naziv govori, ova je vjetrovita ravnica zapravo dno nekoć golemoga prapovijesnog jezera. Krajem posljednjega ledenog doba, zbog zagrijavanja klime, jezero se počelo povlačiti i nekoliko je tisućljeća bilo bogato močvarno područje koje je pružalo idealne uvjete za život pretpovijesnih lovaca-sakupljača, objasnio je Duke.
Sjemenke duhana 'Nicotiana attenuata'
Sjemenke pronađene u Wishboneu spadaju u divlju vrstu pustinjskog duhana, poznatu kao 'Nicotiana attenuata', koja još uvijek raste na tom području. "Ova vrsta duhana nije nikad kultivirana, no stanovnici je i danas koriste", rekao je Duke.
Dodaje da je se pronalazak sjemenki divljeg duhana u ognjištu može pojasniti. On i kolege smatraju da se radilo o odbačenim dijelovima vlati biljke koje su se žvakale ili sisale, a ne isključuju ni mogućnost pušenja duhana, no s obzirom na to da ondje nisu pronađeni ostaci lula, ta je pretpostavka manje vjerojatna.
Duke je rekao i da se o kulturi tadašnjih stanovnika ovog područja danas zna vrlo malo. Poznato je da sjemenke duhana same po sebi ne sadrže nikotin, no listovi, koji stvaraju ovisnost, ljepljivi su i na njih se lako 'ulove' sjemenke.
Odbačeni duhanski listovi pronađeni su i na ostalim lokalitetima domorodačkih Amerikanaca u tome području, a žvakanje duhana i danas je ovdje uobičajeno, napominje Duke.
Kultiviranje i uzgoj duhana uslijedilo tisućama godina kasnije
Pretpostavlja se da su stanovnici koji su naselili unutrašnjost sjevernoameričkog kontinenta duhan počeli koristiti prije otprilike 3000 godina, no kultiviranje i uzgoj duhana uslijedili su tisućama godina kasnije u ostalim dijelovima kontinenta, dodao je.
Pozadina praćenja suodnosa čovjeka i duhana mogla bi pojasniti zbog čega su se Indijanci na kraju odlučili kultivirati i uzgajati nejestiv, otrovan korov - proces koji je vjerojatno započeo prije 6000 do 8000 godina u Andama.
Ne znamo precizno kada se duhan počeo uzgajati, no zna se da je do velikog procvata poljoprivrede u Americi došlo u posljednjih 5000 godina.
Duhan se počeo kultivirati istodobno kad i ostale biljke. Neki znanstvenici smatraju da je duhan vjerojatno prva kultivirana biljka koja se koristila na području Sjeverne Amerike, ali u sociološko-kulturološke, a ne u prehrambene svrhe.
"Nema sumnje da su ljudi koristili duhan puno ranije nego što je društvo pokrenulo njegov uzgoj kao poljoprivrednu investiciju", smatra Duke.
