Prema najnovijoj procjeni američkih obavještajnih službi, ruski predsjednik Vladimir Putin odlučniji je no ikad nastaviti rat u Ukrajini i ostvariti pobjedu na bojnom polju.
U analizi, koja je ovog mjeseca predstavljena članovima Kongresa, navodi se kako obavještajne agencije ne vide nikakve znakove da je Rusija spremna na kompromis, unatoč naporima američkog predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u mirovnim pregovorima, piše NBC News.
Putin ustraje unatoč gubicima
Ova procjena u skladu je sa stavovima američkih i zapadnih obavještajnih službi još od početka ruske invazije u veljači 2022. godine.
Ipak, visoki američki dužnosnici sada vjeruju da je Putin u svojim stavovima tvrdokorniji no ikad. Suočen s ogromnim gubicima vojnika i gospodarskim problemima kod kuće, Putin je, prema obavještajnoj procjeni, predan osvajanju ukrajinskog teritorija kako bi opravdao goleme ljudske i financijske žrtve rata.
Trump gubi strpljenje i uvodi sankcije
Kao jasan znak rastuće frustracije, predsjednik Trump prošlog je tjedna otkazao planirani sastanak s Putinom u Budimpešti te je po prvi put od povratka na dužnost u siječnju uveo kaznene mjere protiv Moskve. Nove sankcije usmjerene su na dvije velike ruske naftne kompanije.
"Jednostavno sam osjetio da je vrijeme", izjavio je Trump novinarima, opisavši nove sankcije kao "goleme". Dodao je kako je "dugo čekao" da ih uvede, ali se nada da "neće dugo trajati". "Nadamo se da će se rat riješiti", poručio je.
Bijela kuća odbila je komentirati obavještajnu procjenu, uputivši na Trumpove javne izjave. "Kao što je predsjednik izjavio, ovo su goleme sankcije protiv njihovih dviju velikih naftnih kompanija za koje se nada da će pomoći u okončanju rata", rekao je jedan dužnosnik.
"Jasno je rekao da je vrijeme da se zaustavi ubijanje i postigne dogovor o okončanju rata. Sjedinjene Države nastavit će se zalagati za mirno rješenje rata, a trajni mir ovisi o spremnosti Rusije da pregovara u dobroj vjeri."
Od obećanja do neuspjelih pregovora
Trump je dugo obećavao da će posredovati u okončanju rata, a tijekom kampanje tvrdio je da će osigurati mir unutar 24 sata od povratka u Bijelu kuću. Međutim, njegovi dosadašnji napori da uvjeri Rusiju na prekid vatre i sjedne za pregovarački stol nisu urodili plodom.
Njegova se retorika posljednjih mjeseci promijenila, a frustracija i nestrpljenje prema Putinu postaju sve očitiji.
"Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, imamo dobre razgovore, a onda oni nikamo ne vode. Jednostavno nikamo ne vode", rekao je Trump prošli tjedan.
Ukrajinci pritiskali za Tomahawke, Trump im ih nije dao
Ukrajinski dužnosnici, europske vlade i pristaše Kijeva u Kongresu višekratno su pozivali Trumpa da izvrši pritisak na Rusiju isporukom oružja i sankcijama.
Trump je ovog mjeseca čak javno razmatrao mogućnost slanja američkih krstarećih raketa dugog dometa Tomahawk Ukrajini, no odustao je od te ideje nakon telefonskog razgovora s Putinom.
Uvođenje sankcija ruskim naftnim kompanijama prvi je put da je Trump ispunio prijetnje i uveo ekonomske kazne Moskvi.
Može li pritisak promijeniti stav Kremlja?
Europski diplomati, bivši američki obavještajci i stručnjaci vjeruju da bi kombinacija novih sankcija, ukrajinskih napada dronovima na ruska energetska postrojenja i europskih napora za naoružavanje Kijeva s vremenom mogla promijeniti računicu Kremlja.
Ipak, put do mira i dalje je trnovit. Summit na Aljasci u kolovozu, koji je Bijela kuća predstavila kao obećavajući korak, nije donio pomak.
Rat se nastavio nesmanjenom žestinom, a Rusija je ustrajala na svojim tvrdolinijaškim zahtjevima koji bi u praksi značili razoružanje Ukrajine, zabranu njezinog ulaska u NATO i blokiranje bilo kakvih zapadnih mirovnih snaga.
U analizi, koja je ovog mjeseca predstavljena članovima Kongresa, navodi se kako obavještajne agencije ne vide nikakve znakove da je Rusija spremna na kompromis, unatoč naporima američkog predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u mirovnim pregovorima, piše NBC News.
Putin ustraje unatoč gubicima
Ova procjena u skladu je sa stavovima američkih i zapadnih obavještajnih službi još od početka ruske invazije u veljači 2022. godine.
Ipak, visoki američki dužnosnici sada vjeruju da je Putin u svojim stavovima tvrdokorniji no ikad. Suočen s ogromnim gubicima vojnika i gospodarskim problemima kod kuće, Putin je, prema obavještajnoj procjeni, predan osvajanju ukrajinskog teritorija kako bi opravdao goleme ljudske i financijske žrtve rata.
Trump gubi strpljenje i uvodi sankcije
Kao jasan znak rastuće frustracije, predsjednik Trump prošlog je tjedna otkazao planirani sastanak s Putinom u Budimpešti te je po prvi put od povratka na dužnost u siječnju uveo kaznene mjere protiv Moskve. Nove sankcije usmjerene su na dvije velike ruske naftne kompanije.
"Jednostavno sam osjetio da je vrijeme", izjavio je Trump novinarima, opisavši nove sankcije kao "goleme". Dodao je kako je "dugo čekao" da ih uvede, ali se nada da "neće dugo trajati". "Nadamo se da će se rat riješiti", poručio je.
Bijela kuća odbila je komentirati obavještajnu procjenu, uputivši na Trumpove javne izjave. "Kao što je predsjednik izjavio, ovo su goleme sankcije protiv njihovih dviju velikih naftnih kompanija za koje se nada da će pomoći u okončanju rata", rekao je jedan dužnosnik.
"Jasno je rekao da je vrijeme da se zaustavi ubijanje i postigne dogovor o okončanju rata. Sjedinjene Države nastavit će se zalagati za mirno rješenje rata, a trajni mir ovisi o spremnosti Rusije da pregovara u dobroj vjeri."
Od obećanja do neuspjelih pregovora
Trump je dugo obećavao da će posredovati u okončanju rata, a tijekom kampanje tvrdio je da će osigurati mir unutar 24 sata od povratka u Bijelu kuću. Međutim, njegovi dosadašnji napori da uvjeri Rusiju na prekid vatre i sjedne za pregovarački stol nisu urodili plodom.
Njegova se retorika posljednjih mjeseci promijenila, a frustracija i nestrpljenje prema Putinu postaju sve očitiji.
"Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, imamo dobre razgovore, a onda oni nikamo ne vode. Jednostavno nikamo ne vode", rekao je Trump prošli tjedan.
Ukrajinci pritiskali za Tomahawke, Trump im ih nije dao
Ukrajinski dužnosnici, europske vlade i pristaše Kijeva u Kongresu višekratno su pozivali Trumpa da izvrši pritisak na Rusiju isporukom oružja i sankcijama.
Trump je ovog mjeseca čak javno razmatrao mogućnost slanja američkih krstarećih raketa dugog dometa Tomahawk Ukrajini, no odustao je od te ideje nakon telefonskog razgovora s Putinom.
Uvođenje sankcija ruskim naftnim kompanijama prvi je put da je Trump ispunio prijetnje i uveo ekonomske kazne Moskvi.
Može li pritisak promijeniti stav Kremlja?
Europski diplomati, bivši američki obavještajci i stručnjaci vjeruju da bi kombinacija novih sankcija, ukrajinskih napada dronovima na ruska energetska postrojenja i europskih napora za naoružavanje Kijeva s vremenom mogla promijeniti računicu Kremlja.
Ipak, put do mira i dalje je trnovit. Summit na Aljasci u kolovozu, koji je Bijela kuća predstavila kao obećavajući korak, nije donio pomak.
Rat se nastavio nesmanjenom žestinom, a Rusija je ustrajala na svojim tvrdolinijaškim zahtjevima koji bi u praksi značili razoružanje Ukrajine, zabranu njezinog ulaska u NATO i blokiranje bilo kakvih zapadnih mirovnih snaga.
