Ljetne vrućine donose olakšanje kroz sveprisutnu klimatizaciju, ali, uz oduševljenje zbog klimatiziranih prostorija, često se javljaju i priče o tome kako upravo klima može biti uzrok ljetnih prehlada, kašlja ili drugih respiratornih tegoba. Je li taj strah opravdan i postoje li znanstveni dokazi koji potvrđuju direktnu vezu između klimatizacije i razvoja prehlade?
Temeljno je znati da je prehlada virusna bolest, a glavni uzročnici su rinovirusi i druge skupine respiratornih virusa. Teoretski, čovjek se ne može "prehladiti" zbog same hladnoće - već isključivo nakon doticaja s virusom koji se prenosi kapljičnim putem, dodirom ili preko onečišćenih površina.
Što kaže znanost?
Dosadašnja istraživanja nisu pronašla izravnu uzročnu vezu između upotrebe klima-uređaja i pojave prehlade. Znanstvenici naglašavaju da nije moguće "uhvatiti" virus samo boravkom u klimatiziranom prostoru - virus mora doći iz vanjskog izvora, i bez virusa ili bakterije nema bolesti. Međutim, postoje indirektni utjecaji klimatizacije na naš organizam koji mogu olakšati razvoj infekcije ili pogoršati simptome kod osjetljivih osoba, piše Slobodna Dalmacija.
Suha sluznica
Klimatizacijski uređaji značajno isušuju zrak. Kada zrak u prostoriji postane pretjerano suh, sluznica nosa i gornjih dišnih putova gubi svoju obrambenu funkciju, što može olakšati prodor virusa i smanjiti otpornost organizma, ali i izazvati grebanje u grlu, suhi kašalj te nadražen nos. Ovo je posebno izraženo kod osoba s kroničnim bolestima dišnih putova, djece i starijih osoba.
Također, nagla razlika između temperature unutarnjeg prostora i vanjskog okoliša (veća od 6-7°C) može kod nekih ljudi uzrokovati poteškoće. Organizmu je potrebno vrijeme da se prilagodi promjeni temperature, a česte oscilacije mogu smanjiti imunološku funkciju te povećati podložnost infekcijama, odnosno povećati rizik da vas virus koji ste već pokupili "napadne".
Najveća opasnost
Ukoliko se klimatizacijski uređaji ne održavaju redovito, mogu postati izvor prašine, plijesni, gljivica i bakterija.
Ako se klima ne čisti redovito, cirkulacija tih čestica može izazvati alergijske reakcije, upale sinusa, astmu pa čak i simptome slične gripi. Tu je i legionarska bolest, ozbiljna upala pluća izazvana bakterijom Legionella pneumophila, koja se širi putem aerosolizirane vode iz klima uređaja i rashladnih sustava. Redovito čišćenje, provjetravanje i zamjena filtera ključne su mjere prevencije.
U zatvorenim klimatiziranim prostorima s više ljudi (npr. uredu), klima može pomoći u širenju virusa u zraku.
Što je dokazano?
Ne možete se "prehladiti" od same klimatizacije. Hladan zrak i propuh ne nose sa sobom viruse - ključan je upravo kontakt s osobom koja je zaražena ili s površinima koje sadrže virus.
Klimatizacija može posredno pogodovati infekciji - isušivanjem sluznice, prljavim filterima, naglim promjenama temperature ili produljenim boravkom u zatvorenim prostorima s većom koncentracijom ljudi.
Ispravno korišteni i održavani klima-uređaji nisu štetni; štoviše, odlična su zaštita od toplotnih valova koji predstavljaju veći rizik za zdravlje, osobito kod kardioloških i respiratornih bolesnika. Dakle, veći je rizik ako nemate klimu na ovom vrućem vremenu nego da je imate!
Preporuke
Redovito čistite i mijenjajte filtre na klima-uređaju
Osigurajte optimalnu vlažnost zraka u prostoru (40-60%)
Izbjegavajte izravno puhanje klime u lice ili tijelo
Povremeno prozračujte prostoriju svježim zrakom
Temeljno je znati da je prehlada virusna bolest, a glavni uzročnici su rinovirusi i druge skupine respiratornih virusa. Teoretski, čovjek se ne može "prehladiti" zbog same hladnoće - već isključivo nakon doticaja s virusom koji se prenosi kapljičnim putem, dodirom ili preko onečišćenih površina.
Što kaže znanost?
Dosadašnja istraživanja nisu pronašla izravnu uzročnu vezu između upotrebe klima-uređaja i pojave prehlade. Znanstvenici naglašavaju da nije moguće "uhvatiti" virus samo boravkom u klimatiziranom prostoru - virus mora doći iz vanjskog izvora, i bez virusa ili bakterije nema bolesti. Međutim, postoje indirektni utjecaji klimatizacije na naš organizam koji mogu olakšati razvoj infekcije ili pogoršati simptome kod osjetljivih osoba, piše Slobodna Dalmacija.
Suha sluznica
Klimatizacijski uređaji značajno isušuju zrak. Kada zrak u prostoriji postane pretjerano suh, sluznica nosa i gornjih dišnih putova gubi svoju obrambenu funkciju, što može olakšati prodor virusa i smanjiti otpornost organizma, ali i izazvati grebanje u grlu, suhi kašalj te nadražen nos. Ovo je posebno izraženo kod osoba s kroničnim bolestima dišnih putova, djece i starijih osoba.
Također, nagla razlika između temperature unutarnjeg prostora i vanjskog okoliša (veća od 6-7°C) može kod nekih ljudi uzrokovati poteškoće. Organizmu je potrebno vrijeme da se prilagodi promjeni temperature, a česte oscilacije mogu smanjiti imunološku funkciju te povećati podložnost infekcijama, odnosno povećati rizik da vas virus koji ste već pokupili "napadne".
Najveća opasnost
Ukoliko se klimatizacijski uređaji ne održavaju redovito, mogu postati izvor prašine, plijesni, gljivica i bakterija.
Ako se klima ne čisti redovito, cirkulacija tih čestica može izazvati alergijske reakcije, upale sinusa, astmu pa čak i simptome slične gripi. Tu je i legionarska bolest, ozbiljna upala pluća izazvana bakterijom Legionella pneumophila, koja se širi putem aerosolizirane vode iz klima uređaja i rashladnih sustava. Redovito čišćenje, provjetravanje i zamjena filtera ključne su mjere prevencije.
U zatvorenim klimatiziranim prostorima s više ljudi (npr. uredu), klima može pomoći u širenju virusa u zraku.
Što je dokazano?
Ne možete se "prehladiti" od same klimatizacije. Hladan zrak i propuh ne nose sa sobom viruse - ključan je upravo kontakt s osobom koja je zaražena ili s površinima koje sadrže virus.
Klimatizacija može posredno pogodovati infekciji - isušivanjem sluznice, prljavim filterima, naglim promjenama temperature ili produljenim boravkom u zatvorenim prostorima s većom koncentracijom ljudi.
Ispravno korišteni i održavani klima-uređaji nisu štetni; štoviše, odlična su zaštita od toplotnih valova koji predstavljaju veći rizik za zdravlje, osobito kod kardioloških i respiratornih bolesnika. Dakle, veći je rizik ako nemate klimu na ovom vrućem vremenu nego da je imate!
Preporuke
Redovito čistite i mijenjajte filtre na klima-uređaju
Osigurajte optimalnu vlažnost zraka u prostoru (40-60%)
Izbjegavajte izravno puhanje klime u lice ili tijelo
Povremeno prozračujte prostoriju svježim zrakom
