Najnovije istraživanje objavljeno u Natureu kaže da je posljednjih godina zagrijavanje Zemljine atmosfere Grenland dovelo dotle da se njegov „vječni led“ počeo tako ubrzano otapati da s njega cure sve veće i veće količine vode od otopljenog leda, te da na otapajući Grenland otpada sve veći postotak rasta razine mora diljem svijeta. Već nekoliko godina je poznato da globalno zagrijavanje Zemlje i klimatske promjene posebno gadno pogađaju Arktik, povremeno čak kataklizmički, piše express.hr.
A na tom Arktiku, Grenland spada među najugroženije. Poveća skupina znanstvenika na temelju podataka iz Arktičkog centra za podatke pri američkom NSF-u dokazala je da se Grenland danas otapa brže nego ikada u posljednjih 350 godina, po svoj prilici i puno dulje. 350 godina je vrijeme za koje su uspjeli utvrditi što se sve klimatski događalo na ovom otoku.
Sve što su pokazala njihova mjerenja drevnog leda i klimatski modeli savršeno se poklapa s izvještajima zadnjih nekoliko godina o tome da na golom ledu Grenlanda nastaju duboki kanjoni s pravim rijekama s vodom iz otopljenog leda, o tome da se raspadaju i otapaju najstarija, do sada od pamtivijeka nedirnuta područja pod morskim ledom na sjeveru otoka.
Posljednjih nekoliko godina raspadanje Grenlanda postalo je tako dramatično da su znanstvenici bili prisiljeni intenzivno istražiti na što bi nalikovao Grenland u slučaju da se jednog dana doista sav otopi.
Objavljena je fascinantna, ujedno tragična zemljopisna karta takvog Grenlanda, kao i podatak da se ispostavilo da taj zamrznuti otok na sebi skladišti puno veće količine leda nego što se mislilo, nešto manje od 3 milijuna kubičnih kilometara, što je za posljedicu imalo spoznaju da bi samo otapanje Grenlanda značilo rast razine mora za onih sedam metara, sasvim precizno 7,42 metara.
S takvim rastom mora nestao bi Trogir, pola Pule, Rijeke, više od pola Zadra, Splita, dobar dio Dubrovnika, uopće cijela jadranska obala, a kroz donji tok Neretve more bi se probilo na više od pola puta do Mostara, duboko u BiH. Pritom daleko od toga da obali, uopće priobalnim zemljama uz sva mora i oceane na cijelom planetu, prijeti samo otapanje leda s Grenlanda; tu su još i već skoro sasvim uništeni Sjeverni pol i Antarktika.
Grenland čovječanstvo pamti kao veliku zemlju vječnog leda u kojoj se ljeti otopi nešto malo leda, da bi se zimi otprilike iste količine iznova zamrznule. Ovdje se posljednjih godinu, dvije mjere temperature i po 15°C usred zime, događaju se totalno nenormalne situacije da izbijaju – šumski požari. Posljednji put Grenland je bio sasvim bez leda prije nešto više od 10 milijuna godina. Uz stope otapanja od prije nekoliko godina, procjene su bile da bi Grenlandu trebalo 14.000 otapanja dok bi se sasvim ogolio od leda.
S najnovijim spoznajama cijeli takav scenarij se raspao. Uz sadašnje, izrazito sve brže stope otapanja, više nikome ne pada na kraj pameti procjenjivati kako brzo bi se led mogao sasvim otopiti.
Problem s najgorim klimatskim scenarijima, kojima UN-ov IPCC godinama nije bio sklon, a nije sklon čak niti danas, jest to što su se do sada u pravilu pokazivali kao ili sasvim točni ili barem kao vrlo izvjesni da će se dogoditi i, uz praćenje onoga što se događa skoro posvuda po Zemlji, danas se radikalno rjeđe nego, primjerice, prije 10 godina, kamoli prije 20 ili 30 godina, čuje da su neke procjene znanstvenika „katastrofične“.
Još prije šest godina NASA-ini sateliti su utvrdili da se Grenland otapa na 97 posto površine svog leda. Prije četiri godine vijest je bila da se „Grenland otapa šest puta brže nego što se mislilo“.
„Umjesto da se otapanje na Grenlandu ravnomjerno povećava kako napreduje zagrijavanje atmosfere, sa svakim stupnjem više Grenland se otapa sve brže. Otapanje i rast razine mora što ih sada mjerimo, bit će ništavno u odnosu na ono što možemo očekivati u budućnosti kako klima bude bila sve toplija“, kazao je na predstavljanju rezultata istraživanja glaciolog Luke Trusel sa Sveučilišta Rowan.
Drugim riječima, otapanje leda na Grenlandu raste eksponencijalno, dramatično sve brže i brže, što se poklapa s prizorima propadanja leda kojima su znanstvenici posljednje tri godine sve češće šokirani.
Na videu niže možete vidjeti kako izgleda raspadanje ledenjaka većeg od Manhattana. Najveće gromade koje se vide na snimkama dimenzija su najvećih zgrada na Manhattanu.
A na tom Arktiku, Grenland spada među najugroženije. Poveća skupina znanstvenika na temelju podataka iz Arktičkog centra za podatke pri američkom NSF-u dokazala je da se Grenland danas otapa brže nego ikada u posljednjih 350 godina, po svoj prilici i puno dulje. 350 godina je vrijeme za koje su uspjeli utvrditi što se sve klimatski događalo na ovom otoku.
Sve što su pokazala njihova mjerenja drevnog leda i klimatski modeli savršeno se poklapa s izvještajima zadnjih nekoliko godina o tome da na golom ledu Grenlanda nastaju duboki kanjoni s pravim rijekama s vodom iz otopljenog leda, o tome da se raspadaju i otapaju najstarija, do sada od pamtivijeka nedirnuta područja pod morskim ledom na sjeveru otoka.
Posljednjih nekoliko godina raspadanje Grenlanda postalo je tako dramatično da su znanstvenici bili prisiljeni intenzivno istražiti na što bi nalikovao Grenland u slučaju da se jednog dana doista sav otopi.
Objavljena je fascinantna, ujedno tragična zemljopisna karta takvog Grenlanda, kao i podatak da se ispostavilo da taj zamrznuti otok na sebi skladišti puno veće količine leda nego što se mislilo, nešto manje od 3 milijuna kubičnih kilometara, što je za posljedicu imalo spoznaju da bi samo otapanje Grenlanda značilo rast razine mora za onih sedam metara, sasvim precizno 7,42 metara.
S takvim rastom mora nestao bi Trogir, pola Pule, Rijeke, više od pola Zadra, Splita, dobar dio Dubrovnika, uopće cijela jadranska obala, a kroz donji tok Neretve more bi se probilo na više od pola puta do Mostara, duboko u BiH. Pritom daleko od toga da obali, uopće priobalnim zemljama uz sva mora i oceane na cijelom planetu, prijeti samo otapanje leda s Grenlanda; tu su još i već skoro sasvim uništeni Sjeverni pol i Antarktika.
Grenland čovječanstvo pamti kao veliku zemlju vječnog leda u kojoj se ljeti otopi nešto malo leda, da bi se zimi otprilike iste količine iznova zamrznule. Ovdje se posljednjih godinu, dvije mjere temperature i po 15°C usred zime, događaju se totalno nenormalne situacije da izbijaju – šumski požari. Posljednji put Grenland je bio sasvim bez leda prije nešto više od 10 milijuna godina. Uz stope otapanja od prije nekoliko godina, procjene su bile da bi Grenlandu trebalo 14.000 otapanja dok bi se sasvim ogolio od leda.
S najnovijim spoznajama cijeli takav scenarij se raspao. Uz sadašnje, izrazito sve brže stope otapanja, više nikome ne pada na kraj pameti procjenjivati kako brzo bi se led mogao sasvim otopiti.
Problem s najgorim klimatskim scenarijima, kojima UN-ov IPCC godinama nije bio sklon, a nije sklon čak niti danas, jest to što su se do sada u pravilu pokazivali kao ili sasvim točni ili barem kao vrlo izvjesni da će se dogoditi i, uz praćenje onoga što se događa skoro posvuda po Zemlji, danas se radikalno rjeđe nego, primjerice, prije 10 godina, kamoli prije 20 ili 30 godina, čuje da su neke procjene znanstvenika „katastrofične“.
Još prije šest godina NASA-ini sateliti su utvrdili da se Grenland otapa na 97 posto površine svog leda. Prije četiri godine vijest je bila da se „Grenland otapa šest puta brže nego što se mislilo“.
„Umjesto da se otapanje na Grenlandu ravnomjerno povećava kako napreduje zagrijavanje atmosfere, sa svakim stupnjem više Grenland se otapa sve brže. Otapanje i rast razine mora što ih sada mjerimo, bit će ništavno u odnosu na ono što možemo očekivati u budućnosti kako klima bude bila sve toplija“, kazao je na predstavljanju rezultata istraživanja glaciolog Luke Trusel sa Sveučilišta Rowan.
Drugim riječima, otapanje leda na Grenlandu raste eksponencijalno, dramatično sve brže i brže, što se poklapa s prizorima propadanja leda kojima su znanstvenici posljednje tri godine sve češće šokirani.
Na videu niže možete vidjeti kako izgleda raspadanje ledenjaka većeg od Manhattana. Najveće gromade koje se vide na snimkama dimenzija su najvećih zgrada na Manhattanu.
