Koordinacija udruga hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskoga rata u petak je podnijela kaznenu prijavu protiv bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića tvrdeći da je odavao tajne podatke, te protiv bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića zbog zloporabe položaja, a prijavu pripremaju i protiv bivšeg predsjednika Ive Josipovića.
U prijavama podnijetim zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu, Mesića terete za odavanje tajnih podataka, špijunažu i najteže oblike kaznenih djela protiv Hrvatske, a Bajića za zlouporabu položaja i ovlasti, rekla je na konferenciji za novinare u Zagrebu Zorica Gregurić u ime Koordinacije udruga iz Domovinskog rata.
Zvonimir Šeparović, predsjednik udruge Hrvatsko žrtvoslovno društvo i njegove inicijative "Hrvatsko nacionalno etičko sudište", rekao je da su za smrt Slobodana Praljka krivi čimbenici svijeta i jedan površan politički sud ali i Hrvati, državljani hrvatske. Taj su problem, dodao je, osjetili prije dvije godine kad su osnovali Sudište kako bi upozorili na nepodnošljiva etička i moralna zastranjivanja.
Rekao je da je prvi "etički osuđeni" bio Stjepan Mesić koji je "u Haagu optužio svoga prethodnika Franju Tuđmana za agresiju i zločinački pothvat u odnosu na Bosnu i Hercegovinu". Mesić je pred stranim sudom po Šeparovićevim riječima govorio protiv Hrvatske, prvog hrvatskog predsjednika, ministra obrane i jednog generala što je za njih, dodao je, bio veleizdajnički čin.
Šeparović je u tom kontekstu spomenuo i bivšu ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić jer je, rekao je, u Saboru rekla da je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Spomenuo je i Josipa Manolića.
Zastupnik u Saboru Željko Glasnović rekao je da su to imena nekih "kadrova umrežene organizacije koji djeluju u Hrvatskoj kao strana agentura".
"To nisu samo pojedinci nego to su i nevladine udruge koje su umrežene s vanjskim lobistima i neprijateljima hrvatske države koji djeluju kao strano tijelo u tkivu hrvatskog naroda", rekao je Glasnović, nabrojivši pritom "Dokumentu, pojedinca čije ime nije vrijedno spominjati koji je istraživao hrvatske zločine u Mrkonjić Gradu i poremećeni Drago Pilsel".
Ta "strana agentura" ima dvostruku misiju - da kriminaliza hrvatsku državu, Domovinski rat i rat u Bosni i Hercegovini i da legitimizira propali društveni eksperiment zvan Jugoslavija, rekao je Glasnović i istaknuo da nikad nije bilo namjere Hrvatske da okupira Bosnu i Hercegovinu.
"Oni se bave dezinformacijama i tko prati taktiku dezinformacija, to je jedno od temeljnih obavještajnih načela, oni se bave poluistinom i polulaži, to zamotaju i plasiraju u javnost", rekao je Glasnović i ustvrdio da toga ima puno, od hrvatskih tjednika do 'mainstream' medija.
Glasnović tvrdi da po kriterijima Haškog suda nema ni jedne države u 20. stoljeću koja ne bi mogla biti dovedena na sud pravde.
Povjesničar Josip Jurčević rekao je da je on u Haagu 2009. predao ekspertizu koja je dokazala da je Hrvatska najzaslužnija za obranu i opstanak Bosne i Hercegovine, ali je to prešućivano. Jurčević je ustvrdio također da je teza o 'udruženom zločinačkom pothvatu' nastala u hrvatskim državnim institucijama 1994. vezano za unutarnji sukob ili za ono što se zove pokušaj državnog udara.
Po Jurčevićevu mišljejnu, suđenje protiv šestorice iz BiH bilo je suđenje hrvatskoj budućnosti i protiv hrvatske države.
Dnevnik.ba
U prijavama podnijetim zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu, Mesića terete za odavanje tajnih podataka, špijunažu i najteže oblike kaznenih djela protiv Hrvatske, a Bajića za zlouporabu položaja i ovlasti, rekla je na konferenciji za novinare u Zagrebu Zorica Gregurić u ime Koordinacije udruga iz Domovinskog rata.
Zvonimir Šeparović, predsjednik udruge Hrvatsko žrtvoslovno društvo i njegove inicijative "Hrvatsko nacionalno etičko sudište", rekao je da su za smrt Slobodana Praljka krivi čimbenici svijeta i jedan površan politički sud ali i Hrvati, državljani hrvatske. Taj su problem, dodao je, osjetili prije dvije godine kad su osnovali Sudište kako bi upozorili na nepodnošljiva etička i moralna zastranjivanja.
Rekao je da je prvi "etički osuđeni" bio Stjepan Mesić koji je "u Haagu optužio svoga prethodnika Franju Tuđmana za agresiju i zločinački pothvat u odnosu na Bosnu i Hercegovinu". Mesić je pred stranim sudom po Šeparovićevim riječima govorio protiv Hrvatske, prvog hrvatskog predsjednika, ministra obrane i jednog generala što je za njih, dodao je, bio veleizdajnički čin.
Šeparović je u tom kontekstu spomenuo i bivšu ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić jer je, rekao je, u Saboru rekla da je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Spomenuo je i Josipa Manolića.
Zastupnik u Saboru Željko Glasnović rekao je da su to imena nekih "kadrova umrežene organizacije koji djeluju u Hrvatskoj kao strana agentura".
"To nisu samo pojedinci nego to su i nevladine udruge koje su umrežene s vanjskim lobistima i neprijateljima hrvatske države koji djeluju kao strano tijelo u tkivu hrvatskog naroda", rekao je Glasnović, nabrojivši pritom "Dokumentu, pojedinca čije ime nije vrijedno spominjati koji je istraživao hrvatske zločine u Mrkonjić Gradu i poremećeni Drago Pilsel".
Ta "strana agentura" ima dvostruku misiju - da kriminaliza hrvatsku državu, Domovinski rat i rat u Bosni i Hercegovini i da legitimizira propali društveni eksperiment zvan Jugoslavija, rekao je Glasnović i istaknuo da nikad nije bilo namjere Hrvatske da okupira Bosnu i Hercegovinu.
"Oni se bave dezinformacijama i tko prati taktiku dezinformacija, to je jedno od temeljnih obavještajnih načela, oni se bave poluistinom i polulaži, to zamotaju i plasiraju u javnost", rekao je Glasnović i ustvrdio da toga ima puno, od hrvatskih tjednika do 'mainstream' medija.
Glasnović tvrdi da po kriterijima Haškog suda nema ni jedne države u 20. stoljeću koja ne bi mogla biti dovedena na sud pravde.
Povjesničar Josip Jurčević rekao je da je on u Haagu 2009. predao ekspertizu koja je dokazala da je Hrvatska najzaslužnija za obranu i opstanak Bosne i Hercegovine, ali je to prešućivano. Jurčević je ustvrdio također da je teza o 'udruženom zločinačkom pothvatu' nastala u hrvatskim državnim institucijama 1994. vezano za unutarnji sukob ili za ono što se zove pokušaj državnog udara.
Po Jurčevićevu mišljejnu, suđenje protiv šestorice iz BiH bilo je suđenje hrvatskoj budućnosti i protiv hrvatske države.
Dnevnik.ba
