Konzumiranje gaziranih pića zaslađenih šećerom ili umjetnim nadomjescima šećera može povećati rizik prijevremene smrti, pokazuje novo istraživanje.
Znanstvenici su istraživanjem koje je obuhvatilo više od 400.000 odraslih osoba u Europi više od 16 godina utvrdili da je rizik prijevremene smrti povećan kod onih koji su konzumirali dvije ili više čaša gaziranih pića zaslađenih šećerom ili umjetnim sladilima dnevno, objavljeno je ustručnom časopisu JAMA Internal Medicine.
“Naši rezultati za zaslađena gazirana pića pružaju dodatne argumente za ograničavanje njihove konzumacije i zamjene drugim zdravijim pićima, po mogućnosti vodom”, kaže autor studije Neil Murphy, znanstvenik u Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka.
“Što se tiče umjetno zaslađenih gaziranih pića moramo bolje proučiti mehanizme koji se skrivaju iza te veze i istraživanja poput naših, nadajmo se, potaknut će te napore. Možda sama gazirana pića nisu u korijenu svega'', dodaje Murphy.
Nova saznanja ne znače da gazirana pića izazivaju prijevremenu smrt zbog toga što “u ovim vrstama istraživanja postoje i drugi faktori koji su iza veza koje smo uočili”, dodao je Murphy. “Primjerice konzumiranje velikih količina gaziranih pića može biti znak općenito nezdrave prehrane”.
Kako bi bolje proučili moguće veze gaziranih pića i prijevremenog mortaliteta Murphy i njegov tim proučili su podatke međunarodne studije koja je trajala od 1992. do 2000.
Studijom je analizirana prehrana na početku istraživanja uključujući konzumiranje gaziranih pića. Ispitanici su također ispunjavali upitnike o stilu života, obrazovanju, pušenju, unosu alkohola i fizičkoj aktivnosti.
Nakon što su isključili ispitanike koji su već patili od karcinoma, srčanih bolesti i dijabetesa na početku istraživanja kao i one bez podataka o konzumaciji gaziranih pića znanstvenici su izdvojili 451.743 osoba koje su bile prosječno obuhvaćene istraživanjem 16,4 godina, javlja Hina.
Prosječna dob na početku istraživanja bila je 51 godina, a tijekom istraživanja umrlo je 41.693 ispitanika.
Kad su znanstvenici proučili njihove podatke, uzeli u obzir faktore koji bi mogli povećati rizik od prijevremene smrti, poput indeksa tjelesne mase i pušenja utvrdili su da su ispitanici koji su konzumirali dvije ili više čaša zaslađenih gaziranih napitaka dnevno imali 17 posto veće izglede prijevremeno umrijeti u usporedbi s onima koji su konzumirali manje od jedne čaše tih gaziranih pića mjesečno.
Oni koji su konzumirali dvije ili više čaša šećerom zaslađenih gaziranih pića dnevno imali su osam posto veće izglede prijevremeno umrijeti u usporedbi s onima koji su pili manje od čaše mjesečno a oni koji su konzumirali dvije ili više čaša umjetno zaslađenih gaziranih pića dnevno imali su 26 posto veće izglede prijevremeno umrijeti u odnosu na one koji su konzumirali manje od čaše umjetno zaslađenih gaziranih napitaka mjesečno.
Znanstvenici dozvoljavaju da postoje druge razlike između dviju skupina ispitanika osim konzumacije gaziranih napitaka.
“Oni koji su pilii mnogo gaziranih pića imali su viši indeks tjelesne mase i imale su veći izgled da su pušači”, kazao je Murphy. “Statistički smo uzeli u obzir u našim analizama Indeks tjelesne mase, pušenje i druge rizike smrtnosti koji su mogle utjecati na naše rezultate no veza je ostala. No, ne možemo isključiiti mogućnost da su ti faktori utjecali na naša otkrića stoga ne možemo tvrditi da su otkrivene veze uzročno-posljedične”.
Istraživanja poput ovih “pomažu no ako stvarno želite bolje razumijeti kako hrana i piće utječu na zdravlje morate zaroniti dublje”, kaže Bruce Y. Lee sa sveučilišta Johns Hopkins, a u međuvremenu "najbolje je držati se prirodne hrane".
Znanstvenici su istraživanjem koje je obuhvatilo više od 400.000 odraslih osoba u Europi više od 16 godina utvrdili da je rizik prijevremene smrti povećan kod onih koji su konzumirali dvije ili više čaša gaziranih pića zaslađenih šećerom ili umjetnim sladilima dnevno, objavljeno je ustručnom časopisu JAMA Internal Medicine.
“Naši rezultati za zaslađena gazirana pića pružaju dodatne argumente za ograničavanje njihove konzumacije i zamjene drugim zdravijim pićima, po mogućnosti vodom”, kaže autor studije Neil Murphy, znanstvenik u Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka.
“Što se tiče umjetno zaslađenih gaziranih pića moramo bolje proučiti mehanizme koji se skrivaju iza te veze i istraživanja poput naših, nadajmo se, potaknut će te napore. Možda sama gazirana pića nisu u korijenu svega'', dodaje Murphy.
Nova saznanja ne znače da gazirana pića izazivaju prijevremenu smrt zbog toga što “u ovim vrstama istraživanja postoje i drugi faktori koji su iza veza koje smo uočili”, dodao je Murphy. “Primjerice konzumiranje velikih količina gaziranih pića može biti znak općenito nezdrave prehrane”.
Kako bi bolje proučili moguće veze gaziranih pića i prijevremenog mortaliteta Murphy i njegov tim proučili su podatke međunarodne studije koja je trajala od 1992. do 2000.
Studijom je analizirana prehrana na početku istraživanja uključujući konzumiranje gaziranih pića. Ispitanici su također ispunjavali upitnike o stilu života, obrazovanju, pušenju, unosu alkohola i fizičkoj aktivnosti.
Nakon što su isključili ispitanike koji su već patili od karcinoma, srčanih bolesti i dijabetesa na početku istraživanja kao i one bez podataka o konzumaciji gaziranih pića znanstvenici su izdvojili 451.743 osoba koje su bile prosječno obuhvaćene istraživanjem 16,4 godina, javlja Hina.
Prosječna dob na početku istraživanja bila je 51 godina, a tijekom istraživanja umrlo je 41.693 ispitanika.
Kad su znanstvenici proučili njihove podatke, uzeli u obzir faktore koji bi mogli povećati rizik od prijevremene smrti, poput indeksa tjelesne mase i pušenja utvrdili su da su ispitanici koji su konzumirali dvije ili više čaša zaslađenih gaziranih napitaka dnevno imali 17 posto veće izglede prijevremeno umrijeti u usporedbi s onima koji su konzumirali manje od jedne čaše tih gaziranih pića mjesečno.
Oni koji su konzumirali dvije ili više čaša šećerom zaslađenih gaziranih pića dnevno imali su osam posto veće izglede prijevremeno umrijeti u usporedbi s onima koji su pili manje od čaše mjesečno a oni koji su konzumirali dvije ili više čaša umjetno zaslađenih gaziranih pića dnevno imali su 26 posto veće izglede prijevremeno umrijeti u odnosu na one koji su konzumirali manje od čaše umjetno zaslađenih gaziranih napitaka mjesečno.
Znanstvenici dozvoljavaju da postoje druge razlike između dviju skupina ispitanika osim konzumacije gaziranih napitaka.
“Oni koji su pilii mnogo gaziranih pića imali su viši indeks tjelesne mase i imale su veći izgled da su pušači”, kazao je Murphy. “Statistički smo uzeli u obzir u našim analizama Indeks tjelesne mase, pušenje i druge rizike smrtnosti koji su mogle utjecati na naše rezultate no veza je ostala. No, ne možemo isključiiti mogućnost da su ti faktori utjecali na naša otkrića stoga ne možemo tvrditi da su otkrivene veze uzročno-posljedične”.
Istraživanja poput ovih “pomažu no ako stvarno želite bolje razumijeti kako hrana i piće utječu na zdravlje morate zaroniti dublje”, kaže Bruce Y. Lee sa sveučilišta Johns Hopkins, a u međuvremenu "najbolje je držati se prirodne hrane".
