Napokon smo dočekali kišu i pad temperature što će omougućiti neometane radove u vrtu. Mnoge povrtne kulture za berbu u jesen se siju krajem kolovoza i početkom rujna, no zbog dugotrajne suše, nedostatkva vlage u tlu i previsoke temperatue, mnogima to ove godine nije bilo moguće.
Na sreću, postoje vrste koje imaju kratko razdoblje dozrijevanja, 3 do 10 tjedana. Budući da i prvi minusi dolaze sve kasnije, puno toga ćete moći brati još krajem listopada i početkom studenog, piše Agroklub.
Evo 7 prijedloga
1. Rotkvica je poznata po tome kako brzo raste i dozrijeva, a dovoljno joj je 3-4 tjedna. Voli nižu temperaturu, ali i puno vlage. Možete ju sijati u razmaku od tjedan, dva, kako biste imali stalno svježe plodove. Pazite da ju ne sijete pregusto.
2. Salata poput matovilca i rukole trebat će 4-6 tjedana. Mogu izdržati čak blaži mraz. U slučaju da ste ih pregusto posijali, jednostavno prorijedite, a mlade listiće iskoristite.
3. Špinat je još jedan ljubitelj hladnog vremena, a u slučaju visoke temperature i suše, brzo odlazi u sjeme. Zato je ovo vrijeme idealno za njega. Vrijeme sazrijevanja mu je 6-8 tjedana. Može se brati do prvih jačih mrazeva.
4. Blitva je neizostavna jesenska povrtnica koja odlično podnosi hladno vrijeme, čak i snijeg, no od jakih mrazeva ju ipak treba zaštititi. Sazrijeva za 6-8 tjedana. Beru se vanjski listovi, a ako i bude oštećena od mraza, u proljeće će potjerati novi.
5. Peršinu inače treba 8-10 tjedana da bi bio spreman za branje lišća, a ako ga posijete sada, korijen ćete vaditi na proljeće. No, budući da se njegov list koristi u mnogim jelima i bogat je C vitaminom, pronađite koji kutak za njega.
6. Cikla kojoj treba 6-8 tjedana za sazrijevanje, podnosi i hladnije uvjete. No, čak i ako ne razvije korijen željene veličine, možete koristiti njezine listove u salatama, varivima i juhama.
7. Repa - bijela (stočna), crna ili japanska, sazrijevaju za 5-10 tjedana od čega crna ima najduže, a japanska najkraće vrijeme dozrijevanja. Otporne su na blage mrazeve, a mogu se jesti svježe ili pak ukiseljene.
Eksperimentirajte
Ako imate volje i vremena za eksperimentiranje, možete probati posijati mahune i grašak. Čak i ako ne dozriju potpuno do prvog mraza, njihove mlade mahune možete koristiti u pripremi juha i variva.
Tikvice, ako i ne stignu dati plod, imat će cvijet kojega možete pohati, a njezini mladi listovi također se mogu koristiti u varivima i juhama.
Kopar je začinsko bilje koje brzo raste pa posijte još jednu turu prije jesenskog mraza.
Na što paziti?
Pri odabiru sjemena, gledajte da je riječ o sorti povrća koje ima ranije vrijeme dozrijevanja.
Prije sjetve namočite sjeme, što će ubrzati njegov rast. To se posebno odnosi na mahunarke. U te svrhe možete koristiti i biostimulator kućne izrade.
Bez obzira što nam stiže jesen i više vlage, budite spremni da će biti i sušnih dana, s višim temperaturama te da će biti potrebno zalijevanje biljaka. To je posebno važno u početnim fazama rasta, klijanja i nicanja.
Tlo prije sjetve prorahlite te pognojite s odgovarajućim gnojivom. Biljkama koje beremo radi lista potrebno je više dušika, a za korjenasto NPK formulacija. Kod mahunarki budite oprezni s dušikom jer one fiksiraju taj element iz tla.
Agroklub.com
Na sreću, postoje vrste koje imaju kratko razdoblje dozrijevanja, 3 do 10 tjedana. Budući da i prvi minusi dolaze sve kasnije, puno toga ćete moći brati još krajem listopada i početkom studenog, piše Agroklub.
Evo 7 prijedloga
1. Rotkvica je poznata po tome kako brzo raste i dozrijeva, a dovoljno joj je 3-4 tjedna. Voli nižu temperaturu, ali i puno vlage. Možete ju sijati u razmaku od tjedan, dva, kako biste imali stalno svježe plodove. Pazite da ju ne sijete pregusto.
2. Salata poput matovilca i rukole trebat će 4-6 tjedana. Mogu izdržati čak blaži mraz. U slučaju da ste ih pregusto posijali, jednostavno prorijedite, a mlade listiće iskoristite.
3. Špinat je još jedan ljubitelj hladnog vremena, a u slučaju visoke temperature i suše, brzo odlazi u sjeme. Zato je ovo vrijeme idealno za njega. Vrijeme sazrijevanja mu je 6-8 tjedana. Može se brati do prvih jačih mrazeva.
4. Blitva je neizostavna jesenska povrtnica koja odlično podnosi hladno vrijeme, čak i snijeg, no od jakih mrazeva ju ipak treba zaštititi. Sazrijeva za 6-8 tjedana. Beru se vanjski listovi, a ako i bude oštećena od mraza, u proljeće će potjerati novi.
5. Peršinu inače treba 8-10 tjedana da bi bio spreman za branje lišća, a ako ga posijete sada, korijen ćete vaditi na proljeće. No, budući da se njegov list koristi u mnogim jelima i bogat je C vitaminom, pronađite koji kutak za njega.
6. Cikla kojoj treba 6-8 tjedana za sazrijevanje, podnosi i hladnije uvjete. No, čak i ako ne razvije korijen željene veličine, možete koristiti njezine listove u salatama, varivima i juhama.
7. Repa - bijela (stočna), crna ili japanska, sazrijevaju za 5-10 tjedana od čega crna ima najduže, a japanska najkraće vrijeme dozrijevanja. Otporne su na blage mrazeve, a mogu se jesti svježe ili pak ukiseljene.
Eksperimentirajte
Ako imate volje i vremena za eksperimentiranje, možete probati posijati mahune i grašak. Čak i ako ne dozriju potpuno do prvog mraza, njihove mlade mahune možete koristiti u pripremi juha i variva.
Tikvice, ako i ne stignu dati plod, imat će cvijet kojega možete pohati, a njezini mladi listovi također se mogu koristiti u varivima i juhama.
Kopar je začinsko bilje koje brzo raste pa posijte još jednu turu prije jesenskog mraza.
Na što paziti?
Pri odabiru sjemena, gledajte da je riječ o sorti povrća koje ima ranije vrijeme dozrijevanja.
Prije sjetve namočite sjeme, što će ubrzati njegov rast. To se posebno odnosi na mahunarke. U te svrhe možete koristiti i biostimulator kućne izrade.
Bez obzira što nam stiže jesen i više vlage, budite spremni da će biti i sušnih dana, s višim temperaturama te da će biti potrebno zalijevanje biljaka. To je posebno važno u početnim fazama rasta, klijanja i nicanja.
Tlo prije sjetve prorahlite te pognojite s odgovarajućim gnojivom. Biljkama koje beremo radi lista potrebno je više dušika, a za korjenasto NPK formulacija. Kod mahunarki budite oprezni s dušikom jer one fiksiraju taj element iz tla.
Agroklub.com
