Urod pšenice mogao bi pasti sedam posto za svaki Celzijev stupanj globalnog zatopljenja, upozorili su stručnjaci Incijative za pšenicu.
''Proizvodnju pšenice otežat će idućih godina sve promjenjivija klima, a brojna istraživanja signaliziraju pad uroda od sedam posto za svaki stupanj povećanja temperature'', stoji u strateškom dokumentu inicijative.
Smanjena dostupnost vode već sada značajno utječe na regije koje se navodnjavaju, a problem će, kako se očekuje, dodatno zaoštriti snižena razina podzemnih voda i oborina, upozoravaju autori dokumenta.
Vjerojatno će se pojačati i pritisak da se smanji upotreba umjetnih gnojiva i pesticida kako bi se ublažilo zagađenje okoliša, dodaju.
Inicijativa ističe da su prioriteti njihovih istraživanja poboljšanje genetske raznolikosti i razumijevanje biologije korijenja i tla, a u njima sudjeluju agronomi, predstavnici vlada i tvrtki za uzgoj biljaka.
Inicijativa za pšenicu osnovana je 2011. godine i povezuje istraživače diljem svijeta sa ciljem poboljšanja opskrbe hranom.
U 2020. provodili su oko 770 istraživačkih projekata povezanih s pšenicom samo u Australiji, Kanadi, Kini, Španjolskoj i SAD-u, navodi se u izvješću.
U izradi strateškog dokumenta sudjelovali su agronomi, vlade i kompanije koje se bave uzgojem biljaka.
Gotovo četvrtina proizvedene pšenice plasira se na svjetska tržišta, za razliku od riže koja se uglavnom konzumira u matičnim zemljama proizvođača, napominje agencija dpa.
U svijetu se na međunarodnoj razini trguje sa gotovo četvrtinom pšenice, za razliku od riže koju proizvođači uglavnom koriste na domaćem tržištu.
''Proizvodnju pšenice otežat će idućih godina sve promjenjivija klima, a brojna istraživanja signaliziraju pad uroda od sedam posto za svaki stupanj povećanja temperature'', stoji u strateškom dokumentu inicijative.
Smanjena dostupnost vode već sada značajno utječe na regije koje se navodnjavaju, a problem će, kako se očekuje, dodatno zaoštriti snižena razina podzemnih voda i oborina, upozoravaju autori dokumenta.
Vjerojatno će se pojačati i pritisak da se smanji upotreba umjetnih gnojiva i pesticida kako bi se ublažilo zagađenje okoliša, dodaju.
Inicijativa ističe da su prioriteti njihovih istraživanja poboljšanje genetske raznolikosti i razumijevanje biologije korijenja i tla, a u njima sudjeluju agronomi, predstavnici vlada i tvrtki za uzgoj biljaka.
Inicijativa za pšenicu osnovana je 2011. godine i povezuje istraživače diljem svijeta sa ciljem poboljšanja opskrbe hranom.
U 2020. provodili su oko 770 istraživačkih projekata povezanih s pšenicom samo u Australiji, Kanadi, Kini, Španjolskoj i SAD-u, navodi se u izvješću.
U izradi strateškog dokumenta sudjelovali su agronomi, vlade i kompanije koje se bave uzgojem biljaka.
Gotovo četvrtina proizvedene pšenice plasira se na svjetska tržišta, za razliku od riže koja se uglavnom konzumira u matičnim zemljama proizvođača, napominje agencija dpa.
U svijetu se na međunarodnoj razini trguje sa gotovo četvrtinom pšenice, za razliku od riže koju proizvođači uglavnom koriste na domaćem tržištu.
